Akutna mijeloična leukemija – uzroci, dijagnoza i liječenje

leukemija
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Akutna mijeloična leukemija ili akutna mijelocitna leukemija je zloćudni tumor matičnih stanica u kojem se stvaraju nezrele krvne i maligne tumorske stanice unutar krvi i koštane srži te spužvastog tkiva unutar kostiju gdje nastaju krvne stanice.

Riječ „akutna“ označava bolest koja brzo napreduje. Mijeloična leukemija utječe na skupinu bijelih krvnih stanica koje se nazivaju mijeloidne stanice i obično se razvijaju u različite vrste zrelih krvnih stanica, kao što su eritrociti, leukociti i trombociti.

Akutna mijeloična leukamija je vrlo rijetka bolest. Godišnje od nje umire 1 na 20 000 osoba. Većini bolesnika je više od 60 godina, što nažalost ne znači da će od ove vrste leukemije biti pošteđene mlađe osobe. 

Akutna mijeloična leukemija – simptomi

Opći znakovi i simptomi u ranim fazama akutne mijeloične leukemije mogu biti slični simptomima gripe ili drugih sličnih bolesti te mogu varirati ovisno o tome koja je vrsta krvnih stanica zahvaćena.

Glavni simptomi su smanjena otpornost na infekcije (posebno usta i grla), čirevi na usnama i u ustima, pojačana sklonost podljevima krvi i krvarenju, te anemija koju karakteriziraju dolje navedeni simptomi. 

Bolest često počinje naglo, a simptomi se javljaju nakon jednog ili dva tjedna. Rjeđe se javljaju postepeno u toku dva do tri mjeseca. Kod starijih osoba je međutim, poznata ”prikrivena leukemija” koja se razvija vrlo postepeno.

Kada se pojavi nekoliko simptoma odjednom te stanje izgleda poput gripe najčešće je već vrlo kasno i pacijentu se mogu davati lijekovi koji će ublažiti bolove ili se može pokušat s agresivnijim liječenjem, ali često se pacijente rizične skupine upozorava na to da bi njihov organizam na terapiju mogao vrlo loše reagirati te da bi uslijed infekcije moglo doći do smrtnog ishoda

Znakovi i simptomi akutne mijeloične leukemije uključuju:

  • Groznicu
  • Bol u kostima
  • Letargiju i umor
  • Kratkoću daha
  • Bljedilo kože i sluznica
  • Česte infekcije
  • Učestale modrice na tijelu
  • Neobična krvarenja, primjerice iz nosa ili zubnog mesa

akutna mijeloicna leukemija

Uzroci akutne mijeloične leukemije

Akutna mijeloična leukemija uzrokovana je promjena u razvoju neutrofila, jedne vrste bijelih krvnih stanica koje se stvaraju u koštanoj srži. Defektne stanice se nekontrolirano množe, postepeno stvarajući velik broj leukemičnih stanica koje se i dalje množe na isti način. 

Kako njihov broj raste, stanice se počinju širiti na koštanu srž ometajući proizvodnju ne samo normalnih neutrofila nego i ostalih stanica koje se stvaraju u koštanoj srži uključujući i crvene krvne stanice i trombocite. S vremenom se leukemični neutrofili prelijevaju u krvotok gdje njihov broj progresivno raste, a zatim napadaju razne organe i tkiva, posebno limfne žlijezde, slezenu i jetru – koji se povećavaju. 

Oboljeli od AML-e najčešće u obiteljskoj povijesti bolesti nemaju malignih niti hematoloških bolesti. Čimbenici koji mogu utjecati na razvoj ove bolesti su ionizacijsko zračenje (osobe koje su preživjele izloženost zračenjima nakon eksplozija nuklearnih bombi. te osobe koje su se već liječile zračenjem zbog neke druge maligne bolesti.

Izlaganje određenim tipovima kemikalija primjerice benzenu ili aromatskim organskim otapalima također može biti povezano s pojavom ovog tipa leukemije. 

Testovi i dijagnoza akutne mijeloične leukemije

Ako imate znakove ili simptome akutne mijeloične leukemije, vaš liječnik može preporučiti dijagnostičke testove, uključujući:

  • Krvne testove – većina osoba s akutnom mijeloičnom leukemijom ima previše bijelih krvnih stanica, a nedovoljno crvenih krvnih stanica odnosno trombocita. Prisutnost nezrelih stanica, koje se normalno nalaze u koštanoj srži, ali ne cirkuliraju u krvi, je još jedan pokazatelj akutne mijeloične leukemije.
  • Biopsija koštane srži – obično se koristi za potvrdu dijagnoze. Tijekom biopsije koštane srži, uzima se njezin uzorak (obično iz bedrene kosti) te se šalje u laboratorij na testiranje.
  • Lumbalna punkcija – u nekim slučajevima, možda će biti potrebna analiza tekućine koja se nalazi oko leđne moždina.

Ako vaš liječnik posumnja na leukemiju, može vas uputiti onkologu ili hematologu.

Utvrđivanje podtipa akutne mijeloične leukemije

Ako vaš liječnik utvrdi da imate akutnu mijeloičnu leukemiju, može vas uputiti na dodatne testove kako bi se utvrdio opseg leukemije i specifični podtip.

