Psihološki testovi – vrste, prednosti i nedostaci

Psihološki-testovi

Psihološki testovi su sustavni postupci promatranja i opisivanja ponašanja uz pomoć brojčanih ljestvica ili utvrđenih kategorija. Predstavljaju standardizirane i sustavne metode testiranja osobe, a mogu se razlikovati prema sadržaju, vrsti zadataka ili samom postupku primjene.

Svaki test ima norme ili standarde koji su prilagođeni populaciji, a određuju prosjek određenog ljudskog funkcioniranja. Nadalje, psihološki testovi mogu biti individualni ili grupni, vremenski ograničeni ili neograničeni, otvorenog ili zatvorenog tipa odgovaranja te provedeni putem računala, papira i olovke ili neke druge dodatne opreme.

Cilj psiholoških testova je utvrditi razinu ljudskog funkcioniranja te odrediti u kakvom je odnosu s normama, odnosno poželjnim razinama funkcioniranja čovjeka. Isto tako, testovima se želi predvidjeti ponašanje i utvrditi gdje se nalaze problemi i poteškoće u ljudskom ponašanju.

Glavna svrha psiholoških testova je detektirati mogući problem pojedinca, uvidjeti na koji način na njega utječe te mijenjati obrasce ponašanja sukladno željenoj promjeni.

Test

Psihološki testovi prema vrsti zadataka

Prema vrsti zadataka, psihološki testovi se dijele na:

  • testove najvećeg učinka – mjeri najvišu razinu onoga što osoba može postići u testnoj situaciji pri čemu zadaci moraju biti izrazito jasni i precizni (testovi opće mentalne sposobnosti, testovi posebnih sposobnosti itd.),
  • testovi tipičnog ponašanja – zadaci nisu jasno definirani, a mjeri se tipično ponašanje osobe putem procesa opažanja ili samoprocjene vlastite učinkovitosti (upitnici ličnosti, inventari interesa, inferencijalne metode itd.).

Psihološki testovi prema sadržaju

Psihološki testovi mogu mjeriti i proučavati različite oblike ljudskih psihičkih stanja i procesa. Prema tome, psihološki testovi po sadržaju mogu biti:

  • testovi inteligencije,
  • psihofiziološke mjere,
  • projektivni testovi,
  • neuropsihologijski testovi,
  • upitnici ličnosti,
  • liste označavanja.

Testiranje

Psihološki testovi inteligencije

Psihološki testovi inteligencije su najčešća metoda psihološke selekcije koja se koristi pri zapošljavanju. Psihološki testovi za posao, uz inteligenciju, mjere i ličnost. Inteligencija je integralni dio ličnosti, uz opći kvocijent inteligencije i niz specifičnih osobnosti (pažnja, motivacija, emocije itd).

Većina psiholoških testova inteligencije, uz opći kvocijent inteligencije, mjeri i verbalni i neverbalni kvocijent inteligencije te uspoređuje razliku među njima. Ako je ona prevelika, vjerojatno su u pitanju neka psihička oštećenja ili bolesti mozga, no to se određuje daljnjim detaljnim ispitivanjima.

U testovima inteligencije se nerijetko susreću pitanja vezana uz opću informiranost, pamćenje brojeva, računanje, uočavanje sličnosti, razvrstavanje i dopunjavanje slika, sastavljanje kocaka ili predmeta. Također se mjeri i psihomotorna brzina, a za neke testove je ograničeno vrijeme rješavanja.

Postoji nekoliko standardiziranih testova inteligencije u psihologiji, no većina se bazira na sličnim vrstama zadataka. Nakon rješavanja, boduju se različite komponente kao što je broj primijenjenih pokušaja, ispravno složenih karata, pogrešaka, uspješno dovršenih kategorija itd.

Ako Vas zanima koliki je Vaš opći kvocijent inteligencije te koliko ste uspješni u klasičnim testovima inteligencije, isprobajte svoje sposobnosti ovdje.

Ispitanik

Psihološki testovi osobnosti

Psiho test ličnosti može biti objektivan i projektivan. Objektivni psihološki testovi ličnosti mogu mjeriti samo jednu dimenziju ličnosti ili pak mjeriti više dimenzija ličnosti i njihov odnos kod ljudskog funkcioniranja.

U psihologiji se većinom koriste objektivni psihološki testovi ličnosti kojima se mogu utvrditi rezultati na različitim kliničkim ljestvicama (npr. shizofrenija, depresija, socijalna introverzija, paranoidnost, hipomanija itd.).

Za svaku od kliničkih ljestvica se dobije određeni rezultat koji pokazuje koliko je osoba sklona određenom psihičkom stanju te se, ako je potrebno, može dodatno provjeriti. Psihološki testovi karaktera su brojni i različiti. U praksi kliničke psihologije većinom se koriste oni testovi koji mogu ukazati na određene poremećaje.

