Zanimljivosti o pčelama odličan su način da naučite više o ovim insektima koji su iznimno važni za opstanak prirode, ali i nas samih. Pčele su oprašivači koji su ključni za razmnožavanje biljaka. Iz tog razloga ih je važno bolje razumjeti i adekvatno zaštititi.

Zanimljivosti o pčelama za djecu

Osim zanimljivosti o pčelama koje ćete saznati kasnije, djeci mogu biti zanimljive i osnovne činjenice o pčelama. Osim toga, učenje o pčelama i zanimljivosti vezanima uz ove insekte djeci može dočarati njihovu važnost te važnost njihovog očuvanja.

Osnovne činjenice o pčelama

Prije zanimljivosti o pčelama, donosimo vam neke osnovne činjenice o ovim zanimljivim kukcima:

• stanište – često se postavlja pitanje gdje žive pčele, a odgovor je u košnicama
• prehrana – pčele jedu nektar, pelud i med
• građa pčele – je podijeljena na glavu, prsa i zadak, te imaju četiri krila i pet očiju
• organizacija – pčele žive u kolonijama i dijele se na tri tipa: matica pčela, radne pčele (ili pčele radilice) i dronovi
• životni vijek – život pčela poprilično je kratak. Iako matica može živjeti i do pet godina, pčele radilice (kojih je najviše), žive samo 5 – 6 tjedana.

15 zanimljivosti o pčelama

U nastavku se nalazi 15 zanimljivosti o pčelama kroz koje možete saznati više o njima i njihovoj važnosti.

1. Pčele komuniciraju kroz svojevrstan ples koji se naziva pčelinji ples. Plesom komuniciraju udaljenost izvora hrane, smjer hrane u odnosu na sunce i moguće opasnosti.
2. Matica pčela živi 2 – 3 godine i liježe i do 2.000 jaja dnevno. Dronovi služe isključivo za parenje s maticom (nakon čega uginu), čija je uloga lijeganje jaja.
3. Ako matica pčela umre, pčele će proizvesti novu maticu na način da odaberu larvu (pčelu koja se tek izlegla) i hrane ju hranom za matice – matičnom mliječi. Na ovaj način novoodabrana matica razvit će se u plodnu maticu pčela.
4. Radne pčele su neplodne ženske pčele koje ne liježu jaja, a njihovi zadaci uključuju potragu za hranom (pelud i nektar) i gradnju i zaštitu košnice.
5. Jedna pčela radilica proizvede oko 1/12 čajne žlice meda u svom životu (koji traje 5 – 6 tjedana), stoga cijenite tu namirnicu i njihov rad.
6. Pčele su nevjerojatni letači. Lete brzinom od oko 25 km/h i mogu zamahnuti krilima čak 200 puta u sekundi.
7. Samo ženske pčele mogu ubosti, a najčešće ubodu pčele radilice. Pčele bodu kada se osjećaju ugroženo, stoga ako pčela leti oko vas nemojte mahati rukama i raditi nagle pokrete. Ostanite u mirnom položaju dok pčela ne ode. Ovo je iznimno važno iz razloga što pčele jednom kada ubodu čovjeka –  uginu.
8. Točan broj pčela u pčelinjaku teško je procijeniti, ali smatra se da jedan pčelinjak može imati između 20.000 i 60.000 pčela.
9. Kako bi se ugrijale zimi, pčele se skupljaju u tzv. “zimski grozd”.
10. Pčele prenose pelud na nogama i tijelu s cvijeta na cvijet, čime ih oprašuju i omogućuju razmnožavanje i razvoj biljaka (voća, povrća, cvijeća), prijeko potrebnih za očuvanje prirode i nas samih. Na ovaj način također stvaraju genetsku varijabilnost jer prenose različite gene na mnogobrojne biljke i cvjetove.
11. U potrazi za nektarom i peludi pčele najčešće prelete između jednog i šest kilometara, iako mogu preletjeti i do 13 km.
12. Pčele čine 80 % oprašivanja usjeva u SAD-u, što uključuje više od 130 vrsta voća i povrća.
13. Posljednjih godina zabilježen je veći broj pčela koje umiru iz neobjašnjivih razloga. Pretpostavlja se da su uzroci pesticidi, paraziti i virusi. Koji god uzrok bio, jasno je da pčelama moramo pomoći i olakšati im na koji god način, ne samo za njihov opstanak, već i za naš.
14. Ako pronađete pčelu na izmaku snaga, stavite je u cvijet ili joj ponudite mješavinu vode i bijelog šećera (u omjeru 50 : 50). Mješavinu vode i šećera možete staviti u čajnu žličicu ili na plitki tanjurić te ostaviti na stolu na balkonu ili vrtu. Pojilica za pčele još je jedan odličan način da pomognete pčelama, pogotovo ako imate vrt.
15. Još jedan način da pomognete pčelama je da u vrtu ili na balkonu posadite cvijeće bogato nektarom ili peludom, kao što su lavanda, jaglac, narcis, neven i zvončić.

Zanimljivosti o pčelama i medu

S obzirom na to da pčele proizvode med, puno se zanimljivosti veže i uz pčele i med. Za početak, med je po sastavu 80 % šećer i 20 % voda. Pčele ga proizvode kako bi nahranile mlade te kako bi se prehranile tijekom zime, a jedna pčelinja zajednica godišnje proizvede 20 – 30 kg meda.

Kao što smo napomenuli, jedna pčela u svojem životnom vijeku proizvede malu količinu meda, stoga, ako ga konzumirate, cijenite tu namirnicu i pčelin rad. Također je važno kupovati med od lokalnih pčelara.

Više o medu možete saznati u članku “Vrste meda i kako prepoznati pravi med?“.

Sve o pčelama i pčelarstvu

Pčelarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem pčela medarica u svrhu dobivanja njihovih proizvoda. Osim meda, od pčela dobivamo pčelinji vosak, matičnu mliječ, propolis i pčelinji otrov. Pčele se uzgajaju i u svrhu oprašivanja biljaka kako bi se povećala količina i kvaliteta biljnih proizvoda.

Pčelari koriste košnice za pčele kako bi lakše manipulirali pčelama i medom. Prilikom uzimanja meda ili premještanja pčela, pčelari koriste dim kako bi omamili pčele.

Više o pčelama i pčelarstvu možete saznati na stranici pčelarstvo.hr te na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Zaštita pčela od pesticida

U poljoprivredi se često koriste različiti pesticidi i insekticidi kako bi se bilje zaštitilo od štetnih insekata. Međutim, s obzirom na to da i pčele spadaju među insekte, ovakva sredstva mogu biti smrtonosna za njih kada se nepravilno koriste. Ovisno o vrsti, pesticidi mogu utjecati na imunološki sustav pčele, na sposobnost orijentacije i prenošenje informacija, a mogu biti i smrtonosni za njih.

Problem nastaje kada ratari neodgovorno špricaju polja pesticidima koji ubijaju pčele. Nepravilna upotreba pesticida odnosi se na prskanje polja u krivo vrijeme, korištenu količinu ili upotrebu zabranjenih pesticida. S obzirom na to da pčele imaju izrazito veliku važnost u našem ekosustavu, od iznimne je važnosti educirati ratare i pozivati ih na odgovorno špricanje polja.

Prema izjavi pčelara, za zaštitu pčela potrebno je poljoprivredne površine špricati dva tjedna prije cvatnje (primjena u doba cvjetanja je zabranjena). Isto tako, nužno je koristiti sredstva koja su dopuštena u Republici Hrvatskoj te koristiti minimalnu propisanu količinu. Prema izjavi Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, korisnici pesticida imaju obvezu prolaska obuke o pravilnoj upotrebi pesticida, kao i obavezu obavještavanja lokalnih pčelarskih udruga i Hrvatskog pčelarskog saveza najmanje 72 sata prije tretiranja.

Važno je zapamtiti da bez pčela ne može opstati niti poljoprivreda, niti mi. Više o pomoru pčela i pesticidima možete saznati ovdje.

Sve o pčelama – video

Ako još uvijek imate pitanja ili dodatni interes o pčelama, pogledajte dokumentarni video u nastavku.

Pročitajte i članke:

• Propolis – prirodni čuvar vašeg imuniteta i kože
• Jedna solitarna pčela učinkovita je kao 120 medonosnih: Evo kako im možete pomoći
• Ubod pčele ili ose – kako ublažiti reakciju?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• gdje žive pčele
• građa pčele
• matica pčela
• pčelarstvo
• pčele
• ubod pčele
• video
• zanimljivosti o pčelama i medu
• zanimljivosti o pčelama za djecu
• život pčela