Kod akutne mijeloične leukemije, podtipovi se određuju prema:

  • Specifičnim vrstama stanica uključenim u leukemiju
  • Stadiju leukemije u vrijeme postavljanja dijagnoze
  • Koliko su stanice raka drugačije od normalnih stanica
  • Broju i položaju određenih promjena DNK unutar stanica raka

Podtip akutne mijeloične leukemije pomaže u izboru metode liječenja. Liječnici proučavaju kako različite vrste liječenja raka utječu na osobe s različitim podtipovima akutne mijeloične leukemije.

leukemija mijeloicna

Liječenje akutne mijeloične leukemije

Liječenje akutne mijeloične leukemije ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući podtip bolesti, vašu dob, ukupno zdravlje i vaše ciljeve i želje. Postotak izlječenja od akutne mijeloične leukemije izrazito je nizak. Ako se ne liječi, može dovesti do smrti za svega nekoliko tjedana. U nekim slučajevima i prije nego se uopće pristupilo liječenju. 

Suvremene metode pružaju dobre izglede što se tiče ublažavanja simptoma, ponekad i godinama. Ako je liječenje uspješno promjene bi se mogle uočiti već između 3 i 12 tjedana nakon početka liječenja.

U principu, liječenje se odvija u dvije faze:

  • Indukcijska terapija – svrha prve faze liječenja je uništavanje stanica leukemije u krvi i koštanoj srži. Međutim, obično se u ovoj fazi ne mogu uništiti sve stanice leukemije, tako da je potrebno daljnje liječenje, kako bi se spriječio povratak bolesti.
  • Terapija konsolidacije – također se naziva i post-remisijska terapija, terapija održavanja ili intenziviranje. Ova faza liječenja je usmjerena na uništavanje preostalih stanica leukemije. To se smatra presudnim za smanjenje rizika od recidiva.

Terapije koje se koriste u ovim fazama liječenja su:

  • Kemoterapija – glavni oblik liječenja u indukcijskoj terapiji, iako se također može koristiti i u terapiji konsolidacije. Kemoterapija koristi kemikalije za ubijanje stanica raka u vašem tijelu. Osobe s akutnom mijeloičnom leukemijom uglavnom ostaju u bolnici tijekom kemoterapije jer ona uništava i mnoge normalne krvne stanice u procesu ubijanja stanica leukemije. Ako prvi ciklus kemoterapije ne dovede do remisije, ona se može ponoviti.
  • Ciljana terapija lijekovima – arsen trioksid (Trisenox) i all-trans retinoična kiselina (ATRA) su lijekovi koji se mogu koristiti samostalno ili u kombinaciji s kemoterapijom kod podtipa akutne mijeloične leukemije koji se naziva promijelocitna leukemija. Ovi lijekovi uzrokuju da stanice leukemije s određenom mutacijom gena sazrijevaju i umiru, ili se zaustavlja njihova podjela.
  • Transplantacija matičnih stanica – presađivanje matičnih stanica, tj. presađivanje koštane srži, može se koristiti u terapiji konsolidacije, a pomaže kod ponovnog uspostavljanja zdravih matičnih stanica. Transplantacija matičnih stanica počinje s visokim dozama kemoterapije ili zračenja, kojima se uništava koštana srž koja proizvodi leukemične stanice, te se zamjenjuje onom kompatibilnog donora. U nekim slučajevima, odrasli mogu koristiti svoju koštanu srž za transplantaciju autolognih matičnih stanica. To može biti moguće ako se nalazite u remisiji, kada se zdrave stanice koštane srži čuvaju za buduće transplantacije.
  • Klinička ispitivanja – neke osobe s leukemijom mogu se odlučiti za eksperimentalne tretmane ili nove kombinacije poznatih terapija.

leukemija

Kvaliteta života s akutnom mijeloičnom leukemijom

Kada se postigne tzv. remisija bolesti odnosno popuštanje simptoma – pacijente se pušta kući i zatim se remisijskom terapijom održava postojeće optimalno stanje. Međutim, najgora stvar kod akutne mijeloične leukemije je to što se ona gotovo uvijek bez iznimke vraća, ponekad i s puno težim simptomima nego prethodni put. Nerijetko je nažalost bilo kakav oblik terapije nedjelotvoran.

Kvaliteta života ovisi od osobe do osobe ovisno o njezinom zdravstvenom stanju. U prvim tjednima bolesti ili za vrijeme terapije život pacijenata je iznimno težak. Osim privikavanja na dijagnozu (priopćenje ovakve bolesti je iznimno stresno kako za liječnika tako i za pacijenta), tu je i svakodnevno suočavanje sa stvarima koje su pacijenti nekoć mogli raditi bez problema, ali više ne mogu i ovise o tuđoj pomoći.

Kod pacijenata je izrazito stresno razdoblje u kojem uočavaju naglo mršavljenje, fleke na koži te gubitak kose – kada shvaćaju koliko su zapravo bolesni. 

Već po samom saznanju za ovakvu dijagnozu pacijentima se nudi psihološka pomoć kako bi što lakše prošli kroz period terapije i liječenja, a ponekad i kako bi ih se pripremilo na što bezbolniji – ”odlazak”.

Ako se postigne remisijska faza bolesti može nastupiti iznimno mirno jednogodišnje ili višegodišnje razdoblje (obično 5 godina) u kojem se pacijent može vratiti svakodnevnim aktivnostima. Za svaki oporavak pa tako i ovaj potreban je puni angažman bližnjih i naravno pacijentov entuzijazam kao i vjera u bolje sutra.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:  

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

4.11 / 5   18
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail
Pojmovi uz članak: akutna mijeloična leukemija, Akutna mijeloidna leukemija, leukemija, leukemija forum, mijeloična leukemija, liječenje akutne leukemije, akutna mijeloična leukemija preživljavanje, akutna leukemija prognoza, akutna mijelo leukemija, simptomi leukemije kostiju,