Pšenicu su konzumirali stari Egipćani i to ni više ni manje nego 5.000 godina pr. Kr. uzgajajući je u dolinama Nila. Kasnije su prednosti pšenice prepoznali Grci i Rimljani. Povijesni zapisi govore o širokoj primjeni u medicini. Kinezi su pšenicu koristili za pročišćavanje krvi, jer pšenica za sebe veže teške metale te ih odstranjuje iz organizma.

Pšenica se u povijesti koristila i kao sredstvo za jačanje imuniteta te kao lijek protiv upala. Pšenica je vrlo jednostavna za uzgoj te je poznajemo kao jednu od kultura koje su otporne na razne vremenske uvjete, a osim toga – pšenica se može uzgojiti na gotovo svakom tlu.

Većina ljudi pšeničnu travu konzumira u obliku soka zbog toga što je teže probavljiva. U specijaliziranim prodavaonicama zdrave prehrane pšeničnu travu možete pronaći u obliku trave koja je topiva u vodi, juhe, shakea, smoothiesa itd. Varijacija na temu je bezbroj. Osim toga, zašto biste ju kupovali prerađenu kada je možete uzgojiti u udobnosti vlastitog doma?! 

Kod kojih oboljenja pomaže pšenična trava? 

Za pšenicu je dokazano da potiče zdravlje cjelokupnog organizma. Pšenična trava jača imunološki sustav, detoksicira tijelo i smanjuje rizik od nastanka raznih bolesti. U tradicionalnoj medicini se koristi za različite tegobe poput:

• Prehlade
• Kašlja
• Probavnih smetnji
• Visoke tjelesne temperature
• Reumatoidnog artritisa
• Kožnih oboljenja
• Kontroliranja razine šećera u krvi
• Zdravlja usne šupljine i zubi
• Za normaliziranje rada štitnjače
• Za prevenciju karcinoma
• Za prevenciju bolesti srca i krvožilnog sustava
• Liječenje anemije
• Ublažavanje štetnih posljedica kemoterapije
• Čišćenje limfe

Ako ste ”teškaš u kategoriji” nastavite s čitanjem našeg članka i doznajte više informacija pšeničnoj travi. Nadajmo se da će vam informacije pomoći u liječenju vaših bolesti i tegoba. 

Što je pšenična trava?

Pšenična trava je mlada trava od pšenice. Može se uzgajati na otvorenim i zatvorenim prostorima i ima široko područje rasta.

Kao i većina biljaka, sadrži klorofil, aminokiseline, vitamine, minerale, i enzime. Uprav zbog visokog udjela klorofila, pšenična trava povoljno djeluje na obogaćivanje krvi kisikom.

Prirodan je izvor vitamina A, K, B6 i E, kalcija, selena, magnezija, željeza, tiamina, riboflavina, niacina, a ima i neznatnu količinu proteina. Suprotno uvriježenom mišljenju, vitamin B12 se ne nalazi u pšeničnoj travi, on je samo nusprodukt mikroorganizama koji na njoj žive.

Ljekovita svojstva pšenične trave

Pšenična trava se često konzumira u obliku soka ili čaja kako bi se potaknulo čišćenje probavnog sustava i cijelog organizma. Ljudi je konzumiraju u borbi protiv mnogih bolesti, od najlakših, poput prehlade, do najtežih poput raka.

• Smatra se da pšenična trava povećava broj crvenih krvnih stanica, čisti krv i organe te probavni trakt te stimulira metabolizam.
• Smanjuje količinu kiseline u krvi.
• Pozitivno djeluje na čir na želucu, ulcerozni kolitis, proljev i zatvor.
• Detoksicira jetru i krv te kemijski neutralizira negativne utjecaje okoliša na tijelo.

Visok sadržaj klorofila pomaže u prenošenju kisika u krvi. Vjeruje se da se pšenična trava u organizmu ponaša kao hemoglobin, protein koji prenosi kisik crvenim krvnim stanicama.

Znanstvenici su potvrdili da pomaže u ublažavanju nuspojava kemoterapije, a ne narušava njeno djelovanje, odnosno, smanjuje utjecaj zračenja zahvaljujući antiupalnom enzimu SOD-u (super-oksid-dismutazi).

Jača imunitet i podiže nivo energije. Odlična je pomoć u procesu zdravog mršavljenja. Potiče plodnost i ima antiupalna svojstva. Također, preporučljivo je imati teglicu pšenične trave pokraj kreveta za lakši san.

Pšenična trava se smatra zdravom i sigurnom, ali ipak postoje i određene nuspojave koje se pojavljuju pretjeranim konzumiranjem. To mogu biti glavobolja, mučnina, naticanje grla ili visoka temperatura.

Osim što pšeničnu travu možete sami uzgajati i pritom ju sirovu koristiti, postoje i alternative, pa ju tako možete pronaći u sokovima, čajevima, ali i različitim oblicima dodataka prehrani poput pšenične trave u prahu koju možete umiješati u sok, juhu, voće ili salatu.

Kako uzgojiti svoju vlastitu pšenicu? 

Kako biste si osigurali svoje vlastite zalihe pšenice – donosimo vam nekoliko korisnih uputa za sadnju i uzgoj. Osim što je to najjeftinija opcija, ujedno je i način da se osjećate zadovoljno jer sadite svoj vlastiti lijek.

Pšenica u pravilu raste jako brzo. Za uzgoj će vam biti potrebno ekološko sjeme pšenice, treset i zemlja. Postupak za sadnju i održavanje pšenice:

• Sjemenke pšenice namačite osam do dvanaest sati.
• Sjemenke pšenice potrebno je u staklenoj teglici namakati tijekom 24 sata, te ih isprati najmanje tri puta.
• Kada primijetite da je pšenica počela klijati, posadite sjemenke na vrh zemlje.
• Omjer bi trebao biti jedan dio treseta prema tri dijela zemlje.
• Tijekom prva tri dana držite teglu sa pšenicom pokrivenu da se ne isuši. Posađenu pšenicu prethodno zalijte.
• Tijekom tih dana pšenicu ujutro dobro zalijte, a navečer samo poprskajte vodom.
• Četvrti dan otkrijte teglu, a sjemenke neka budu na indirektnom svjetlu.
• Temperatura na kojoj će vaše sjemenke lijepo rasti je 21 C do najviše 26 C.
• U slučaju da se na pšenici pojavi plijesan, uzgojite novu.
• Pšeničnu travu potrebno je rezati kada naraste oko dvadesetak centimetara.
• Dva dana prije rezanja, pšenicu iznesite na sunce (ako ga ima) da bi lakše došlo do sinteze klorofila.
• Sok od pšenične trave možete iscijediti uz pomoć blendera ili sokovnika uz malenu količinu vode.
• Prilikom nove sadnje, koristite novo sjeme.

Javite nam vaše rezutate u komentaru 🙂

• pšenica
• pšenična trava