IKEA efekt – zašto više volimo stvari koje sami izradimo?

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Sara Šimac

Čini se kako se u određenom trenutku svi moramo suočiti s herkulovskim izazovom slaganja namještaja koji smo upravo kupili. Ovaj zadatak nikada nije lagan kao što smo mislili dok smo bili u trgovini, upute za slaganje često su samo slike koje je gotovo nemoguće dešifrirati, a rezultat svog tog rada rijetko je čvrst i stabilan kao što smo očekivali.

Koliko ste samo puta iznova namještali vrata na vašoj komodi ili pokušali izravnati pomoćni stolić u vašem dnevnom boravku? Međutim, ako ste iz nekog razloga i dalje jako vezani za te komade namještaja, znajte da niste jedini. Zapravo, većina ljudi uglavnom je privržena namještaju koji su sami složili, iako se pod time podrazumijeva namještaj koji je jeftiniji od svojih profesionalnijih rođaka. Je li to razlog zbog kojega se čini kako IKEA nikada neće ostati bez posla?

Istraživanje koje su proveli Mike Norton, Daniel Mochon i Dan Ariely, objavljeno u znanstvenom časopisu Journal of Consumer Psychology, moglo bi ponuditi jedan dio objašnjenja. Sam čin gradnje nečega i ulaganje vlastitog “znoja i krvi” u fizički objekt, čini se, prožima taj objekt dodatnom vrijednošću koja daleko nadilazi njegovu stvarnu vrijednost. Istraživači su ovoj pojavi dali naziv IKEA efekt.

IKEA efekt mijenja našu percepciju

Primjerice, u jednoj studiji otkriveno je kako su ispitanici koji su sami izgradili jednostavnu IKEA kutiju za nju bili spremni ponuditi puno više novca od druge skupine ispitanika, koja je samo pregledala već izgrađenu kutiju. U drugoj studiji, ispitanici koji su sami napravili origami žabe i ždralove procjenjivali su ih čak 5 puta vrjednijima nego što je to učinila druga skupina ispitanika. Ova povećana vrijednost nije samo posljedica uloženog truda, već i dovršetka zadatka (izrade predmeta), budući da predmeti koje su ispitanici rastavljali te nedovršeni projekti nisu dobili takvu vrijednost.

Treba spomenuti i činjenicu da ispitanici u ovim istraživanjima nisu smjeli personalizirati svoje projekte, odnosno radili su na potpuno generičkim projektima tijekom kojih gotovo da nije bilo mogućnosti za eventualnu prilagodbu svojim preferencijama.

Problemi koje može stvoriti IKEA efekt

Jedan problem koji još uvijek nije istražen bavi se situacijom u kojoj projekt jednostavno ne možemo smatrati uspješno odrađenim. Dobro obavljanje posla daje nam određen osjećaj zadovoljstva koji zatim vežemo za taj objekt, no što ako smo komad namještaja morali iznova rastavljati i sastavljati kako bi konačno uspravno stajao? Hoćemo li u tom slučaju osjećati određeni sram i gađenje prema tom predmetu zbog navedenog neuspjeha? Ako je tako, onda sastavljanje namještaja bez potrebnih vještina može vrlo lako postići upravo suprotan učinak od IKEA efekta.

Naravno, postoji još jedan potencijalni problem. Ako ikada odlučite zamijeniti stolić ili policu koju ste sami složili vjerojatno ih nikada nećete prodati za iznos koji želite, jer nitko osim vas neće vidjeti dodatnu vrijednost koja je proizašla iz dešifriranja uputa za slaganje i beskrajnog zatezanja vijaka. Isto vrijedi i za onaj stol koji ste složili baš prema svojim kriterijima, jer vaš potencijalni kupac vjerojatno ima potpuno drugačije kriterije. Jaz između vrijednosti koju pridajemo predmetu koji smo sami izgradili i vrijednosti koju im pridaju ostali ljudi može biti prilično velika, kao što smo vidjeli i u eksperimentu s origami životinjama.

No, kada se sve uzme u obzir, ako dvojite između kupovine već složenog namještaja (ili angažiranja nekoga da to napravi umjesto vas) i samostalnog slaganja, sav dodatan trud koji ćete morati uložiti lako bi mogao izmamiti osmjeh na vaše lice jednom kada sve bude gotovo. S druge strane, ako se želite poštedjeti napornog rada to bi vas moglo koštati malo sreće.