Zašto su datulje dobre za zdravlje?

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Kreni Zdravo

Datulja (lat. Phoenix dactilyfera L.) je jedina vrsta iz roda palmi čiji je plod jestiv, a u ljudskoj prehrani je prisutna još od antičkog doba. Najstariji zapisi pokazuju da su se datulje uzgajale na području Mezopotamije oko 3000 godina pr. Kr.
Danas se najviše uzgajaju u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku.

Datulje se smatraju nutritivno bogatom namirnicom. U bogatu sastavu datulja najviše se ističu ugljikohidrati, prehrambena vlakna, proteini, minerali i vitamini B kompleksa: tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6) i folat (B9).

Četiri datulje (30 grama) imaju oko 90 kalorija, jedan gram bjelančevina, 13 miligrama kalcija, 2,8 grama vlakana i još velik broj drugih hranjivih tvari. Datulje su poznate kao voće koje sadrže malo masti. Odlična stvar je što će vas odmah napuniti energijom i revitalizirati tijelo.

Ugljikohidrati čine otprilike 70% sastava datulja i to ih čini namirnicom s visokim glikemijskim indeksom. Od svih ugljikohidrata najviše ima fruktoze i glukoze u jednakom omjeru, a poznata je uporaba datulja kao zamjena za šećer. Može ih se pronaći u sastavu sirovih energetskih pločica gdje zamjenjuju šećer.

Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Frontiers in plant science (2007.), iznosi kako datulje sadržavaju cijeli niz minerala:

kalcij,
željezo,
magnezij,
selen,
bakar,
fosfor,
kalij,
cink,
kobalt,
sumpor,
flor,
mangan,
bor.

Pokazale kao plodovi koji posjeduju brojne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje ukoliko se konzumiraju samostalno ili u kombinaciji s ostalim namirnicama.

Posljednjih godina tema su istraživanja u svijetu farmacije, a cilj je identificirati fitokemikalije kojima datulje obiluju. Fitokemikalije su one tvari prisutne u namirnicama biljnog podrijetla koje imaju učinak na poboljšanje zdravstvenog stanja organizma.

Datulje obliju fitokemikalijama :

karotenoidima,
fitofenolima,
taninima,
sterolima.

Istraživanje objavljeno još davne 1978. godine u znanstvenom časopisu Microchimica Acta pokazalo je kako se kemijski sastav datulja mijenja ovisno o periodu zrenja voća. U periodu kad su datulje u najvišem stupnju sazrijevanja dolazi do povećanja razine reducirajućih šećera (glukoze i fruktoze).

Fitosteroli su važna skupina fitokemikalija, po svojoj kemijskoj strukturi slični su kolesterolu i stoga utječući na njegovo snižavanje. Danas je otkriveno otprilike 200 različitih fitosterola. Kad je u fazi tamnjenja plod datulje sadrži najviši udio fitosterola.

U studiji provedenoj od strane znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Monastir-u (Tunis) 2011.godine zabilježen je učinak datulja na zaštitu stanica od oksidativnog stresa i hepatotoksična svojstva. Eksperiment je proveden na štakorima. Rezultati su pokazali kako je ekstrakt datulja doveo do poboljšanja oštećene jetre štakora.

Još je jedna studija dokazala terapeutski učinak ekstrakta datulja. Mansouri i suradnici 2005. godine na Agronomskom institutu Chania svojim znanstvenim radom potvrdili su imunomodulatorni učinak datulja kod miševa.
Imunomodulatorni učinak pokazuju tvari koje utječu na imunitet.

Datulje također pokazuju i antibakterijska svojstva, a zabilježen je i njihov učinak kod konstipacije. Naime, zbog visokog udjela prehrambenih vlakana redovita konzumacija datulja omogućuje prohodnost sadržaja kroz crijeva.

Uz sve navedeno, datulje sadržavaju još vitamin A (bitan za dobar vid i zdravu kožu) i vitamin K (važan u zgrušavanju krvi).

Datulje su dobre za čišćenje organizma od toksina. Soka od datulja pomaže u liječenju grlobolje i prehlade. Sačuvajte zdravlje uz pomoć datulja!