Organska hrana – što je to i je li bolja od obične?

organska hrana

Organska hrana je ona koja je uzgojena na prirodan način tj. bez umjetnih dodataka poput umjetnih pesticida, kemijskih gnojiva i koja ne sadrži GMO. Organska hrana mora do potrošača doći bez ikakvih dodataka poput aditiva i ne smije biti ozračena. U ljudskoj povijesti uzgajala se isključivo organska hrana sve do 20. stoljeća kada dolaze prvi umjetni pesticidi i umjetna gnojiva.

Pokret organskog uzgoja hrane popularno nazvan ”zelena revolucija” prvi puta se spominje u 40-im godinama prošlog stoljeća.

Proizvodnja organske hrane je strogo regulirana i organska hrana na tržište dolazi s certifikatom. Uvjeti za dobivanje certifikata razlikuju se od zemlje do zemlje.

Prednosti i mane organske hrane

Očuvanje okoliša

Najveća prednost organske hrane je da je njezin uzgoj ekološki i puno prihvatljiviji za očuvanje okoliša. Umjetni pesticidi i gnojiva djeluju štetno za okoliš, a mogu i zemlju koja je njima tretirana učiniti dugoročno neiskoristivom.

organska hrana

Bolje zdravlje

Organska hrana ima puno nižu razinu pesticida u sebi što se ističe kao njezina glavna prednost za zdravlje. Istraživanja potvrđuju tu tezu, ali i pokazuju da umjetni pesticidi uglavnom nisu štetni za čovjeka.

Ima li organska hrana veću nutritivnu vrijednost?

Mada nema znanstvenu potporu, postoji teza da organska hrana sadrži više nutrijenata poput vitamina. Povrće i voće koje se masovno uzgaja, uzgaja se iz GMO sjemenki i tako da se što brže i uz što manji trošak dobije konačni proizvod.

S druge strane, organska hrana se uzgaja ”prirodno”, poštujući ciklus bilja koje se uzgaja. Npr. organska rajčica će rasti na stabljici duže od GMO rajčice.

Ima li organska hrana bolji okus?

Organska hrana svakako ima finiji okus od hrane uzgojene u plasteniku ili stakleniku. Ipak, treba uzeti u obzir da je svaka domaća hrana finija od one ”industrijske” iz plastenika.

Cijena organske hrane

Cijena organske hrane u odnosu na neorgansku je u Hrvatskoj između 40 i 100% viša. U svijetu je organska hrana skuplja od obične 10 do 40 %, a negdje se njezina proizvodnja i subvencionira.

Želite isprobati život na organskoj farmi?

Širom svijeta postoje farme koje uzgajaju organsku hranu, a postoji i velika mreža koja omogućava onima koji žele isprobati i naučiti o uzgoju hrane da to i ostvare. Mreža se zove wwoof, u nju su uključene i neke farme u Hrvatskoj. Sustav funkcionira tako da se prijavite za rad na farmi koju odaberete, stupite u kontakt (obično s obitelji koja vodi farmu) i dogovorite posjet koji može biti i dulji (npr. mjesec dana).

Treba li kupovati organsku hranu?

Organska hrana je bolja za okoliš, mnogi kažu da ima bolji okus, a vjerojatno je i zdravija za organizam. Ipak, ona je primjetno skuplja, a i nije toliko dostupna kao obična hrana koje ima u svakom supermarketu. Odabir je individualan.

Ocjenite članak

3.67 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Organska hrana – što je to i je li bolja od obične?

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. Mislim da je ipak bolje kupovati NEorgansku hranu ili GMO, uštedjet ćemo nešto novca a s godinama uštedjet ćemo i toliko da si onda možemo priuštiti kemoterapiju ili zračenje kad radi takve hrane obolimo od raka ili neke druge slične “uobičajene” bolesti koje se u 90% dobivaju od loše hrane.