Gaucherova bolest – uzrok, vrste, simptomi i liječenje

DNA

Gaucherova bolest je rijetka nasljedna bolest koja zbog nedostatka enzima uzrokuje nakupljanje tvari u stanicama. Saznajte više o vrstama, simptomima i liječenju ove bolesti.

Molekularna osnova razumijevanja bolesti nakupljanja

Stanica je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih živih organizama.

Ljudska stanica sastoji se od jezgre (u kojoj je genetski materijal – DNA), stanične membrane (granica između stanice i izvanstaničnog prostora) i citoplazme u kojoj su stanične organele.

Stanična membrana je polupropusni lipidni dvosloj izgrađen od lipida i bjelančevina. Važan sastavni dio stanične membrane su i sfingolipidi.

Sfingolipidi se sastoje od triju dijelova:

  • molekule sfingozina,
  • molekule masne kiseline s dugim lancem,
  • polarne skupine.

Po polarnoj skupini se razlikuju 3 vrste sfingolipida:

  • cerebrozidi,
  • sfingomijelini i
  • gangliozidi.

Cerebrozidi kao polarnu skupinu imaju jednostavni šećer, glukozu ili galaktozu.

Za razgradnju pojedinih vrsta sfingolipida potrebni su odgovarajući enzimi, lizosomne hidrolaze.  Zbog nasljednih poremećaja tih enzima, sfingolipidi se ne mogu razgraditi te se nakupljaju u lizosomima raznih tkiva, posebice živčanim stanicama.

Gaucherova bolest je genetska bolest nakupljanja sfingolipida, vrste cerebrozida.

Ostale bolesti nakupljanja

Bolesti nakupljanja su rijetke genetske bolesti koje nastaju zbog genske mutacije koja uzrokuje manjak ili neadekvatnu proizvodnju enzima u lizosomima.  U zdravim stanicama unutar lizosoma enzimi razgrađuju sfingolipide.

Ako imamo manjak enzima koji razgrađuje sfingolipide, doći će do njihovog nakupljanja.

Osim Fabryjeve bolesti koja je X-vezana, sve druge cerebrozidaze nasljeđuju se autosomno-recesivno.

Ostale cerebrozidaze:

  • Krabbeova bolest – nedostatak galaktocerebrozidaze, nakupljanje u središnjem živčanom sustavu,
  • Fabryjeva bolest – nedostatak alfa-galaktozidaze A, nakupljanje u endotelnim stanicama,
  • Metakromatska leukodistrofija – nedostatak enzima cerebrozid-sulfatidaze, nakupljanje u bijeloj tvari mozga.

Ostane bolesti nakupljanja: Niemann-Pickova bolest, Tay-Sachsova bolest (bolest Aškenazi Židova), Farberova bolest, mukopolisaharidoza itd.

Mukopolisaharidoza je bolest taloženja glikozaminoglikana. Najpoznatija mukopolisaharidoza je tipa 1 (Hurlerova bolest).Stanica

Gaucherova bolest – uzrok

Gaucherova bolest je rijetka genetska bolest koja se nasljeđuje autosomno-recesivno, što znači da se bolest javlja ako osoba naslijedi 2 bolesna gena od roditelja, jedan od majke, drugi od oca. (Koji mogu biti zdravi prenosioci bolesti).

Gaucherova bolest je cerebrozidoza što znači da dolazi do nakupljanja cerebrozida u lizosomima stanice.

Osnovni problem Gaucherove bolesti je nedostatak enzima lizosomne glukocerebrozidaze.

Međunarodni dan oboljelih od Gaucherove bolesti obilježava se 1. Listopada.

Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 60 000 oboljelih od ove bolesti, a u Republici Hrvatskoj trenutno žive 22 osobe oboljele od Gaucherove bolesti. Taj je broj možda i veći jer je teško postaviti dijagnozu ove rijetke bolesti.

Rijetke bolesti

Gaucherova bolest – vrste

Gaucherova bolest javlja se u tri oblika.

Gaucherova bolest tip 1 – kronični ili adultni tip

Tip 1 Gaucherove bolesti je daleko najčešći tip bolesti (90% svih bolesnika s Gaucherovom bolesti). Naziva se i adultni tip jer može početi tek u odrasloj dobi, ali i u djece. 

U najvećoj opasnosti su Aškenazi Židovi, gdje 1 od 12 ljudi prenosi bolesni gen na potomke.

Simptomi Gaucherove bolesti tip 1

Tip 1 bolesti je najlakši oblik jer u njoj postoji najveća ostatna aktivnost enzima. 

Najvažnija razlika između ostalih tipova i tipa 1 je što nema primarnih neuroloških ispada i što se ne javlja nužno u dojenačkoj dobi.

Simptomi variraju od blagih do teških.

Vodeći simptom ove bolesti je uvećana slezenasplenomegalija.

Uslijed povećane slezena i zastoja krvi u njoj, dolazi i do povećanja jetre – hepatomegalija.

Slezena je filter krvi, u njoj se razgrađuju stari i oštećeni eritrociti, stvaraju limfociti te služi kao spremište crvenih krvnih stanica (eritrocita) i krvnih pločica (trombocita).

Zbog povećane slezene (splenomegalije) uslijed Gaucherove bolesti javljaju se sljedeći simptomi:

  • anemija (nedostatak crvenih krvnih stanica, eritrocita),
  • trombocitopenija  (nedostatak trombocita u krvi, krvnih pločica),
  • zbog trombocitopenije javlja se povećana sklonost krvarenju, posebno iz nosa i desni,
  • leukopenija (manjak bijelih krvnih stanica) – sklonost infekcijama.

Više o uvećanoj slezeni pročitajte ovdje.

Splenomegalija

Također, katkad se javljaju i promjene na kostima u smislu:

  • infarkt kosti,
  • spontane frakture (uz minimalnu ozljedu),
  • aseptička nekroza glave femura.

Ako se bolest manifestira prije puberteta moguće je i zaostajanje u rastu te kašnjenje puberteta.

Nakupljanje glukocerebrozida u očima može uzrokovati pinguekule – pojava žutih mrlja u očima.

Gaucherova bolest tip 2 – akutni ili infantilni tip

Ovaj tip bolesti je najteži jer je ostatna enzimska aktivnost u ovom obliku najniža. Bolest se javlja u vrlo ranoj dobi i jako brzo napreduje. Najčešće uzrokuje smrt već u dojenačkoj dobi.

Simptomi Gaucherove bolesti tip 2

Uz navedene simptome splenomegalije (uvećana slezena) i hepatomegalije (uvećana jetra) u ovom tipu bolesti dolazi i do neuroloških simptoma poput:

  • psihomotorno zaostajanje u rastu i razvoju,
  • horizontalna paraliza pogleda,
  • opistotonus,
  • spastična kvadriplegija.

Gaucherova bolest tip 3 – juvenilni ili kronični neuropatski tip

Ovaj oblik bolesti napreduje sporije nego tip 2, ali ima slične simptome.

Javljaju se splenomegalija (uvećana slezena) uz hepatomegaliju (uvećana jetra) te neurološki simptomi ( horizontalna paraliza pogleda, epilepsija, nagluhost, psihomotorno zaostajanje).

Dijagnostika Gaucherove bolesti

Sumnja na Gaucherovu bolest postavlja se na temelju navedenih simptoma u dojenčadi.

Klinički pregled (palpiranje jetre i slezene) i kompletna krvna slika (nalaz manjka eritrocita, trombocita i limfocita) upućuju liječnika na pomišljanje o ovoj bolesti.

Definitivna dijagnoza bolesti postavlja se nalazom smanjene aktivnosti enzima glukocerebrozidaze u leukocitima.

Infuzija

Liječenje Gaucherove bolesti

Liječenje ove bolesti primjer je napretka medicine i znanosti. Rekombinantnom DNA tehnologijom danas je moguće proizvesti enzim koji nedostaje – glukocerebrozidazu.

Nadomjesno liječenje enzimom primjenjuje se od 1991. godine i danas se njome liječi više od 4000 bolesnika u svijetu.

Periodično intravensko davanje enzima glukocerebrozidaze uklanja ili značajno reducira sve simptome u tipu 1 Gaucherove bolesti te većinu u tipu 3.  

Na žalost, za tip 2 ne postoji lijek.

Nadomjesno liječenje enzimom jako je skupo liječenje i traje doživotno. Terapija se daje intravenski, obično svaka 2 tjedna.

Liječenje se mora provesti odmah nakon postavljene dijagnoze kako bi se spriječile ireverzibilne (nepovratne) promjene na organima.

U bolesnika koji dobivaju nadomjesno liječenje enzimom nužno je rutinski obavljati sljedeće pretrage:

  • hemoglobin,
  • trombocite,
  • slikovne pretrage (CT, MR) jetre, slezene i procjena zahvaćenosti kostiju.

Druga mogućnost liječenja za osobe koji ne mogu primiti nadomjestak enzima je primanje Minglustata, inhibitora glukozilceramid sintetaze koji smanjuje koncentraciju glukocerebrozida.

Ponekad je zbog izražene splenomegalije i simptoma anemije i trombocitopenije uputno učiniti i splenektomiju (kirurško uklanjanje slezene).

Više o Gaucherovoj bolesti pročitajte ovdje.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Gaucherova bolest – uzrok, vrste, simptomi i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.