Medicinski odobrava

Hrvoje Pinoza, dr. med.

Aneurizma abdominalne aorte – uzroci i liječenje

aneurizma abdominalne aorte

Aneurizma abdominalne aorte (AAA) je trajno izbočenje arterije zbog slabosti njezine stijenke. Proširenje može biti simetrično i asimetrično, a bitno je i da bude veće od 50% normalnog promjera stijenke arterije. U pozadini nastanka najčešće je ateroskleroza koja pogoduje oštećenju stijenke i njenom proširenju. Često rastu sporo i obično bez simptoma, pa ih je teško otkriti.

Neke aneurizme nikada neće puknuti, a mnoge ostaju male, iako se mogu proširiti s vremenom. Aneurizme se mogu povećavati polako (manje od 1.2 centimetra godišnje), dok se druge šire bržim tempom, što povećava rizik od rupture. Povećanje aneurizme abdominalne aorte teško je predvidjeti.

Simptomi aneurizme

Simptomi se razlikuju prema vrsti, veličini i mjestu izbočenja. Povećanje aneurizme uglavnom je asimptomatsko (70%), ali kako se aneurizma širi, može uzrokovati bol koja postaje duboka i postojana te najizraženija u lumbosakralnoj regiji.

Pacijenti često mogu primijetiti abnormalne pulsacije na trbušnoj stijenci. Aneurizma može, ali i ne mora biti opipljiva. Iznad aneurizme se može čuti sistoličko brujanje (šum). Pacijenti koji ne umru zbog iznenadnog puknuća aneurizme (rupture), obično imaju traumu gornjeg dijela abdomena te mogu patiti od bolova u leđima, hipotenzije i tahikardije

Kod povećanja aneurizme abdominalne aorte, neke osobe mogu primijetiti:

  • pulsirajući osjećaj u blizini pupka,
  • osjetljivost ili bol u trbuhu ili prsima,
  • bol u leđima,
  • otečene noge,
  • mučninu ili težinu trbuhu,
  • probleme s mokrenjem.

Ako imate bilo koji od gore navedenih simptoma, trebali biste posjetiti vašeg liječnika. Ponekad se kod pacijenata mogu pojaviti novonastale komplikacije poput vrućice, malaksalosti, gubitka težine, vaskulitisa ili infekcije. Ponekad može doći do nastajanja ugrušaka (tromba).

abdominalna aneurizma

Uzroci aneurizme abdominalne aorte

Većina aneurizmi javlja se u dijelu aorte koja je u trbuhu. Iako je točan uzrok aneurizme abdominalne aorte nepoznat, veliki broj čimbenika može igrati ulogu, uključujući:

  • Konzumiranje duhana – čini se da pušenje i drugi oblici uporabe duhana povećavaju rizik od aneurizme abdominalne aorte. Osim izravnih štetnih učinaka na arterije, pušenje pridonosi nakupljanju masnih plakova u arterijama (ateroskleroza) i visokom krvnom tlaku. Pušenje također može uzrokovati i brži rast aneurizmi te oštećenje aorte.
  • Visoki krvni tlak – visoki krvni tlak, osobito ako je slabo kontroliran, povećava rizik od razvijanja aneurizme abdominalne aorte, jer može oštetiti i oslabiti vaše arterije.
  • Infekcije u aorti (vaskulitis) – u rijetkim slučajevima, aneurizma abdominalne aorte može biti uzrokovana infekcijom ili upalom, koje mogu oslabiti dio aortalnog zida.
  • Nasljedni poremećaji razvoja vezivnog tkiva – Marfanov sindrom, Ehlers-Danlosov sindrom, Behçetov sindrom.
  • Trauma – djelovanjem mehaničke sile, najčešće nakon operacija ili ranjavanja

Po najnovijim istraživanjima smatra se kako glavnu ulogu u razvoju aneurizme ne igra ateroskleroza nego degeneracija aorte uzrokovana upalnim procesima. Djelovanjem upalnih stanica (limfociti i plazma stanice) dolazi do smanjenog udjela elastičnih vlakana u stijenci aorte uslijed čega dolazi do njene degeneracije. Čimbenici koji dodatno ubrzavaju razvoj aneurizme su bijela rasa, dob veća od 60 godina, bolesti pluća, hipertenzija, pušenje te nasljeđe.

Aneurizma se može razviti bilo gdje duž aorte. Kada se nalazi u gornjem dijelu aorte, naziva se torakalna (grudna) aneurizma. Češće se aneurizma formira u donjem dijelu aorte, trbušnoj regiji te se naziva aneurizma abdominalne aorte. Rijetko, aneurizma se može pojaviti na granici torakalnog i abdominalnog dijela aorte. Ova vrsta aneurizme naziva se torako-abdominalna aneurizma.

Komplikacije kod aneurizme

Glavna opasnost je pucanje aneurizme (ruptura), a posljedica je unutarnje krvarenje. Zbog prsnuća aneurizme krv ulazi u okolna tkiva, stvarajući pritom velika oštećenja. Rupturu karakterizira nagli početak žestoke neprekidne boli koja je najjača bol koju je bolesnik ikad osjećao. Bol se obično najjače osjeća u lijevoj lumbalnoj regiji.

Cijeli sustav optoka krvi može kolabirati, istjecanje krvi značajno smanji volumen krvi u cirkulaciji te dolazi do hemoragijskog šoka. Ako liječnik nije odmah u blizini, prsnuće aneurizme vjerojatno će uzrokovati smrt. Više od 50% ljudi kojima je puknula aneurizma umre od posljedica tog prsnuća ako su u bolnici, postotak se penje do 90% ako se nalaze kod kuće.

Čak i ako ne pukne, aneurizma aorte može izazvati velike smetnje koje mogu rezultirati stvaranjem krvnog ugruška (tromba) te dovesti do insuficijencije nekog organa zbog nemogućnosti dotoka krvi.

Aneurizme u trbušnoj šupljini moraju se odstraniti samo ako su velike ili rastu.

Dijagnoza

Većina aneurizmi abdominalne aorte dijagnosticira se sasvim slučajno.  Oko 50-75% aneurizmi nema nikakvih simptoma. Uglavnom se otkriju pri fizikalnom pregledu iskusnim slušanjem neočekivanih šumova, pipanjem pulzirajuće otekline oko pupka ili na ultrazvuku, RTG-u CT-u ili MR-u trbuha (abdomena). Kod bolesnika s velikim bolovima u leđima treba posumnjati na aneurizmu abdominalne aorte premda se ona možda ne može napipati.

Laboratorijske pretrage uključujući KKS (kompletnu krvnu sliku), elektrolite, ureju, kreatinin, krvnu grupu i reakcije kompatibilnosti – sve te pretrage se čine u slučaju moguće kirurške intervencije.

Ako se sumnja na puknuće aneurizme – CT angiografija ili MR angiografija mogu preciznije odrediti veličinu aneurizme. Aortografija je neizbježna ako se sumnja na zahvaćenost zdjeličnih ili bubrežnih arterija. 

Liječenje aneurizme abdominalne aorte

Racionalnost kirurškog liječenja aneurizmi temelji se na činjenici da je smrtnost pacijenata kod rupture (54%-88%) skoro 10 puta veća od smrtnosti pri elektivnim zahvatima (5%-8%). Suvremena vaskularna kirurgija i endovaskularne tehnike omogućuju obradu visokorizičnih bolesnika koji se ne mogu podvrgnuti klasičnim otvorenim operacijama (čimbenik rizika najčešće je visoka životna dob). Također, vrijeme operacije i oporavka u zadnjih je desetak godina puno skraćeno novim tehnikama.

Općenite smjernice za liječenje aneurizme abdominalne aorte su:

  • Male aneurizme – ako imate malu aneurizmu abdominalne aorte, veličine do 4 cm u promjeru ili manje, a nemate simptome, vaš liječnik može predložiti promatranje umjesto operacije. U principu, operacija nije potrebna za male aneurizme jer rizik od operacije nadmašuje rizik od rupture. Ako odaberete ovaj pristup, vaš liječnik će pratiti aneurizmu s povremenim ultrazvukom, obično svakih 6 do 12 mjeseci. Ako osjetite osjetljivost u trbuhu ili bol u leđima odmah izvijestite o tome vašeg liječnika, s obzirom na to da je riječ o potencijalnim znakovima puknuća aneurizme.
  • Srednje aneurizme – obično su promjera od 4 do 5,6 cm. Rizik operacije u odnosu na rizik promatranja teško je procijeniti u slučaju aneurizme srednje veličine. O prednostima i rizicima razgovarajte i donesite odluku u suradnji s liječnikom.
  • Velike aneurizme, koje ubrzano rastu ili cure – ako imate aneurizmu koja je veća od 5,6 cm ili ubrzano raste (više od 0,5 cm u 6 mjeseci), vjerojatno ćete trebati operaciju. Osim toga, aneurizme koje cure ili su bolne zahtijevaju liječenje.

