Prijeti li vam giht? Pripazite na unos fruktoze i količinu voća

voce

Alkohol, meso i ribe su tradicionalno glavni krivci za bolne nakupine mokraćne kiseline u zglobovima. Sada su i pretjerane količine voća, a osobito fruktoza kojom se zaslađuju bezalkoholna pića pod lupom liječnika i nutricionista.

Fruktozu, voćni šećer, ne unosimo u organizam samo konzumiranjem voća. Industrijski voćni sokovi i osvježavajući napitci često su zaslađeni fruktoznim sirupom dobivenim iz kukuruznog škroba. Kako potrošnja fruktoze u svijetu raste, kanadski znanstvenici u tome vide jedan od mogućih razloga zašto je sve više oboljelih od gihta. Dr Joseph Jamnik i njegov tim sa Sveučilišta u Torontu,  objavili su rad u kojem tvrde da je fruktoza faktor rizika za dobivanje gihta.

Skupina ispitanika s najvišim unosom fruktoze (11,9 posto ukupne energije) obolijevala je 62 posto češće od gihta, u odnosu na skupinu s najmanjim unosom fruktoze (7,1 posto ukupne energije). Glavni izvori fruktoze su bili: sok od naranče, šećerom zaslađeni napitci, jabuke, grožđice i naranče.

Smanjite konzumaciju sokova i energetskih napitaka zaslađenih fruktozom

U svojim smjernicama za prehranu kod gihta, American College of Rheumatology savjetuje smanjivanje konzumacije sokova i energetskih napitaka zaslađenih fruktozom. Takva bezalkoholna pića su u SAD glavni izvor fruktoze. Smjernice ne spominju ostale namirnice koje sadrže fruktozu. Međutim, kanadski znanstvenici upozoravaju kako voće i voćni proizvodi također nose značajan udjel unosa fruktoze.

bezalkoholno-pice

Ne izbacujte voće s jelovnika

Nutritivna vrijednost voća je ipak tolika, da ga i sumnja o mogućnosti utjecaja na obolijevanje od gihta nikako ne bi smjela maknuti s vašeg  jelovnika. Štoviše, DASH dijeta koja se primarno koristi za snižavanje visokog krvnog tlaka, a sadrži voćni obrok, pokazala se učinkovitom i kod gihta. Osobe koje imaju giht, ili kod kojih postoje predispozicije za dobivanje gihta, morale bi pripaziti na količine i vrste voća kojeg jedu.

Primjerice, banane imaju visok udjel fruktoze. Nove, uzgojene sorte voća križane su ili genetski manipulirane tako da budu što slađe, dakle s višim udjelom fruktoze. Sigurnije je posegnuti, za starim sortama voća poput autohtonih jabuka (divlja jabuka, petrovača, božićnica, cigančica, citronka, kanada), krušaka (drobnica, moštarica, petrovka), trešanja (okićka) i šljiva (bistrica, bjelica).

Ocjenite članak

3.50 / 5   8

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Prijeti li vam giht? Pripazite na unos fruktoze i količinu voća

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje