Tim istraživača iz Ringhospitalet, bolnice povezane sa sveučilištem u Kopenhagenu, locirao je “duh Božića” u mozgu pomoću funkcionalne magnetske rezonance (fMRI).

Božićni duh je već stoljećima poznat fenomen i obično se opisuje kao osjećaj veselja i nostalgije udružen s dobrim željama, poklonima, ugodnim mirisima i dobrom hranom.

FMRI uređaj pokazuje kako se mijenja obrazac aktivnosti u pojedinim dijelovima mozga tijekom različitih mentalnih procesa. Ovom metodom je moguće utvrditi koji su dijelovi mozga aktivni u raznim životnim situacijama.

Duh Božića kronično nam treba

Autori studije procjenjuju da milijuni ljudi u svijetu pate od “nedostatka osjećaja duha Božića”, odnosno od “Bah Humbug sindroma”. Naziv ovog stanja je preuzet iz usta Ebenezera Scroogea, lika iz Dickensovog romana, osobe koja najbolje utjelovljuje negativan stav prema radosti Božića.

“Točna lokalizacija duha Božića je najvažniji prvi korak k pronalaženju mogućnosti kako pomoći ovoj skupini bolesnika.”, navode autori i dodaju da njihovo istraživanje pridonosi “razumijevanju uloge mozga u blagdanskoj kulturnoj tradiciji”.

Za potpuno razumijevanje božićnog duha potrebna su daljnja istraživanja koja bi obuhvatila i druge potencijalne blagdanske krugove u mozgu poput kršćanskog Uskrsa, židovske Hanuke, muslimanskog Bajrama i hinduističkog Diwalija.

Duh Božića opisan u najuglednijem medicinskom časopisu

Autori dalje objašnjavaju: “Iako vesela i intrigantna, ova istraživanja valja tumačiti s oprezom. Nešto toliko čarobno i složeno poput božićnog duha ne može se u potpunosti objasniti, niti ograničiti na mapiranje aktivnosti u samom mozgu.”.

Studija je objavljena u jednom od najuglednijih i najcitiranijih medicinskih stručnih časopisa The British Medical Journal (BMJ), koji već 170 godina tiska znanstvene radove iz područja medicine. Tradicionalno, božićni broj BMJ-a objavljuje “lakše” i zabavne teme. Tako su u jednom od božićnih izdanja, pored znanstvenog istraživanja mozga Ebenezera Scroogea, još objavljeni radovi na temu citata iz pjesama Boba Dylana u medicinskoj stručnoj literaturi i dokaz da filmovi strave i užasa doista lede krv u žilama, tj. da gledanje horor scena iz filmova povisuje faktor koagulacije VIII, jedan od faktora zgrušavanja krvi.

Navedene studije su pravi znanstveni radovi koji su prošli uobičajeni postupak Peer-Review-Process, dakle vrednovane su od strane stručnih krugova. Njihovo objavljivanje pokazuje da znanost ne mora uvijek biti suhoparna i bez doze humora.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• blagdani
• božić