Stručno odobrava

,

Bakterijski meningitis – uzroci, simptomi i liječenje

Budite prvi i komentirajte!
5 min čitanja

Kreni Zdravo

Bakterijski meningitis je upala moždanih ovojnica (meninga) i kralježničke moždine koja može dovesti do paralize, sepse ili smrti.

Akutni bakterijski meningitis je vrlo teška bolest koja se mora odmah početi liječiti kako bi se spriječila trajna oštećenja.

Prenosi se kihanjem, kašljanjem ili bliskim kontaktom.

U nastavku članka pročitajte kako se bakterijski meningitis liječi, kakve posljedice ostavlja te koliko dugo traje oporavak.

Osim bakterijskog meningitisa, postoji i virusni meningitis koji se javlja češće. Ipak, bakterijski meningitis je teži oblik koji se duže liječi. Za obje infekcije bitno je što brže i ranije liječenje.

Virusni meningitis češće se javlja ljeti, a bakterijski meningitis se češće javlja zimi i u rano proljeće.

Uzroci bakterijskog meningitisa

Najčešći uzrok bakterijskog meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela. One se putem krvi šire na mozak ili kralježničnu moždinu.

Bakterijski meningitis uzrokuju razne vrste bakterija, od kojih su neke:

Streptococcus pneumoniae (pneumokok),
Neisseria meningitidis (meningokok),
Haemophilus influenzae,
Listeria monocytogenes,
Escherichia coli.

Navedene bakterije svakodnevno se nalaze u okolišu oko nas, a neke od njih žive u našem organizmu. Escherichia coli nastanjuje naš probavni sustav gdje sudjeluje u razgradnji hranjivih tvari. Meningokok se nalazi u nosu i ždrijelu kod 5 % ljudi, a mali broj ih obolijeva. Može se pojaviti u epidemijama u zatvorenim grupama (studentski domovi, škole, vojarne, itd.).

Pneumokok je najčešći uzrok meningitisa kod odraslih. Rizičnu skupinu čine:

alkoholičari,
osobe s kroničnom upalom uha,
s upalom sinusa,
zatvorenom ozljedom glave ili pneumonijom.

Problem nastaje kad bakterije uđu u krvožilni sustav gdje uzrokuju infekcije. Ako zaraze moždanu i kralježničku ovojnicu, govorimo o bakterijskom meningitisu.

Osobe koje su podložnije zarazi su one koje:

su imale splenektomiju (uklonjenu slezenu),
su pretrpjele ozljede glave,
imaju oslabljeni imunološki sustav.

Također, bakterijskom meningitisu češće podliježu djeca od jednog mjeseca do dvije godine starosti zbog toga što im nije dovoljno razvijen imunološki odgovor organizma. Znatno je rijedak kod odraslih ako ne posjeduju neki posebni rizični čimbenik.

Kako se prenosi meningitis?

Prenosi se:

kašljanjem ili kihanjem – slina zaražene osobe sadrži veliki broj bakterija koje se mogu prenijeti zrakom ili bliskim dodirom,
dijeljenjem pribora za jelo ili ljubljenjem – direktno prenošenje sline zaražene osobe.

Bakterijski meningitis – simptomi

Simptomi mogu započeti vrlo brzo, unutar 24 sata, a mogu se javiti dan ili dva nakon zaraze.

Simptomi bakterijskog meningitisa su:

visoka tjelesna temperatura,
ukočena šija (vrat) – nemoguće bradom dotaknuti prsni koš,
grlobolja,
ukočenost i bol u zglobovima,
bol u mišićima,
glavobolja,
mučnina i povraćanje,
umor i pospanost,
fotofobija (osjetljivost na svjetlo),
epileptički napadaji,
osip na koži ili ljubičaste mrlje,
opća zbunjenost.

Ako iskusite bilo koji od ovih simptoma, obavezno se javite dežurnoj hitnoj službi, odnosno liječniku.

Dijagnoza bakterijskog meningitisa

Nakon što se javite liječniku ili hitnoj službi, morat ćete proći nekoliko pretraga.

Liječnik će prvo obaviti fizikalni pregled kako bi utvrdio radi li se zaista o meningitisu. Pregled uključuje traženje tipičnih simptoma za meningitis, a to su:

traženje crvenog osipa po koži ili plavkastih mrlja na koži (cijanoza),
pregledavanje ukočenosti šije/vrata i zglobova nogu.

Nadalje, vrše se laboratorijske pretrage, a to su:

pretraga krvi,
urinokultura,
analiza sluznice nosa i grla,
lumbalna punkcija,
CT glave zbog mogućeg edema.

Lumbalna punkcija

Pretraga koja se obično rabi za dijagnosticiranje meningitisa i određivanje njegova uzroka je lumbalna punkcija.

Lumbalna punkcija je ekstrakcija cerebrospinalne tekućine (likvora) koja se nalazi točno ispod kralježnice.

Vrši se tako da se tankom iglom ubode između dva kralješka u donjem dijelu kralježnice i izvuče uzorak tekućine.

Tekućina se pretražuje pod mikroskopom i šalje na uzgoj kulture kako bi se utvrdilo nalaze li se u njoj bakterije. Tako se bakterije može odmah ispitati na osjetljivost na različite antibiotike kako bi se doznalo kako ih tretirati.

Treba pričekati jedan ili dva dana da bakteriju narastu u kulturi.

Liječenje bakterijskog meningitisa

Bakterijski meningitis se odmah liječi intravenski antibioticima i kortikosteroidima da se smanji upala.

Liječenje se odvija u bolnici.

Liječnik može kombinirati dva ili više antibiotika dok se ne utvrdi o kojoj se bakteriji radi. Ako se radi o djeci, liječnik propisuje antibiotike čak i prije nego što fizički pregleda dijete jer bolest vrlo brzo napreduje.

Spektar antibiotika je širok jer se radi o većem broju bakterija koje mogu uzrokovati bakterijski meningitis. Neki od njih su:

ampicilin,
cefalosporin,
penicilin,
gentamicin,
rifampicin.

Oboljeloj osobi treba nadomjestiti izgubljene tekućine koje je izgubila zbog povišene tjelesne temperature, slabog apetita, povraćanja i znojenja.

Bakterijski meningitis – komplikacije

Komplikacije bakterijskog meningitisa koji se ne liječi mogu biti opasne pa čak i smrtonosne. Bolest se izuzetno brzo širi, posebno kod djece.

Komplikacije su:

oštećenje mozga,
gubitak sluha i gluhoća,
vrlo niske vrijednosti krvnog tlaka,
sepsa,
slabost udova (pareze),
gubitak vida,
koma,
smrt.

Bakterijski meningitis – oporavak

Na sreću, većina osoba koje se na vrijeme počnu liječiti u potpunosti se oporavi.

Antibioticima u prosjeku treba oko dva tjedna da djeluju na bakterije prisutne u organizmu.

Nakon toga bi se osoba trebala u potpunosti oporaviti, ali uz neke moguće posljedice.

Bakterijski meningitis – posljedice

Neke od najčešćih posljedica koje se javljaju nakon oporavka su:

uporne glavobolje,
kronični umor,
poteškoće pamćenja,
gubitak sluha,
depresija.

Zbog mogućih posljedica važno je da osobe koje su preboljele bakterijski meningitis ostanu u kontaktu sa svojim liječnicima i nakon odlaska iz bolnice.

4 do 6 tjedana nakon oporavka u bolnici obavljaju se kompletne pretrage krvi i općeg stanja osobe koja je preboljela bakterijski meningitis.

Povratak u školu i na posao

Odraslim osobama trebao bi se omogućiti postupan povratak na posao ako je to moguće dogovoriti.

Djeci i tinejdžerima teže je vratiti se u školu i nadoknaditi gradivo. Zbog toga što ih nije bilo dulje vrijeme, bitno je pružiti im potporu u obitelji i školi kako bi se uklonili stresori.

Prevencija bakterijskog meningitisa

Od bakterijskog meningitisa možemo se zaštititi:

Cijepljenjem protiv Haemophilus influenzae (djeca u dobi od 2 mjeseca do 4 godine). Cijepljenje kod nas još nije obavezno, ali je dostupno.
Čestim pranjem ruku sapunom i vodom. To je posebno važno nakon obavljanje nužde, dolaska kući, kihanja, kašljanja ili brisanja nosa.
Redovitim čišćenjem površina koje često dodirujemo (mobiteli, kvake, tipkovnice i igračke).
Izbjegavanjem dodira i bliskog kontakta sa zaraženim osobama,
Članovi obitelji i ostali koji su bili u bliskom kontaktu s oboljelim od meningitisa trebaju primiti antibiotik.

Više o meningitisu pročitajte ovdje.