Što jesti kada ste prehlađeni?

1 komentara
4 min čitanja

Kreni Zdravo

S prvim jesenskim danima, počinje i sezona prehlada. Pročitajte što morati jesti kada ste prehlađeni da biste ubrzali oporavak.

Citrusi

Ako ga počnete uzimati već na prvi znak prehlade, vitamin C će dokazano skratiti trajanje simptoma bolesti. Dakle, opskrbite se agrumima, koji sadrže puno vitamina C.

U citrusno voće ubrajaju se: limun, naranča, mandarina, limeta i grejp. Prema Malešić i sur. grejp pokazuje antibakterijski i antivirusni učinak, a zbog ugodnog mirisa može se koristiti za dezinfekciju prostora. Djeluje blago antidepresivno.

Poznata je upotreba ekstrakta sjemenki grejpa kod očuvanja imunološkog sustava.

Osim citrusa, namirnice koje su bogate vitaminom C su:

jagode,
papaja,
kivi,
crni ribiz,
zeleno povrće,
rajčica,
paprika.

U časopisu Dijete, vrtić, obitelj 2007. objavljene su smjernice kojih bi se trebali pridržavati roditelji kako bi svoju djecu pravilnom prehranom zaštitili od navale virusnih oboljenja i prehlada u zimskom razdoblju. U članku se navodi kako u zimskim mjesecima pri planiranju prehrane prednost treba dati svježoj neprerađenoj hrani kao što su plodovi citrusa (limun, naranča, mandarina) i povrću pripremljenom kao salate (cikla, kupus, matovilac, radič).

Uzimanje vitamina C kao dodatka prehrani ili povećani unos voća i povrća koje obiluje vitaminom C može pomoći pri prevenciji i liječenju infekcija dišnog sustava.

Prema članku objavljenom 2017. godine u časopisu Nutrients već više od pola stoljeća vitamin C se kroz znanstvena istraživanja istaknuo kao vitamin koji ima izrazito važnu ulogu u različitim aspektima imunološkog sustava. Unos potrebnog vitamina C kroz prehranu ili dodatke prehrani posebno je važan kod osoba starije dobi i drugih skupina izloženih povećanom riziku od prehlade ili gripe. Dovoljne količine vitamina C omogućavaju pravilno funkcioniranje imunološkog sustava i zaštitu organizma od infekcija.

Probiotički napitci – jogurt, kefir

Jogurt, kefir i druge slične namirnice sadrže obilje probiotika, koji blagotvorno djeluju na probavu i sprječavaju želučane probleme. Ali njihove prednosti ne prestaju tu; nedavno istraživanje pokazalo je da jogurt i slični proizvodi pomažu smanjiti rizik od infekcija gornjih dišnih puteva.

Kefir je fermentirani mliječni napitak kompleksnog sastava. Sadrži više od 30 vrsta bakterija mliječne kiseline koje ima pogodan učinak na ljudsko zdravlje i očuvanje imuniteta.

Osim korisnih bakterija, sastav kefira čine:

aminokiseline,
vitamini (posebno B12, B2, K, A, D),
minerali (magnezij, kalcij, fosfor),
enzimi.

Prema preglednom radu objavljenom 2011. godine na College of Pharmacy Chincholi u Indiji, kefir ima brojna antioksidativna i terapeutska svojstva.

Kefir može pomoći u liječenju raznih respiratornih problema od onih najlakših do onih kompliciranijih kao što je tuberkuloza. Smatra se da kefir ima vitalnu ulogu u tretmanu bronhitisa i astme.

Učinak kefira na imunološki sustav dokazan je u istraživanju objavljenom 2002. godine u znanstvenom časopisu Journal of Industrial Microbiology and Biotechnology. Cilj istraživanja bio je odrediti učinak kefira na imunološki odgovor crijevne sluznice kod miševa. Rezultati su pokazali učinkovitost kefira na imunološki sustav.

Češnjak

Češnjak se kroz povijest smatrao jednom od najpoznatijih biljaka korištenih u ljudskoj prehrani. Širom svijeta konzumiran je kao hrana, dodatak prehrani i lijek već više od 5 000 godina.

