Odmah da razjasnimo, nikoga ne nagovaramo da postane vegetarijanac. Svrha ovog članka je da pomogne onima koji to žele postati. Pa krenimo.

Bez obzira koji motiv vas pokreče da postanete vegetarijanac odmah da vas upozorimo- postati vegetarijanac nije lagano. Pogotovo ako ste cijeli život jeli meso, naviknuli se na meso i još se pritom uvjerili da bez mesa ne možete. Uspjeh postajanja vegetarijancem ovisit će isključivo o vama, vašoj vjeri u dobrobiti vegetarijanske prehrane, upornosti i spremnosti na učenje.

Pa počnimo. Prvi i osnovni korak: Zašto to činite?

Očito ste iz nekog razloga odlučili postati vegetarijanac. Ovaj članak neće se baviti tim razlogom nego će vam ponuditi put kako da najlakše ostvarite svoj cilj. No, prije nego počnete morate se zapitati je li taj vaš razlog dovoljno bitan, je li vaša motivacija dovoljno jaka. Ja (autor ovog teksta) dijelim motive na tri glavna:

1. Etički razlozi– smatrate da ne treba ubijati i konzumirati životinje.
2. Zdravstveni razlozi– smatrate da će vas vegetarijanska prehrana učiniti vitalnijima, dati vam dodatnu energiju, pomoći u mršavljenju.
3. Modni razlozi– prohtjelo vam se učiniti neku promjenu pa zašto ne probati s vegetarijanstvom.

Ukoliko su vaši razlozi iz prve ili druge skupine, vaš motiv mogao bi biti dovoljno jak da vas dovede do cilja. Ukoliko vam je vegetarijanstvo tek nešto što je “cool i fora”, onda vam ne bih preporučio da nastavite jer će se vaš motiv lako moguće brzo ugasiti i onda ste se bez veze trudili.

Kako početi? Prvo naučite što je vegetarijanska prehrana.

Postoje dva načina postajanja vegetarijancem, nagli i postupni. Nagli bi bio da donesete odluku “Od danas ne jedem meso“. Postupni ide uz odluku “Od danas idem prema tome da jednog dana ne jedem meso“. Ja sam pobornik postupnog prelaska. Kada nešto poželite onda biste uvijek radije odmah to i dobili. Zato možda zvuči primamljivo odjednom postati vegetarijanac. No, morate voditi računa o tome da bi to bio šok za vaše tijelo koje cijeli život jede na jedan način, a vi ste ga sada ubacili u drugi. Također, potrebno je steći određena znanja o vege prehrani prije nego se upustite u tu avanturu. Ako krenete s vegetarijanskom prehranom bez da znate kakva ona treba biti dogodit će vam se da ćete jesti nezdrava bezmesna jela poput pohanog sira s krumpirićima. Ako ćete svaki dan jesti pohani sir požalit ćete što ste se u ovo upustili i vratit ćete se brzo mesu. Zato, mi predlažemo postupni prelazak na vegetarijanstvo.

Informirajte se

Osobe koje ne razmišljaju aktivno o prehrani ponekad smatraju da je vege prehrana jednaka onome što ostane na tanjuru kada se s njega makne meso. Takvi su sasvim u krivu. Vegetarijanci obično jedu raznolikiju hranu. To nije nužno neka egzotična hrana. Uzmimo na primjer- ječmenu kašu. To je svedostupno jelo puno vlakana, proteina i nekih drugih nutrijenta. E pa, kao vegetarijanac vi ćete naučiti jesti takva jela. Nećemo reći da su vege jela puno finija od mesnih jer je finoća stvar ukusa pa da se naši mesojedni prijatelji ne uvrijede. Kao vegetarijanac otkrit ćete mnoge nove okuse, recimo namaz od avokada. Informirati se možete na Internet portalima poput našega ili u knjigama o zdravoj vege prehrani (samo pazite da knjiga bude novijeg datuma).

Postupno zamijenite mesno bezmesnim

Nakon što ste čitali, informirali se i saznali što je to Omega 3 i da je ima puno u orašastim plodovima, da zeleno bilje ima puno željeza, a zelje vitamina C, nakon što ste naučili razlikovati cjelovite žitarice od necjelovitih, spremni ste za korak 2. Korak 2 je postupno zamjenjivanje mesnih obroka bezmesnim. Možete početi s doručkom koji vam je vjerojatno i dosad bio uglavnom bez mesa. Ako još niste onda sada naučite da nije poanta vegetarijanstva samo ne jesti meso nego i jesti zdravu, raznovrsnu hranu s kojom ćete se osjećati dobro cijeli dan.

Dakle, doručak. Kada smo već spomenuli ječmenu kašu evo i recepta » Ječmena kaša za doručak. Unutra još dodate malo lanenog ulja (bogatog Omegom 3) i par badema.

Ili doručak broj 2: Cjelovite žitarice (ima ih u svakoj trgovini) stavite u mlijeko (obično kravlje ili soja mlijeko). Dodajte šumsko voće (kupine, borovnice, maline), kojeg također ima u skoro svakoj trgovini.

Ili doručak broj 3: Zeleni Smoothie– obrok najbogatiji korisnim nutrijentima koji ne opterečuje probavu pa ćete se osjećati energirano.

Nakon što ste ubacili zdrav doručak u svoju svakodnevnu rutinu već ćete osjetiti prve dobrobiti vegetarijanske prehrane. Govorimo o jednom dobrom osjećaju koji vas prati tijekom dana ako dan započnete zdravo. Ili će vas pratiti samo do ručka ako za ručak pojedete tešku i nezdravu hranu.

Kako integrirati vegetarijanstvo u svakodnevni život?

Ako ste zaposlena osoba onda vjerojatno ručak ne jedete doma i tu vam stiže novi izazov- vegetarijanski ručak u nevegetarijanskim uvjetima. Puno restorana ne vodi računa o vegetarijancima, a onda kada vodi jednostavno nemaju dovoljno znanja pripremiti hranjivi vegetarijanski obrok. Tu se vraćamo na pohani sir koji će vam konobar izrecitirati u sklopu vegetarijanske ponude. Da si svaki dan doma pripremate ručak vjerojatno bi vam uzelo previše vremena. Zato je kod ručka potreban kompromis. Srećom, u zadnje vrijeme svijest o vegetarijanstvu, i zdravoj prehrani općenito, raste pa time raste i ponuda. U Zagrebu postoje dostave vegetarijanske hrane i ta hrana je na visokoj razini.

Naučite slušati svoje tijelo

Uz sve dobrobiti vegetarijanske prehrane ipak ne treba zaboraviti da je prelazak na istu šok osobi koja je jela meso u velikim količinama. Meso je jako zasitno za razliku od laganih vege obroka. Vaše tijelo će dugoročno biti zahvalno ako ga hranite laganom hranom, ali u početku će se buniti. Biti ćete često gladni. I opet ćete trebati naučiti nešto novo. A to je popis vege namirnica koja vas drže zasitnima. To su prvo gljive, drugo soja, a tu su i mahunarke. Općenito, vege prehrana bez mahunarki, najviše leće, je nezamisliva. Naučit ćete i da čaj od đumbira daje sitost organizmu.

Ne odustajte

Da biste osjetili sve dobrobiti vege ishrane potrebno je dosta vremena i potrebno je da naučite hraniti tijelo svim potrebnim namirnicama. Bitno je da ne odustanete na prvi znak slabosti, na prvi miris ćevapa koji dođe do vas dok gladni šećete gradom i kao da vas zove “Pojedite me, fin sam mada nemam ništa hranjivo u sebi”. Ako steknete naviku jedenja bezmesne hrane ta unutarnja strast za mesom će vam s vremenom splasnuti. Vidio sam to kod mnogih vegetarijanaca.

Što će vam reći okolina?

Kada ste se zaputili stazom vegetarijanstva krenuli ste u nešto novo. Taj put nije lagan i treba vam sva podrška koju možete dobiti. Ne očekujte ju od okoline. Stvari u društvu se kreću nabolje, ali i dalje će vas mnogi proučavati sa skepsom dok nabadate brokulu na vilicu.

Ipak, oni kojima je stalo do vas, ti će vam biti podrška što god da odlučite. Prema tome, vaša odluka o vegetarijanstvu pomoći će i da vidite tko su vam pravi prijatelji.

Također, mnogi koji “znaju sve” htjeti će se upuštati u debate, reći će vam- ti ne jedeš meso, znaš li ti da je željezo iz crvenog mesa kvalitetnije od onog u špinatu, znaš li da je meso jedini pravi izvor proteina?

Obično su najglasniji oni koji ne znaju puno o nutricionizmu i vjerojatno vam NE govore ove stvari jer vam žele pomoći. Oni žele pokazati kako su izuzetno pametni i načitani. Činjenice koje iznose su često netočne ili nepotpune. No, nemojte ih razuvjeravati, radije svoju energiju iskoristite za pametnije stvari.

Oni koji su oduvijek jeli meso i nisu nikad probali vege prehranu (na dulji period, ne govorimo o jednom sendviču bez šunke) ne bi trebali govoriti o vegetarijastvu. To je otprilike kao da vi plivate u moru, a na obali stoji čovjek koji nikad nije kročio u more i viče vam: “Zašto plivate, jeste li normalni, to nije dobro niti zdravo, od plivanja će vam zakržljati mišići. ” Hoćete li shvatiti tu osobu ozbiljno, hoćete li ju držati kompetentnom da govori o plivanju? Ne. Isto tako nemojte držati kompetentnima i one koji pričaju o vegetarijastvu a nikad nisu zaplivali tim morem.

• vegetarijanstvo