Iako postoji mnogo teorija, zijevanje je fenomen koji znanstvenici nisu još sasvim shvatili. Nekoliko je najzastupljenijih teza o zijevanju; jedna smatra da zijevamo kada smo umorni, druga kada nam je dosadno, a treća kad nam se „ohladi“mozak. No, za nijednu nema odgovarajućih dokaza.

To ne znači da je zijevanje totalna nepoznanica. Ovdje su neke od činjenica koje sigurno znamo kada je u pitanju zijevanje.

Zijevanje može biti znak bolesti

Pretjerano zijevanje može u nekim slučajevima biti signal da nešto nije u redu. Kod nekih osoba, pretjerano zijevanje može biti reakcija uzrokovana lutajućim živcem (Nervus vagus – najduži parni moždani živac), što bi moglo ukazivati na probleme sa srcem. U drugim rijetkim slučajevima, to bi moglo značiti niz problema mozga.

Zijevanje je zarazno

To je istina! Jedno istraživanje je pokazalo da kada se ljudima prikazuju snimke zijevanja, oko 50 posto ljudi također počne zijevati. To se čak događa među životinjama! Možda najimpresivnije otkriće je da psi mogu početi zijevati nakon što samo čuju svog vlasnika kako zijeva.

Nekoliko studija je vezano uz otkrivanje prirode zijevanja. Zijevanje postaje više društveni fenomen nego fiziološka pojava.

Čak fetus može zijevati

Nitko ne zna točno zašto, ali nerođena djeca također mogu zijevati. Istraživači pretpostavljaju da je zijevanje u majčinoj utrobi povezano s bebinim razvojem mozga i može se potencijalno koristiti kao pokazatelj normalnog razvoja djeteta.

Prosječno zijevanje traje 6 sekundi

Tijekom tih šest sekundi, povećava se broj otkucaja srca. Studija iz 2012. godine je pratila tijelo prije, za vrijeme i nakon zijevanja. Istraživanje je pokazalo da je broj fizioloških promjena koje se događaju tijekom tih šest sekundi uistinu jedinstveno i nemoguće ih je replicirati (npr. dubokim disanjem).

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• srčane bolesti
• umor
• zdravlje srca
• zijevanje