Što jesti? – Zdrava hrana za vaš mozak

Zdrava hrana za bolji rad mozga

Ono smo što jedemo, doslovno. Naše prehrambene navike diktiraju kako ćemo se osjećati i kako će nam mozak raditi. Nakon što pojedemo 3 krafne za doručak osjećat ćemo se letargično i umorno. No, ako pojedemo šumsko voće, žitarice i orahe osjećat ćemo se poletno i energično.

U nastavku donosimo savjete kako pomoću hrane potaknuti rad mozga.

Za mozak je bitan unos dovoljne količine vode

80% mozga čini voda. Čak i mala dehidracija uzrokovat će lučenje hormona stresa, a dugotrajnija dehidracija može oštetiti mozak.

Zato treba unositi 2 litre vode dnevno u tijelo, a ako se puno znojite (posebno po ljeti) treba i više. Ako birate između obične vode i sokova s umjetnim sladilima uvijek izaberite vodu!

Ako želite dodati okus vodi možete nacijediti limun ili naranču, bitno je da to bude prirodno, jer sokovi iz trgovina uglavnom sadrže aditive koji nisu poželjni.

Ograničite unos kalorija

Istraživanja i na životinjama i na ljudima nepogrešivo su pokazala da u načelu vrijedi pravilo “Jedi manje, živi dulje”. Naravno da bismo svi mi više voljeli da vrijedi obratno, da možemo jesti puno i da je to zdravo. No, istraživanja ne lažu.

Zdrava hrana za mozak

Treba unositi manje od 1 800 kalorija dnevno. Dobitna kombinacija je jesti malo, ali cjelovito i zdravo, jer jesti malo ne smije značiti da ne unosimo neki od nutrijenata koji nam je potreban. Mi moramo dobiti sve važne nutrijente pa je bitno pametno birati hranu.

Naučite razlikovati dobre i loše masti te uzimajte što više dobrih masti

Kako smo ovu temu već obradili možete ju pronaći u tekstu “Dobre i loše masti – Naučite ih raspoznavati“. Važno je da konzumirate puno orašastih plodova jer oni sadrže omega-3 kiseline.

Uzimajte hranu bogatu antioksidansima

Antioksidansi dobiveni iz voća i povrća služe kao čistači vašeg mozga jer ga oslobađaju od nakupljenih slobodnih radikala. Saznanja o važnosti antioksidansa počela su izlaziti na vidjelo tek u novijoj povijesti, pa ljudi još uvijek često ne znaju da je potrebno voditi računa o antioksidansima.

Vitamin C i beta-karoten ćemo posebno izdvojiti jer su to sastojci koji su najaktivniji kao antioksidansi. Odlični izvori vitamina C su rajčica, citrusi (naranča, limun, grejpfrut), zeleno povrće.

Uz navedene izvore vitamina C, postoje i druga voća i povrća od izuzetnog značaja po pitanju antioksidansa, a to su:

  • Šumsko voće kao što su borovnice, maline, kupine, jagode…
  • Avokado
  • Brokula
  • Crvena paprika

Zlatno pravilo je jesti raznobojno voće i povrće kako bismo osigurali unos raznovrsnih nutrijenata.

Doručak – najvažniji obrok u danu

Svaki put, koliko god da je dug, započinje prvim korakom. Isto tako svaki dan započinje doručkom. Ručak i večeru možda morate obavljati u žurbi, usred nagomilanog posla i ne stignete paziti na zdravu prehranu, ali za doručak nemate izgovor.

Zdrava hrana za bolji rad mozga

Evo našeg prijedloga zdravog doručka, nazvali smo ga Šumski doručak:

U posudu s mlijekom (kravljim ili soja) stavite šumskog voća (šumsko voće naći ćete u zamrznutom pakiranju u skoro svakoj trgovini). Zagrijte kako bi se šumsko voće odledilo.

Dodajte žitarice (čiste žitarice bez ikakvih dodataka, i njih ima u svakoj trgovini). Dodajte orašaste plodove, tu možete kombinirati orahe, bademe, indijske i brazilske oraščiće. Dodajte sjemenke lana ili žlicu lanenog ulja. I za kraj, žlica meda.

Saznajte više o tome kako ublažiti jesenski blues u našem vodiču

Saznajte više o mastima u sljedećim tekstovima:

Ocjenite članak

3.72 / 5   18

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Što jesti? – Zdrava hrana za vaš mozak

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje
  1. imam par pitanja u vezi doručka. je li štetno kuhati zobene pahuljice u mlijeku, tj.uništavaju li se kuhanjem njene blagodati? također u tu zobenu kašu stavljam pšenične posije (mekinje) koje isto kuham u mlijeku (kravljem, 0.9% m.m.) i još jedno pitanje jer vidim da je u ovom prefinom doručku (ponekad i sama gotovo identično jedem) izmješano stvarno svašta, a čitala sma da je voće najbolje jesti samo jer inače truli s ostalom hranom dok se probavlja. čitala sam i da nije dobro mješati u istom obroku bjelančevine poput mlijeka i ugljikohidrat poput zobenih pahuljica (još primjer: riba i krumpr, tjestenina ii piletina…) zbog drugačije probave te dvije vrste hrane. da počinjem korstiti primjerrice bademovo mlijeko? ja sam do sada tako doručkovala i vjerovala kako je zdravo, ali sam sad pomalo zbunjena i ne zna više što je dobro, a što nije. molim vas neki savjet i odgovor. hvala unaprijed!