Helicobacter pylori je spiralna gram-negativna bakterija koja se nalazi u sluznici želuca i dvanaesnika kod određenog postotka ljudi te može uzrokovati upalu. Ona varira, ovisno o područjima, u razvijenim zemljama iznosi oko 30% dok u zemljama u razvoju se penje čak i do 80%.

Bakterija se prilagodila inače negostoljubivim uvjetima koji vladaju u želucu, gdje vlada izrazito niski pH. Kod nekih ljudi prisutnost same bakterije ne uzrokuje bolest i tegobe, dok kod drugih može uzrokovati od manjih do ozbiljnih tegoba, poput raka želuca s kojim je H.pylori povezana. Prije otkrića H.pylori tegobe vezane uz želudac povezivale su se isključivo sa začinjenom hranom, stresom i lošim životnim navikama, no do potpunog izlječenja želučanih tegoba poput gastritisa i ulkusa može doći tek uz primjerenu antibiotsku terapiju, ako je H. pylori jedan od uzroka tih tegoba.

Način prijenosa Helicobacter pylori

Postoje 3 glavna načina na koja dolazi do prijenosa ova bakterije.

1. Jedan od načina je kada iz povraćanog sadržaja koji je porijeklom iz želuca koji može obilovati tim bakterijama, ona dospije u usta druge osobe. 
2. Drugi način je direktno iz usta zaražene osobe jer su istraživanja pokazala da se H.pylori može nalaziti u ranicama u usnoj šupljini. 
3. Treći način (feko-oralni) je uobičajeni način prijenosa bakterija koje napadaju probavni sustav, a to je kada H.pylori iz stolice zaražene osobe putem prljavih ruku prijeđe u usta druge osobe.

Helicobacter pylori ima sposobnost da se uvuče između stanica sluznice želuca i na taj način se “zakopa”. Također luči enzim ureazu koji razgrađuje želučane sokove (inače glavni obrambeni mehanizam želuca) stvarajući manje kiseli medij te toksine koji mogu direktno dovesti do oštećenja sluznice. Tako ukopana, dolazi do ubrzanog razmnožavanja bakterije dok ne prekrije cijelu sluznicu.

Rizik za infekciju Helicobacterom je veći kod djece do 5 godina u slabije razvijenim zemljama zbog uzroka kao što su otežan pristup toploj i pitkoj vodi te loši higijenski uvjeti i dijeljenje kreveta s drugom djecom ili roditeljima. U razvijenim zemljama tipična je infekcija u starijoj životnoj dobi. Prosječna stopa zaraženosti u Hrvatskoj kod stanovništva iznosi između 20 i 70 godina iznosi 65%.

Helicobacter pylori – simptomi infekcije

Većina ljudi koji imaju Helicobacter pylori u sluznici svog želuca nema nikakvih simptoma. Oni bolesnici koji pak imaju simptome, najčešće su sljedeći:

• bol ili nelagoda u gornjem dijelu trbuha,
• učestalo podrigivanje,
• osjećaj nadutosti,
• mučnina,
• žgaravica,
• povišena temperatura,
• manjak apetita,
• gubitak težine.

Najblaži oblik infekcije prezentira se kao kronični gastritis. To je dugoročna upala želučane sluznice i vrlo je česta u općoj populaciji. Uz H.pylori postoji još cijeli niz drugih uzroka, poput autoimunosti i vanjskih toksina (poput alkohola, pušenja, pretjerano začinjene hrane), no upravo je infekcija tom bakterijom jedan od češćih razloga pojave te bolesti.

Oni s težim oblikom bolesti razvijanju peptički vrijed želuca. To je ozbiljna bolest pri kojoj dolazi do pojave ranica na sluznici probavnog sustava. Veže se uz komplikacije poput unutarnjeg krvarenja, umora zbog anemije, perforacije sluznice, peritonitisa te krvi u stolici. Dva najčešća uzroka su upravo infekcija Helicobacter pylori te primjena nesteroidnih antireumatika. Ukoliko se primijete neki od tih simptoma, bitno je što prije obratiti liječniku!

U rijetkim slučajevima (1%) zabilježena je pojava raka želuca vezana uz infekciju Helicobacter pylori. Zbog toga je uvrštena u grupu tvari koji sigurno utječu na stvaranje karcinoma.

Dijagnostika infekcije Helicobacter pylori

Postavljanje dijagnoze infekcije H.pylori počinje uzimanjem detaljne anamneze. Kažite svom liječniku sve podatke vezane uz uzimanje lijekova i prisutnost sličnih bolesti u vašoj obitelji. Uzimanje lijekova protiv bolova poput ibuprofena može biti dodatni čimbenik u stvaranju peptičnih vrijedova s obzirom da se dugotrajnim uzimanjem uništava zaštitni sloj sluznice koja štiti od želučane kiseline.

Fizikalnim pregledom moguće je utvrditi abnormalnosti poput nadutosti, osjetljivosti ili bolova u trbuhu. 

Postoji i cijeli niz drugih tehnika kojima se može s većom sigurnošću utvrditi postojanje Helicobacter pylori u organizmu. 

Neinvanzivni testovi

• Uzimanjem uzorka krvi moguće je odrediti prisutnost i razinu protutijela na H.pylori. Time se može ustanoviti bori li se organizam protiv infekcije te koliko je proizvedena protutijela.
• Uzimanjem uzorka stolice moguće je utvrditi prisutnost bakterije u fecesu.
• Izdisajni test još je jedan način koji se koristi kao dio dijagnostike za H. pylori. Nakon unosa ureje, ukoliko je prisutna bakterija dolazi do razgradnje u manje produkte koji uređaj detektira.

Invazivni testovi

• Invazivan način detekcije H.pylori je biopsija tijekom endoskopije kada se može uzeti uzorak tkiva i testirati na bakterijsku ureazu. 

Helicobacter pylori – liječenje infekcije

Liječenje kojim se pokušava uništiti prisustvo H.pylori indicirano je u slučajevima kada postoje simptomi u sklopu gastritisa ili peptičkog vrijeda. 

Postoje neke naznake da liječenje asimptomatskih bolesnika koji u obiteljskoj anamnezi imaju člana s rakom želuca ima podlogu, no daljnja istraživanja su potrebna. Također, slično je i s bolesnicima koji se dugotrajno liječe nesteroidnim protuupalnim lijekovima.

Za eradikaciju ove bakterije potrebno je uzimati više lijekova. Obično se kombiniraju 2 antibiotika poput klaritromicina s metronidazolom ili amoksicilinom zajedno s inhibitorima protonske pumpe koji smanjuju lučenje želučane kiseline. Takva trojna terapija koja traje 2 tjedna, uspješna je u 80% slučajeva. Ukoliko ne dođe do smirivanja infekcije preporučuje se izmijenjena kombinacija antibiotika ili napraviti endoskopiju s ciljem utvrđivanja osjetljivosti bakterije na antibiotike. Moguće je napraviti izdisajni test ili uzeti kulturu stolice da se utvrdi uspješnost terapije. 

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Mogu se javiti i u 30-im, 40-im i 50-im godinama

Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• gastritis
• helicobacter pylori
• karcinom
• limfom
• vrijed