No, u praksi organizacijske psihologije, uglavnom se koriste psihološki testovi ličnosti koji nastoje utvrditi koji je psihološki profil ličnosti karakterističan za određenu osobu (npr. je li osoba više ekstrovert ili introvert) te se mjere samo temeljne dimenzije osobina ličnosti (ekstraverzija/introverzija, otvorenost prema iskustvima, ugodnost, neuroticizam, savjesnost).

Ponekad se potencijalni kandidati za posao mogu susresti i s projektivnim testovima ličnosti u procesu psihološke selekcije. Najčešće se daje test Wartegg koji predstavlja niz crteža sa započetim crtama koje osoba mora sama završiti onako kako ona želi te svakom crtežu dati ime koje predstavlja ono što je nacrtano.

Na temelju tog testa se mjere određene komponente ljudskog funkcioniranja kao što je uspješnost u socijalnim odnosima, afektivnost, planiranje, motivacija, nastojanje, senzibilnost itd.

Wartegg

Jedan od najpopularnijih upitnika ličnosti na internetskim stranicama je svakako test 16PF koji mjeri čak 16 različitih dimenzija ličnosti, a više o svojoj osobnosti možete saznati klikom ovdje.

Psihološki testovi – nedostaci

Kad je u pitanju određeni psiho test, pitanja i odgovori se nerijetko mogu pronaći čak i na internetu. To može biti veliki problem ukoliko psiholozi u svojoj praksi koriste testove s interneta, no važno je znati da takvi testovi nisu standardizirani i općenito se ne priznaju kao valjani i pouzdani testovi.

Većinom se koriste testovi koji nisu dostupni široj javnosti zato što su zaštićeni i smiju ih koristiti samo psiholozi s licencom. U tom slučaju, nitko ne zna pitanja i odgovore, a većinom niti vrstu zadatka. Psiholozi koji su educirani za te testove ih ispravljaju, a konačne rezultate interpretiraju prema pravilima.

Samo se krajnja interpretacija smije pokazati ispitaniku ako on to želi, a svi ostali rezultati su strogo zaštićeni i zna ih samo psiholog koji je proveo testiranje i bodovao odgovore.

No, najveći nedostaci psiholoških testova su uglavnom određena obilježja ispitanika kao što su:

  • umor tijekom rješavanja testa,
  • motivacija za rješavanje,
  • uvježbanost (poznavanje testa),
  • davanje lažnih ili socijalno poželjnih odgovora,
  • fizička obilježja tijekom rješavanja (utjecaj buke izvana, osvijetljenost prostorije, udobnost itd.).

Većina ovih nedostataka nije rijetkost u psihološkoj praksi. Najčešće se događa da ispitanik zna za psiho test pitanja posebno ako je već prošao kroz taj test ili mu je netko drugi tko je prošao test rekao pitanja, a psiholozi nisu promijenili test nakon nekog vremena (npr. psiho test liječnički).

Kad se uoči da su rezultati ovisili o nekom od takvih nedostataka, test se uglavnom pokušava ponovno provesti na neki drugačiji način. Najčešće se koristi neki drugi sličan test, a pomno se pokušava izolirati nedostatke tijekom rješavanja.

Ispitanici

Psihološki testovi – prednosti

Ako su dobro i ispravno provedeni, psihološki testovi mogu značajno pomoći pri selekciji određenih kandidata bilo za radno mjesto ili neko drugo područje.

Također, psihološki testovi mogu pomoći ispitanicima ukoliko se uoče neki problemi u njihovom funkcioniranju (npr. otežana sposobnost pamćenja, oštećena verbalna inteligencija), a zahvaljujući tome se ispitanici mogu posvetiti unaprjeđivanju i usavršavanju u tim područjima.

Nadalje, ako se ispitanik pokaže izuzetno visoko na određenoj dimenziji ličnosti, njegovo radno mjesto se može prilagoditi njegovim rezultatima kako bi bio čim uspješniji u obavljanju svojega posla (npr. ako je netko izrazito otvoren prema novim iskustvima, možemo ga zaposliti kao osobu koja je odgovorna za vanjske suradnike i poslovna putovanja).

Iako su mnogi skeptični prema psihološkim testovima, njihova svrha je samo provjeriti psihičko funkcioniranje pojedinca. Činjenica jest da se pomoću psiholoških testova neki pojedinci mogu eliminirati, ali nikad se u obzir ne uzima samo psihološki test, nego se promatra cjelokupna ličnost osobe (npr. intervju, životopis, cjelokupni dojam).

Otkrivanjem jakih i slabih strana pojedinca pomoću psiholoških testova, može se usmjeriti na jačanje slabih strana i poticanje jakih strana tako da se osoba može ostvariti u svim područjima života.

Ocjenite članak

1 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Psihološki testovi – vrste, prednosti i nedostaci

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.