Sadrži spoj nazvan alicin, koji proizvodi ključan antioksidans u borbi protiv prehlade. Najbolje ga je jesti sirovog, ali ako želite izbjeći loš zadah, možete koristiti i razne suplemente s ekstraktom češnjaka.

Na iranskom institutu (Pasteur Institute of IRAN) provedena je studija 2009. godine kojoj je cilj bio utvrditi antivirusnu aktivnost ekstrakta češnjaka protiv virusa gripe u staničnoj kulturi. Ustanovljeno je da ekstrakt češnjaka ima inhibicijski učinak na prodiranje virusa i proliferaciju u staničnoj kulturi.

Prema članku objavljenom 2014. godine u časopisu Current Immunology Reviews, u češnjaku su prisutne supstance koje pokazuju pozitivan učinak na imunološki sustav, a to su alicin, alin, ajoen i organosulfidi. Njihova koncentracija se povećava kako češnjak stari.

Češnjak se može koristiti u mnogim oblicima, od kojih svaki poprima različita svojstva, ovisno o relativnim fitokemikalijama u sebi.

Lisnato povrće

Lisnato povrće spada u kategoriju najzdravijih namirnica s kojim možemo opskrbiti naša tijela. Takvo povrće obiluje hranjivim tvarima, uključujući vitamin K, A i C. Što tamnije zeleno, to bolje.

Mrkva

Mrkva i drugo narančasto povrće poput batata, sadrže visoke razine beta karotena, koji se pretvara u našem tijelu u vitamin A. Ovaj vitamin je bitan u održavanju zdravlja i borbe protiv prehlade: on pomaže našem imunološkom sustavu da ostane jak.

Sjemenke komorača i anisa

Sjemenke komorača i anisa su prirodni ekspektoransi, a također imaju i antibakterijska svojstva koja mogu pomoći kod kašlja. Komorač se može jesti sirov ili na žaru, a sjeme može u čaj.

Proteini

Piletina i puretina neće samo pomoći u izgradnji mišića, nego će također pomoći izgraditi antitijela koja se bore protiv infekcija. Dakle, zatražite dodatnu piletinu u svojoj juhi!

Osim svega navedenog, u Farmaceutskom glasniku 2017. godine navedene su još neke namirnice i pripravci koji pokazuju učinak kod liječenja prehlade i gripe, a to su:

crna bazga,
đumbir,
propolis.

Cvijet bazge se primjenjuje kod prehlade, gripe i infekcija dišnih puteva. Za đumbir su istraživanja pokazala antivirusno djelovanje.

Propolis je zahvaljujući bogatstvu svojeg sastava, našao je primjenu u liječenju mnogih bolesti. Glavna su djelovanja: antibakterijsko, antivirusno, antifungalno i protuupalno.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

Tomislav Stanić
1 min čitanja

Članak objavljen: 16-10-2015

Izvori:

Vinderola, C. G., Duarte, J., Thangavel, D., Perdigón, G., Farnworth, E., & Matar, C. (2005). Immunomodulating capacity of kefir. Journal of dairy research, 72(2), 195-202.
Gaware, V., Kotade, K., Dolas, R., Dhamak, K., Somwanshi, S., Nikam, V., … & Kashid, V. (2011). The magic of kefir: a review. Pharmacology online, 1, 376-386.
Maleš, Ž., SRDO, D., Lamot, L., & BOJI, M. (2017). Pripravci ljekovitih biljaka u liječenju prehlade i gripe. Farmaceutski Glasnik, 73(4), 253-72.
Vučemilović, L. (2007). Tko se boji zime još?. Dijete, vrtić, obitelj: Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, 13(50), 30-31.
H Bower, A. (2014). Immunomodulatory Activity of Garlic. Current Immunology Reviews, 10(2), 113-121.
Mehrbod, P., Amini, E., & Tavassoti-Kheiri, M. (2009). Antiviral activity of garlic extract on influenza virus. Iranian journal of Virology, 3(1), 19-23.
Carr, A. C., & Maggini, S. (2017). Vitamin C and Immune Function. Nutrients, 9(11), 1211. https://doi.org/10.3390/nu9111211