Kako se pravilno sunčati?

Kako se pravilno sunčati?
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Sunce i izaganje sunčevim zrakama imaju vrlo povoljan učinak na organizam i bitno je za naše zdravlje. Izlaganje suncu omogućava stvaranje D vitamina koji je neophodan za apsorpciju kalcija i fosfora i na taj način jača kosti i sprječava osteoporozu.

Osim toga podiže imunitet, sprječava pojavu kardiovaskularnih bolesti i upalnih stanja organa, i ima blagotvoran učinak kod kožnih oboljenja (psorijaza, ekcema…)

Također sunce ima pozitivan učinak na naše raspoloženje, djeluje protiv depresije, a toplina daje osjećaj ugode. Izlaganje suncu stimulira prizvodnju melatonina, hormona koji regulira san, raspoloženje i ima pozitivan utjecaj na imunitet.

Predugo i prečesto izlaganje sunčevim zrakama izazva opekline, isušivanje, strenje kože, pojavu pjega, smanjenog imuniteta i u nekim slučajevima pojavu karcinoma kože.

Sunce emitira širok spektar elektromagnetskog zračenja, od kojeg svojim osjetilima možemo percipirati vrlo mali dio. Nevidljivo infracrveno zračenje osjećamo kao toplinu, a okom zapažamo vidljivi dio spektra.

Ultraljubičasto (UV) zračenje može biti opasno jer ga direktno ne osjećemo, ali posljedice njegovog djelovanja uočavamo na koži. U spektru Sunčeva zračenja na ultraljubičasto zračenje otpada samo 10% energije, a ovisno o valnoj duljini (i djelovanju na tkivo) dijelimo ga na tri područja:

  • UVC – zrake kratkih valnih duljina i najveće energije koje se gotovo u potpunosti apsorbiraju u ozonskom sloju atmosfere i ne dopiru do kože.
  • UVB – zrake srednje valne duljine, djelomično se raspršuju i apsorbiraju u atmosferi, pa je zato na većim nadmorskim visinama izloženost UVB zrakama intenzivnija. Samo djelomično prodiru u kožu, ali  uzrokuju oštećenje DNK stanica i brzo izazivaju pojavu crvenila kože i opeklina. Zbog njih koža potamni.
  • UVA – zrake veće valne duljine i manje energije od UVB zraka, ali prolaze kroz atmosferu i   prodiru dublje u kožu izazivajući duboka oštećenja. To može dovesti do gubitka elastina i smanjenja proizvodnje kolagena, što za posljedicu ima pojavu dubokih bora i fleka na koži.U prevelikim dozama djeluju kancerogeno i izazivaju nastanak karcinoma kože.

Pročitajte više o kremama za sunčanje s UVA i UVB zaštitom OVDJE.

Da bi izbjegli negativne posljedice izlaganja sunčevim zrakama potrebno je kožu pripremiti «iznutra» kroz hranu bogatu A, C, E i B vitaminima i karotenoidima koji se nalaze u zelenom povrću i bobičastom voću. Također, potrebno je kožu pripremiti i izvana tako da jednom tjedno napravimo piling kako bi ostranili sasušene stanice i time omogućili bolju apsorpciju biljnih ulja i maslaca koja treba nanositi na kožu kako bi kožu hidratizirali i nahranili.

U početku izlaganje sunčevim zrakama treba biti kratko, a sredstva za zaštitu od sunca treba nanositi obilno i često. S vremenom možete produljivati boravak na suncu, ali glavno i osnovno pravilo je da svakako treba izbjegavati sunčanje u periodu između 10 i 16 sati. Nakon sunčanja potrebno je kožu nahraniti biljnim uljima ili gelovima koji će zadržati vlažnost i elasticitet.

Na ovaj način vaše tijelo će dobiti potrebnu energiju za daljnje napore, a koža će ostati zdrava i mekana.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:  
Arganovo ulje
Arganovo ulje

Dubinski njeguje kožu i kosu.

74 kn

Saznajte više o - njega kože (35) - uva (2) - uvb (2) - zaštita od sunca (18)

Sviđa li vam se članak? Ocijenite ga i podijelite:

0 / 5 (0 votes)
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni

Drugi upravo čitaju: