Anafilaktički šok – opasna alergijska reakcija

anafilakticki sok

Anafilaksa je ozbiljna, po život opasna alergijska reakcija. Najčešća je anafilaktička reakcija na hranu, ubode insekata, lijekove i lateks.

Ako ste alergični na neku tvar, vaš imunološki sustav može pretjerano reagirati na alergen, ispuštajući kemikalije koje izazivaju simptome. Obično, simptomi anafilakse se javljaju na jednom mjestu na tijelu.

Međutim, kod nekih osoba se javljaju mnogo ozbiljnije anafilaktičke reakcije, koje obično utječu na više dijelova tijela u isto vrijeme. Anafilaksa zahtijeva hitnu liječničku pomoć, uključujući injekcije epinefrina i boravak u bolnici. Ako se ne liječi ispravno, anafilaksija može biti kobna.

Neke osobe su u većoj opasnosti od anafilaksije. Ako imate alergije ili astmu i obiteljsku povijest anafilaksije, rizik je veći. Također, ako ste već doživjeli anafilaktički šok, rizik od ponovljene reakcije se povećava.

Točno dijagnosticiranje alergije i uspješna kontrola alergije preduvjet su za izbjegavanje anafilaktičkog šoka.

anafilaksija

Anafilaktički šok uzroci

Teška anafilaksija se obično manifestira kod jedne od tri osobe na 10.000 ljudi. Broj alergena kao i alergičara je sve veći iz godine u godinu. Pretpostavlja se kako 20% populacije boluje od nekog oblika preosjetljivosti.

Anafilaksija se javlja naglo i neočekivano. U nekim slučajevima može dovesti i do smrti zbog opstrukcije dišnih puteva ili ireverzibilnog vaskularnog kolapsa. Najčešći uzroci anafilaktičkog šoka su:

  • Hrana – kikiriki, orašasto voće, jaja, kravlje mlijeko, soja, pšenično brašno, ribe, školjke, kivi, (36%),
  • Lijekovi – penicilin, aspirin, anestetici (17%),
  • Serumi – gamaglobulin,
  • Hormoni – inzulin, estradiol, metilprednizolon,
  • Ubodi insekata – pčele, ose, stršljenovi (15%),
  • Lateks – guma od koje se prave medicinske rukavice,
  • Okolnosti – izlaganje naporu, hladnom vjetru ili hladnoj vodi.

Najčešći poznati uzrok anafilaktičkog šoka je penicilin. 

Anafilaksija simptomi

Simptomi anafilaktičkog šoka obično počinju u roku od 5 do 30 minuta od dolaska u kontakt s alergenom. U nekim slučajevima, simptomi se mogu javiti i nakon više od sat vremena. Upozoravajući znakovi obično se javljaju na više od jednog dijela tijela, a mogu uključivati:

  • Osip i crvenilo s modricama koje obično svrbe
  • Svrbež kože
  • Koprivnjača
  • Otečeno grlo ili druge dijelove tijela
  • Otežano disanje
  • Kašalj
  • Šmrcanje
  • Nesvjesticu
  • Zbunjenost
  • Stezanje ili pritisak u prsima
  • Probleme s disanjem
  • Promukli glas
  • Poteškoće pri gutanju
  • Povraćanje
  • Bolovi u trbuhu
  • Nadutost
  • Proljev
  • Grčeve u želucu
  • Blijeda ili crvena boja lica i tijela
  • Anksioznost
  • Tremor
  • Koma

U nekim situacijama se simptomi mogu početi javljati i 2-4 sata nakon kontakta s alergenom. Izuzetno rijetko su zabilježeni slučajevi i nakon 12 sati. Smrt može nastupiti nakon nekoliko minuta, sati ili dana kao posljedica oštećenja organa. Rizik je najveći kod osoba koje pate od alergijske astme.

U 80% smrtnih slučajeva dolazi do oštećenja srca.

Anafilaktički šok kod djece ili anafilaksija kod djece nije učestala pojava. Anafilaktički šok nije čest kod beba mlađih od 6 mjeseci, prvenstveno zbog toga što bebe nisu izložene alergenima iz hrane. Potrebno je više izlaganja alergenu da bi došlo do reakcije.

Nije poznato je li se anafilaksija javljala kod beba koje su imale mjesec dana, kao i kod djece koja do tada nisu bila izlagana nekim poznatim alergenima. Ako vaša beba ili dijete dobije anafilaksiju odmah potražite liječničku pomoć

Anafilaktički šok stomatologija

Podatak koji ćemo navesti vjerojatno se neće svidjeti svima onima koji imaju strah od stomatologa. Naime, anafilaktički šok moguće je doživjeti i kod stomatologa. Reakcija se većinom javlja nekoliko minuta nakon parenteralne injekcije i nije trenutna kao nesvjestica.

Ako vam se anafilaksija dogodi kod stomatologa postupak je sljedeći:

  • Stomatolog će vas staviti u ležeći položaj s podignutim nogama.
  • Dat će vam 0,5 ml 1:1000 adrenalina IM ili SC. Ponovit će nakon 15 minuta, te zatim nakon svakih 15 minuta dok se stanje ne poboljša.
  • Dat će vam do 500 mg hidrokortizona IV.
  • Dat će vam 20 mg klorfeniramina polagano IV.
  • Ako bude potrebno stomatolog će vam staviti i masku s kisikom. 
anafilaktciki sok

Dijagnoza anafilaktičkog 

Dijagnoza anafilaksije se postavlja klinički. Promjene na koži mogu biti diskretne ili mogu izostati, stoga se pozornost obraća na respiratorne tegobe ili na pad krvnog tlaka

U nekim situacijama se obavljaju laboratorijski testovi i mjerenje metabolita kao što su serumska triptaza i histamin u plazmi ili metabolit histamina u urinu. Prilikom dijagnoze anafilaksije liječnik će provesti temeljitu istragu o svim mogućim uzrocima i pitati vas o pojedinostima prošlih alergijskih reakcija.

