Nekada davno ljudi nisu jeli šećer. Voće nije bilo slatko kao danas, med je bio teško nabavljiv i samo rijetki su ga okusili tijekom života. U prvom stoljeću prije nove ere jedan Grk (Dioscorides) je pri putovanju Indijom napisao- isprobao sam nešto okusa sličnog medu (riječ “slatko” nije se koristila). Konzistencija je slična kao kod soli, može se pregristi kao sol. Otapa se u vodi i dobro je za liječenje bolnih bubrega i mjehura.

Zašto nam šećer toliko prija?

Odgovor je u nagonu. Naslijedili smo ga od predaka (neandertalci) koji, poput svih primata (majmuna), imaju nagonsku želju za slatkim. To je korisno jer je naše pretke tjeralo da biraju najzrelije (i najbogatije nutrijentima) plodove na drveću. Primati za razliku od ostalih sisavaca odlično raspoznaju boje i slatkoću. To im pomaže da izabiru najbolje plodove i preživljavaju.
Danas više ne živimo u šumama i na drveću, ali instinkt za slatko nam je ostao. Rezultat toga je da proizvodimo i konzumiramo slatku hranu jer nam je fina. Tako unosimo u tijelo velike količine šećera za koje ono nije prilagođeno i koje mu zadaju probleme.

Kako je voće postajalo sve slađe i slađe?

Primjer kako je čovječanstvo kroz povijest imalo tendenciju zasladiti hranu najbolje je vidljiv na voću. Današnja jabuka i jabuka od prije 500 godina nemaju isti okus, današnja je puno slađa. Ljudi su križali razne vrste jabuka s ciljem dobivanja što slađih (time i finijih) plodova. Istim procesom križanja se, primjera radi, postiglo da patlidžani više nisu gorki, a primjenjuje se na puno vrsta voća.
Šećer je prisutan u Europi dosta dugo međutim sve do 19. stoljeća on je bio za većinu preskup.

Štetno djelovanje šećera na organizam

Rafinirani bijeli šećer se po ulasku u krvotok rastavlja na jednostavnije šećere, glukozu i fruktozu.
Glukoza u krvotoku potiče lučenje hormona inzulina koji je nužan kako bi glukoza uspjela ući u stanice. Previše glukoze stvara veliko opterećenje na gušteraču koja proizvodi inzulin. Dugotrajna prehrana s puno slatkog dovodi do dijabetesa i čitavog niza drugih bolesti i komplikacija.
Nije niti fruktoza bezopasna. Fruktoza prolazi kroz jetru gdje se metabolizira. Ukoliko je unosimo puno kroz duga razdoblja možemo naštetiti jetri slično kao i s alkoholom.

Simptomi ovisnosti o slatkom

• osjećaj gladi javlja se naglo i vrlo je intenzivan
• imate osjećaj da ste bez energije dok ne pojedete slatko
• osjećate da obrok nije potpun ako ga niste “začinili” desertom
• postajete gladni brzo nakon jela čak i kad ste puno pojeli
• kada otvorite čokoladu teško se zaustavljate na npr. samo jednoj kockici, vama je potrebno više
• u dućanu ćete birati slađe proizvode, npr. umjesto običnog corn flakesa vi ćete radije uzeti slatke čokoladne pahuljice

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

Tekst se nastavlja na idućoj stranici 1 2

• fruktoza
• glukoza
• ovisnost
• šećer