…jer ona to ni najmanje nije!- prenose prijatelji životinja.

 

Iako su naše bake i djedovi u cijelome svojem životu koristili tek nekoliko trajnih torbi, uspijevajući obavljati kupovinu u gradovima bez problema, danas se svakodnevno nemilice troši mnoštvo plastičnih vrećica koje su izrazito štetne za okoliš. Odluka Ministarstva zaštite okoliša i prirode o obaveznoj naplati plastičnih vrećica, kroz pravilnik vezan uz novi Zakon o otpadu, na tragu je suvremenih europskih i svjetskih inicijativa za zaštitu okoliša.

 

Prošle godine povjerenik EU za okoliš Janez Potočnik izjavio je kako se razmatra mogućnost uvođenja zabrane plastičnih vrećica u sve zemlje EU, kao i druge opcije – dodatni porez na plastične vrećice ili zakonsku obavezu da se kupcima naplaćuju. Također, nama susjedna Italija od prošle godine nudi kupcima samo biorazgradive vrećice od tkanine ili papira. Irska je 2002. prva u Europi uvela porez na njih, a do danas im je potrošnja pala za 90%. Kina, Izrael, Kanada, Južna Afrika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi, zabranili su uporabu plastičnih vrećica ili će to uskoro učiniti. Južna Afrika, Irska, Tajvan, Bangladeš, Butan, Ruanda i Zanzibar primjeri su zemalja u kojima su uvedene novčane kazne za one koji rabe te neekološke vrećice.

 

 

Zbog proizvodnje plastičnih vrećica troše se prirodni resursi i energija, a kasnije pridonose gomilanju smeća, guše životinje u morima i nagrđuju plaže. Hrvatska bi, kao turistička zemlja, trebala na primjeru drugih država koje su zbog zagađenosti uvele zabranu plastičnih vrećica, naučiti da ne trebamo uništavati vlastite prirodne ljepote i čistu prirodu plastičnim vrećicama. Stoga se ovakvom odlukom Ministarstva zaštite okoliša i prirode štiti Hrvatska, a građane se educira da kupuju i koriste stvari koje će im trajati dulje te da koriste vrećice višekratno, a ne jednokratno.

U prilog važnosti zabrane plastičnih vrećica idu i šokantne činjenice. Svake godine u svijetu se potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica, od kojih se zbog visokih troškova reciklira manje od 1%. Ostalih 99% završava u prirodi (morima, oceanima, rijekama i jezerima) gdje ubijaju stotine tisuća morskih životinja i ptica koje ih zamijene za hranu, uzrokujući bolnu i sporu smrt. Procjenjuje se da oceanima pluta 4 milijuna tona plastike, a ona čini 10% cjelokupnog morskog otpada! Samo u 2008. u Europi je proizvedeno 3,4 milijuna tona plastičnih vrećica, što je težina oko 2 milijuna automobila. Kada bi ih svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti, sljedeća generacija zatekla bi u prirodi 199.588.499.000 manje plastičnih vrećica! Samo jedna platnena torba zamijeni i do 1000 plastičnih vrećica, a čovjek može uštedjeti i preko 22.000 plastičnih vrećica samo ako se odluči za ekološku alternativu.

Plastične vrećice uzrokuju i velike ekološke probleme jer se desetljećima raspadaju na manje dijelove te se na kraju raspadnu u plastičnu prašinu, vrlo nepoželjnu u okolišu jer kontaminira ekosustave i završava u našoj hrani i vodi. Alarmantna je činjenica da samo toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine, a plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla. Manje plastičnih vrećica također bi značilo i manju ovisnost o nafti jer se rade od polietilena, termoplastike dobivene preradom nafte.

Mnoge su zemlje aktivno počele raditi na rješavanju problema plastičnih vrećica. Prijatelji životinja već godinama upozoravaju na ogromne ekološke štete i životinjske žrtve koje su posljedica masovnog korištenja plastičnih vrećica. Čestim kampanjama educiraju javnost o zaštiti okoliša dijeleći informativne letke i besplatne platnene vrećice. ‘Vrećko’, plastično čudovište, djeci na razumljiv i zabavan način objašnjava posljedice neekoloških vrećica, a instalacijom ‘Oceani nekad i sad’ ukazalo se na drastične promjene u izgledu oceana i njihovom izumiranju. Pokrenuta je i peticija za zabranu plastičnih vrećica, čime bi se spasile stotine tisuća životinja, sačuvali prirodni resursi i očuvali ekosustavi.