Anafilaksija terapija

Anafilaktički šok je jedno od najhitnijih stanja u medicini koje zahtijeva trenutno prepoznavanje i liječenje. Pacijenta je potrebno smjestiti u ležeći položaj i podići mu noge. Kada je moguće, pacijentu je potrebno ukloniti alergen (prekinuti davanje lijeka koji je izazvao reakciju, izvaditi žalac itd.)

Pacijentu je potrebno osigurati i dovoljnu količinu kisika, u nekim situacijama je neophodna intubacija ili traheotomija. Kada je potrebno pacijentu se na lice stavlja i maska s kisikom.

Anafilaktički šok smjernice/postupnik – Zbrinjavanje anafilaktičkog šoka – KLINIČKA BOLNICA ”SVETI DUH”

Budući da ste nas pitali kako se zbrinjava osoba koja ima anafilaktički šok odlučili smo potražiti smjernice.

Antišok terapija u pripremi:

  • Adrenalin
  • Klorpiramin (Synopen)
  • Na-metilprednizolonsukcinat (Solu-Medrol)
  • Aminofilin (Aminophyllinum)
  • Ranitidin (Peptoran)
  • Metoklopramid (Reglan) ili tietilperazin (Torecan)
  • Dopamin (Dopamin Admeda)
  • Dobutamin (Dobutamin Admeda)
  • F.O., Ringerova otopina
  • Hidroksietil-škrob (HAES-steril)
  • Glukagon (GlucaGen HypoKit)
  • Atropin-sulfat (Atropini sulfas)

Oprema u pripremi:

  • Tlakomjer
  • Stetoskop
  • Nosni kateter za kisik
  • Pribor za umjetnu ventilaciju – maska, balon (”Ambu”)
  • Pribor za intubaciju – laringoskop, tubus, vodilica.

Prije početka provokativnog testiranja:

  1. Osigurati venski put putem braunile minimalno 22G („plava“), a poželjno 20G („ružičasta“);  suspektni 18G („zelena“).
  2. Zabilježiti vitalne parametre (tlak, puls, saturacija).
  3. Zabilježiti vrijeme početka testiranja.

Podjela dužnosti pri zbrinjavanju anafilaktičkog šoka:

Liječnik koji nadzire testiranje – prati vitalne funkcije, ordinira terapiju, započinje reanimaciju.

  • Sestra 1 (koja testira) – započinje s primjenom terapije (npr. adrenalin, infuzija).
  • Sestre 2 i 3 – nastavljaju primjenu terapije (antihistaminik, kortikosteroid, bronhodilatator itd.).
  • Sestra 4 (ili 3, ako nema 4) – bilježi primijenjenu terapiju i vrijeme, zove potrebne specijaliste.
postupanje anafilaksija

Prevencija kod anafilaktičkog šoka

Svaka osoba, pa tako i ona koja nikada nije imala alergijsku reakciju trebala bi se testirati na alergene. Ako se nikada niste testirali, ne možete niti znati na što ste alergični. Tako vas primjerice isprobavanje nove namirnice u restoranu ili negdje na putovanju može koštati života i to samo zato što se niste odvažili napraviti testiranje.

  • Izbjegavajte obradu i konzumiranje namirnica koje vam izazivaju alergiju, jer čak i male količine supstanci mogu uzrokovati velike probleme. 
  • Izbjegavajte izlaganje alergenu, ako ste primjerice alergični na ubod ose, upozorite svoje prijatelje te se uvijek udaljite od mjesta na kojem se osa nalazi.
  • Uvijek se konzultirajte s liječnikom o rizicima za alergiju prema supstancama koje su slične kao ona koja kod vas uzrokuje alergiju.
  • Potrudite se da vaši ukućani i prijatelji znaju da ste na nešto alergični, te ih informirajte kako da vam pomognu u kritičnoj situaciji.
  • Ukućane informirajte i o tome gdje vam stoje lijekovi
  • Uvijek sa sobom nosite ono što vam je propisano u kritičnoj situaciji npr. Ventolin pumpica.
  • Spremnost na hitne situacija – ako ste u opasnosti od anafilaksije, uvijek imajte kod sebe autoinjektor epinefrina (adrenalina). Ovo je doza lijeka koji se ubrizgava u bedro tijekom anafilaktičkog šoka i vrlo je važno da ga vi i članovi vaše obitelji znate ispravno koristiti.

Ako mislite da imate anafilaktički šok odmah upotrijebite autoinjektor adrenalina i pozovite hitnu pomoć, a nemojte uzeti antihistaminik ili čekati da vidite hoće li se simptomi povući. O tome može ovisiti vaš život.

Anafilaktički šok forum iskustva možete potražiti na ovom linku Anafilaktički šok – forum preživljavanja. 

Članak objavljen:

Saznajte više o alergijama u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

4.17 / 5   6

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: anafilakticki sok, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu