Komuniciranje s drugim ljudima nas zbližava, no trebalo bi uvijek voditi računa o tome da razmislimo kada i na koji način trebamo upitati sugovornika o pojedinim temama, da se razgovor ne bi pretvorio u neugodno ispitivanje.

Ako stavimo ruku na srce, ni mi sami ne volimo da nas se previše “zapitkuje” o stvarima koje nismo spremni dijeliti s drugima.

Neugodna pitanja na svakom koraku

Nije rijetkost da osobu koja ponavlja godinu na fakultetu često pitaju kako joj ide s polaganjem ispita i je li položila dovoljan broj ispita za prelazak na sljedeću godinu.

Ako osoba duže vrijeme traži posao, onda je prvo pitanje “Ima li što konkretno po pitanju posla?”.

Ako je osoba bez partnera, onda svi “zapitkuju” zašto je sama, kako to da “nema nikoga”, pa čak idu do te mjere da počnu davati komentare kako za “zdravlje” te osobe nije dobro da bude sama u “tim godinama”.

Neki pak počnu “ugovarati” i predlagati nekoga od svojih rođaka i poznanika za koga misle da bi bio dobar “par” za nju. Iako osoba uopće nije za to izrazila želju, a možda ta osoba koju oni imaju u vidu uopće niti ne odgovara viziji partnera koju bi ta osoba željela kraj sebe.

Ako je pak osoba u vezi, onda slijede pitanja tipa “A je li to između vas ozbiljno?”. Ako pak jest “ozbiljno”, onda je tu pregršt pitanja:

• “Planirate li uskoro zaruke?”
• “Kada ćete se vas dvoje već jednom skrasiti, toliko dugo ste već zajedno?!”
• “Vrijeme vam je … godine lete!”
• “Što čekate više?!”.

Ako se veza okonča, onda nastupa ispitivanje (sa “savjetima”):

• “A zašto ste se razišli?”
• “A ima li on drugu? Je li te varao?”
• “Pa kako si sada? Plačeš li? Piješ li nešto za smirenje?”
• “Jesi li ti našla drugoga? Kad planiraš?”
• “Ma, klin se klinom izbija, nađi i ti sebi nekoga …”
• “Ma, izađi u provod, neka vidi on/a …”.

Ako se par odluči na sklapanje braka, onda slijede “ozbiljnija” pitanja:

• “A gdje živite? Je li to vaš stan ili je iznajmljen?”
• “Kako živite od jedne plaće?”
• “Kad ćete kupiti stan?”
• “Zašto još ne radite na djeci? Kad će beba?”.

Ako je pak beba na putu:

• “Zašto ste tako brzo radili na djeci? Mogli ste malo uživati …”
• “Odmah drugo dijete?!”.

Ako niste bliski s osobom, budite neutralni

Razgovarati o navedenim pitanjima je poželjno i lijepo s osobama s kojima imamo izgrađeno povjerenje i bliskost, no svakako ne sa strancima i “na ulici” sa svakim koga sretnemo i koga iz pristojnosti “moramo” pozdraviti.

Nerijetko i mi sami iz razloga da nekako započnemo razgovor i/li pokažemo drugima da “brinemo” za njih, počnemo ljude “obasipati” ovakvim pitanjima, iako nemamo ni blagu predstavu o tome koliko je (ili nije) njima emotivno bolno razgovarati o nekim temama.

Nekome tko još nije prebolio prekid veze, može biti vrlo bolno razgovarati o partneru koji je bio nevjeran, a to nerijetko bude prvo pitanje na koje mora odgovoriti svakome koga sretne.

Neki ljudi se zbog toga odlučuju ne izlaziti iz kuće, ako prolaze kroz težak period. Ne žele ili ne mogu odgovarati na “teška” pitanja i objašnjavati svima zašto i kako se dogodilo to što se (nije) dogodilo.

Trebamo imati na umu da ljudi uglavnom samoinicijativno podijele lijepe vijesti (položene ispite, dobitak posla, novog partnera, zaruke, trudnoću itd.) sa svakim koga sretnu, pa im treba ostaviti prostora da to i učine nekim neutralnim pitanjem, poput “Kako si?” ili “Što ima novo?”.

Moglo bi vas zanimati

Više o odnosima s drugim ljudima pročitajte u člancima:

• Kako prestati brinuti o mišljenju drugih ljudi?
• 7 fraza kojima indirektno vrijeđamo druge ljude
• Kako prepoznati emocionalne vampire?
• Ako često izgovarate ove fraze izgubit ćete poštovanje kod drugih
• Kako prepoznati prave prijatelje?
• Kako i zašto nas drugi ljudi iskorištavaju?
• Kako pritisak okoline može negativno utjecati na nas?
• Kako drugi manipuliraju s nama, a da toga nismo ni svjesni?
• Osuđujemo li druge ljude?

• prijateljstvo
• znatiželja