Konzumacija crvenog mesa – zdravstveni rizici i ekološke posljedice

Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Unatoč dokazanih štetnih posljedica na zdravlje i okoliš, proizvodnja i potrošnja crvenog mesa rastu, osobito u zemljama u razvoju.

Crveno meso (govedina, teletina, svinjetina, janjetina) može biti izvor  nekoliko važnih hranjivih tvari, primjerice esencijalnih aminokiselina, vitamina (uključujući B12) i minerala (uključujući željezo i cink).
Obrađeno crveno meso, odnosno suhomesnati proizvodi  (šunka, kobasice, slanina, hrenovke, salame itd) prolazi kroz tretman (stvrdnjavanje, pušenje, soljenje ili korištenje kemijskih konzervansa i aditiva) kako bi poboljšalo svoj rok trajanja i / ili okusa. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, potrošnja crvenog mesa je u porastu na globalnoj razini, posebice u zemljama u razvoju. Istovremeno, znanstvenici upozoravaju kako je  sve više dokaza da visoka konzumacija crvenog mesa, a posebice prerađenog mesa, može biti povezana s povećanim rizikom od nekoliko teških kroničnih bolesti.

Već smo pisali o tome kako mesne prerađevine i crveno meso mogu prouzročiti rak debelog crijeva, a ovdje ćemo obraditi sve one rizike obolijevanja od teških kroničnih bolesti (šećerne bolesti, srčanih bolesti, zatajenja srca, moždanog udara i raka) zbog konzumacije crvenog mesa, za koje je medicinska znanost potvrdila postojanje i kvantificirala učinak.

Proces proizvodnje crvenog mesa uključuje i veliko zagađenje okoliša. Neke europske zemlje su integrirale te dvije teme, štetan utjecaj na zdravlje ljudi i zdravlje planeta, u nove prehrambene smjernice i preporučile ograničavanje potrošnje crvenog mesa.

Crveno meso i dijabetes tipa 2

Postoji sve više dokaza da se konzumacija crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda u većim količinama može dovesti u vezu s povećanim rizikom od šećerne bolesti tipa 2. U nedavnom istraživanju je utvrđeno da već 50 g/dan pojedenih mesnih prerađevina značajno podiže razinu glukoze natašte, a 100 g neprerađenog crvenog mesa podiže razinu glukoze natašte i inzulina.
Novija istraživanja upućuju da je prehrana bogata crvenim mesom i mesnim prerađevinama prije trudnoće, značajno povezana s povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa (šećerne bolesti u trudnoći).

Moždani udar

Nedavno objavljena meta-analiza rezultata istraživanja izvedenih između 2003 i 2012. godine uključivala je podatke o 329.495 sudionika i 10.630 bolesnika s moždanim udarom, oba spola, iz SAD, Europe i Japana. Zaključak je da se povećanje konzumacije od 100-120 g dnevno crvenog mesa, ili samo 50 g suhomesnatih proizvoda, može izravno povezati s povećanjem rizika od moždanog udara.

crveno-meso

Koronarna bolest srca

Dokazi o štetnosti crvenog mesa na koronarnu bolest srca nisu nedvojbeno potvrđeni u svim ispitivanjima. Nasuprot tome, meta-analiza koja se temelji na rezultatima šest studija i uključuje 614.062 sudionika, pokazuje da 50 g suhomesnatih proizvoda dnevno povisuje rizik od koronarne bolesti srca za više od 42%.

Zastoj srca – suhomesnati proizvodi povećavaju smrtnost

Jedna švedska studija je utvrdila da  konzumacija suhomesnatih proizvoda statistički znatno povećava rizik zatajenja srca. Za svakih 50 g povećanja u dnevnom unosu, rizik se povećava za 8%, a smrtnost uslijed zastoja srca se povećava za 38%.

Rak

Konzumacija crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda nije povezana samo s rizikom nastanka raka debelog crijeva. Rezultati istraživanja ukazuju još na vezu s rakom dojke, prostate, pluća, jednjaka, gušterače, jetre i bubrega.

Utjecaj proizvodnje crvenog mesa na okoliš

Zadnjih 20-ak godina potrošnja crvenog mesa je u fokusu ne samo medicinara, već i ekologa te svih ostalih zainteresiranih za zaštitu okoliša. Proizvodnja crvenog mesa ima veliki utjecaj na zagađenje okoliša i na klimu zbog ispuštanja stakleničkih plinova, korištenja fosilnih gnojiva, utroška pitke vode i zagađenja podzemnih voda. Emisije stakleničkih plinova (izražene kao ekvivalent CO2 po kg hrane) koje se odnose na proizvodnju 1 kg mesa znatno variraju, od 50 za janjetinu, 30 za govedinu i 10 za svinjetinu do 4 za bijelo meso (piletinu i puretinu).  Zbog povećanja broja stanovnika u svijetu te dijelom uslijed povećanja potrošnje mesa po stanovniku (osobito u zemljama u razvoju) , procjenjuje se da bi se globalna konzumacija mesa, od 2000. do 2050. mogla udvostručiti.
Ove zastrašujuće trendove potkrepljuju statistički podaci o potrošnji svinjetine unazad nekoliko desetljeća. Amerikanci su do 1997. konzumirali više svinjetine od Kineza, a potom se ovaj odnos okrenuo. Tijekom proteklog desetljeća, potrošnja svinjskog mesa se u SAD-u smanjuje za 2% godišnje, dok je u Kini došlo do godišnjeg porasta od 3%. Prema statističkim podacima iz američkog ministarstva poljoprivrede za 2011. godinu, prosječna potrošnja svinjetine po stanovniku je u Kini iznosila 38 kg a u SAD 27 kg.

NAJČITANIJI TEKST DANAS:
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:  
Chia sjemenke
Chia sjemenke

Najbogatiji izvor Omega-3 masnih kiselina.

od 30 kn

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.
Saznajte više o - - zdrava prehrana (183)

Sviđa li vam se članak? Ocijenite ga i podijelite:

0 / 5 (0 votes)
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni

Drugi upravo čitaju: