Utjecaj rekreativnog rolanja na zdravlje

rekreativno rolanje

Rekreativno rolanje u slobodno odabranom tempu kod mladih rekreativaca koji imaju iskustvo u rolanju izaziva fiziološke reakcije organizma dostatne da, kroz duže razdoblje primjene ove aktivnosti, unaprijede srčano-dišne funkcije i zdravlje pojedinca.

Ova je spoznaja rezultat istraživanja prof. dr. sc. Gorana Markovića, stručnjaka za sport i zdravstveni fitnes i suosnivača sportskog i rehabilitacijskog centra Motus Melior, i njegovih suradnika s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, prvoga na svijetu koje je to pokazalo na rekreativcima koji su samostalno odabirali brzinu rolanja.

Tijekom proteklih nekoliko godina rekreativno rolanje jedan je od najbrže rastućih rekreativnih sportova na svijetu, a njegovoj popularnosti može se pripisati nekoliko čimbenika: kvaliteta i dostupnost opreme, potencijal aerobnog vježbanja, relativno nizak stres na kosti i zglobove, njegovi društveni aspekti te potencijal razvoja kardiovaskularne izdržljivosti vježbača.

Fiziološke reakcije organizma na rekreativno rolanje

Do danas je provedeno nekoliko istraživanja fizioloških reakcija na rolanje. U usporedbi s trčanjem, vožnjom bicikla i klizanjem na ledu, studije su pokazale kako ovaj oblik vježbanja može unaprijediti kardiovaskularnu izdržljivost; međutim, većina tih istraživanja provedena je na treniranim sportašima, a ne rekreativcima.

Istraživanje profesora Gorana Markovića i suradnika bilo je usmjereno na fiziološke reakcije prilikom rekreativnog rolanja u slobodno odabranom tempu koji su samostalno, prilagođeno vlastitim mogućnostima, odabrali mladi rekreativci.

Prosječni intenzitet vježbanja za vrijeme rolanja na željenoj razini napora mjerio se pomoću šest različitih fizioloških metoda, uključujući i metodu srčane frekvencije.

Sedam muškaraca i deset žena odvezlo je jedan krug na rolama oko jezera Jarun u proizvoljnom tempu, pri čemu je kontinuirano praćena srčana frekvencija, utrošak kisika i koncentracija laktata.

Prije toga, svakom od njih je u laboratoriju (na traci za trčanje) izmjerena maksimalna srčana frekvencija, maksimalni primitak kisika te drugi relevantni fiziološki parametri.

Temeljem tih fizioloških varijabli bilo je moguće procijeniti relativan intenzitet opterećenja  koji je svaki ispitanik doživio tijekom rolanja. Istraživanjem se došlo do vrlo interesantnih i za praksu važnih nalaza.

Prvo, prosječno stvarno fiziološko opterećenje tijekom rekreativnog rolanja iznosilo je 67 % od maksimalnog primitka kisika, što je dostatan intenzitet opterećenja da dugoročno (kroz trening) proizvede pozitivne učinke na kardiovaskularnu izdržljivost i zdravlje vježbača.

S druge strane, važno je naglasiti da je prosječna srčana frekvencija tijekom rolanja bila 90 % od maksimalne srčane frekvencije, što bi ukazivalo na vrlo visoki intenzitet opterećenja, veći od onoga kako su ga doživjeli sami vježbači.

Drugim riječima, srčana frekvencija tijekom rolanja precjenjuje stvarno fiziološko opterećenje i napor vježbača te stoga nije dobar pokazatelj intenziteta vježbanja u toj aktivnosti. Također treba naglasiti da se zone srčane frekvencije, utvrđene tijekom progresivnog laboratorijskog testa na traci za trčanje, ne mogu primijeniti u svrhu praćenja intenziteta rada vježbača tijekom rolanja.

Zaključak je istraživanja da:

  1. rekreativno rolanje u slobodno odabranom tempu kod  zdravih mladih rekreativnih vježbača izaziva fiziološke reakcije dovoljne za poboljšanje i održavanje kardiovaskularne kondicije i
  2. srčana frekvencija precjenjuje stvarno fiziološko opterećenje koje vježbač doživljava tijekom rolanja proizvoljno odabranim tempom.

Svih šest metoda korištenih za kvantifikaciju intenziteta vježbanja dosljedno kategoriziraju rekreativno rolanje u vlastito odabranom ritmu kao intenzivnu tjelesnu aktivnost.

Dakle, ako se provodi barem 20 minuta kroz najmanje tri dana u tjednu, ovaj oblik aerobnog vježbanja može biti pogodan za poticanje i održavanje zdravlja i fitnesa kod mladih i zdravih osoba. Pri tome treba naglasiti kako s povećanjem brzine raste i fiziološko opterećenje organizma, time i učinci treninga, ali raste i rizik ozbiljnih ozljeda uslijed padova ili sudara vježbača s drugim osobama i biciklistima.

Za više informacija o temi slobodno kontaktirajte prof. dr. sc. Gorana Marković na e-mail [email protected] ili ostavite komentar.

Izvor: Fiziološke reakcije na rekreativno rolanje kod mladih

Ocjenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Utjecaj rekreativnog rolanja na zdravlje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.