Postoje dvije vrste operacije aneurizme abdominalne aorte:

  • Otvorena abdominalna operacija –  uključuje uklanjanje oštećenog dijela aorte i zamjenjivanje tog dijela sintetskim umetkom. Uz ovu vrstu operacije, vrlo je vjerojatno da će oporavak potrajati nekoliko mjeseci.
  • Endovaskularna operacija – je manje invazivan postupak koji se ponekad koristi kod aneurizme. Liječnici sintetski umetak stavljaju na tanku cijev (kateter), koja se umeće kroz arteriju u nozi do aorte. Sintetski umetak, pokriven metalnom mrežom kao potporom, nalazi se na mjestu aneurizme i pričvršćuje se malim kukicama ili iglama. Umetak pojačava oslabljeni dio aorte, kako bi se spriječila ruptura aneurizme. Oporavak je kraći nego kod otvorene operacije, a traje jedan do dva tjedna.

Bolesnici s endo-presatkom moraju se češće kontrolirati. Preporučuje se neka od slikovnih pretraga mjesec dana nakon operacije, zatim 6 pa 12 mjeseci nakon operacije, te po potrebi odnosno jednom godišnje. Aneurizme manje od 5 cm uglavnom ne utječu na preživljavanje, ali ih je potrebno kontinuirano pratiti. U slučaju da se primijeti rast aneurizme liječnik će pacijentu predložiti operaciju i upoznati ga s mogućim rizicima operacije.

Prognoza oporavka ovisi i o pridruženim bolestima bolesnika s aneurizmom. Stanja koja dokazano podižu rizik u periodu nakon operacije su povišena razina kreatinina (>1.8mg/dl), kronične opstruktivne bolesti pluća, koronarne bolesti srca, zatajenje srca, poremećaji ritma, bolesti žučnog mjehura, ulkusi i zloćudni tumori želuca, bubrega i debelog crijeva te pretrpljeni moždani udar.

Kod bolesnika s kontraindikacijama za operaciju (umirući bolesnik, bolesnik s nepopravljim neurološkim deficitom, bolesnik sa sepsom koja ne reagira na liječenje, anatomski nemoguć pristup na abdominalnu aortu, bolesnik koji ne pristaje na zahvat) pripisuju se lijekovi iz skupine antihipertenziva (beta-blokatori) uz praćenje veličine aneurizme svakih 6 mjeseci nekom od radioloških metoda.

Samopomoć

Najbolji pristup sprječavanju aneurizme je briga za zdravlje krvnih žila, što uključuje i sljedeće korake:

  • pokušajte prestati pušiti (preporučujemo vam: Vodič za odvikavanje od pušenja),
  • držite vaš krvni tlak pod kontrolom,
  • redovito se bavite tjelovježbom,
  • smanjite kolesterol i masnoće u prehrani.

Nikada nemojte zanemarivati niti jedan od prethodno navedenih simptoma, jer kao što smo već naveli aneurizma je podmukla. Kada dođe to težih simptoma šanse za preživljavanje su minimalne.

Članak objavljen:

Izvori: 

  1. Kirurgija, Tomislav Šoša i suradnici, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007., odabrana poglavlja
  2. Aneurizme, MSD

Ocijenite članak

4.15 / 5   81

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: aneurizma abdominalne aorte, abdominalna aorta, trbusna aorta, pulsiranje u trbuhu, aneurizma trbušne aorte, aneurizma aorte, trbusna aorta simptomi bolesti, aneurizma trbušne aorte simptomi, abdominalna aorta simptomi, aneurizma abdominalne aorte simptomi, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu