Hiperglikemija označava povišenu razinu šećera (glukoze) u krvi odnosno krvnoj plazmi. Hiperglikemija utječe na osobe oboljele od dijabetesa. Hiperglikemija je posljedica nereguliranoj dijabetesa. Za razliku od hiperglikemija, hipoglikemija je stanje u kojem razina šećera odnosno glukoze u krvi abnormalno raste. 

Nekoliko čimbenika može doprinijeti hiperglikemiji kod dijabetičara, a ti čimbenici su: hrana, nedostatak fizičke aktivnosti, druge bolesti, nedijabetički lijekovi ili ignoriranje terapije koja smanjuje razinu glukoze u krvi.

Hiperglikemiju je važno liječiti jer može dovesti do ozbiljnih komplikacija, kao što je dijabetička koma. Gledajući dugoročno, učestala hiperglikemija, čak i ako nije ozbiljna, može izazvati probleme koji utječu na oči, bubrege, živce i srce.

Do hiperglikemije dolazi kada tijelo ne proizvodi inzulin ili ga proizvodi u nedovoljnoj količini koja je organizmu potrebna da bi mogao normalno funkcionirati. Hiperglikemija je stanje koje je definirano (hiperglikemija vrijednosti)  kao razina glukoze veća od 7,0 mmol/L natašte odnosno razina glukoze veća od 11,0 mmol/L dva sata nakon obroka.

Hiperglikemija – simptomi 

Hiperglikemija većinom ne izaziva simptome sve dok razina glukoze u krvi nije značajno povišena odnosno iznad 200 mg/dL (miligrama po decilitru) ili 11 mmol/L (milimola po litri).

Simptomi hiperglikemije se razvijaju polako tijekom nekoliko dana ili tjedana. Što je duže razina šećera odnosno glukoze u krvi povišena, simptomi postaju ozbiljniji. Simptomi hiperglikemije najčešće se manifestiraju pojačanim mokrenjem, pojačanom žeđu i glađu. Rani znakovi i simptomi hiperglikemije su:

• učestalo mokrenje,
• povećana žeđ, 
• zamagljen vid,
• svrbež genitalija, 
• umor, 
• glavobolja, 
• suhoća usta, 
• gubitak tjelesne težine, 
• poteškoće s koncentracijom, 
• brzo umaranje, 
• razdražljivost.

Neredovita kontrola razine šećera u krvi dovodi do pojave težih simptoma hiperglikemije. Hiperglikemija može utjecati na oči, živčani sustav, bubrege, krvne žile i srce. Možete primijetiti da ranice i ozljede sporije zacjeljuju. Infekcije i bolesti desni kod dijabetičara su znatno češće nego u zdravih osoba. Bolest i stres mogu dodatno utjecati na napredovanje bolesti.

Prepoznavanje ranih simptoma hiperglikemije, može odigrati ključnu ulogu. Kasni znakovi i simptomi hiperglikemije mogu upućivati na ketoacidozu. Neki od tih simptoma su: 

• voćni zadah, 
• mučnina i povraćanje, 
• plitko disanje, 
• suhoća usta, 
• nemoć, 
• zbunjenost,
• bolovi u trbuhu, 
• koma.

Ako se hiperglikemija ne liječi, ona može uzrokovati povećanje koncentracije otrovnih kiselina (ketona) u krvi i urinu (ketoacidoza).

Uzroci hiperglikemije

Tijekom probave tijelo pretvara ugljikohidrate (npr. kruh, tjesteninu, rižu) u raznovrsne molekule šećera. Jedna od tih molekula je i glukoza, glavni izvor energije za tijelo. Poslije obroka, glukoza se direktno apsorbira u krvotok, ali se ne može probiti u stanice tkiva bez pomoći inzulina, hormona kojeg izlučuje gušterača.

Povećanje razine glukoze u krvi je signal gušterači za lučenje inzulina. Inzulin, zauzvrat, „otključava“ stanice u koje prodire glukoza, koja omogućuje njihovo pravilno funkcioniranje. Višak glukoze se skladišti u jetri u obliku glikogena.

Taj proces smanjuje količinu (razinu) glukoze u krvotoku i sprječava doseg opasne razine. Kao što se razina šećera u krvi vraća u normalno stanje, tako se i lučenje inzulina iz gušterače smanjuje. Dijabetes drastično umanjuje efekt inzulina na tijelo.

Postoje dva tipa dijabetesa. Prvi, kad gušterača ne luči dovoljno inzulina i drugi, kad je tijelo otporno na djelovanje inzulina ili ne proizvodi dovoljno inzulina za održavanje normalne razine glukoze.

Kao rezultat tih pojava, glukoza se koncentrira u krvotoku, što uzrokuje visoku razinu šećera u krvi tj. hiperglikemiju. Za snižavanje razine šećera u krvi, najčešće se koristi inzulin.

Čimbenici koji doprinose hiperglikemiji:

• nedovoljno korištenje inzulina ili drugih lijekova za dijabetes,
• nepravilno ubrizgavanje inzulina ili korištenje inzulina kojem je istekao rok trajanja,
• nepridržavanje dijabetičkog plana prehrane,
• neaktivnost,
• bolesti ili infekcije,
• korištenje određenih lijekova, npr. steroidi,
• ozljede ili operacije,
• stresne situacije.

Bolesti ili stres mogu uzrokovati hiperglikemiju jer hormoni proizvedeni za borbu protiv bolesti i stresa, mogu uzrokovati povišenu razinu šećera u krvi.

Od hiperglikemije mogu oboljeti i ljudi koji nemaju dijabetes (npr. razvoj hiperglikemije uslijed ozbiljne bolesti). Dijabetičari će možda trebati uzimati dodatne lijekove da zadrže normalnu razinu glukoze u krvi za vrijeme bolesti ili stresnih razdoblja.

Šećerna koma, hipoglikemijska koma ili dijabetička koma

Ako je razina glukoze u krvi niska, tijelo nastavlja funkcionirati pod stanjem izgladnjivanja. Ako se niska razina glukoze u krvi ne liječi i pravilno ne tretira može doći do hipoglikemijske kome.

Kada dođe do hipoglikemijske kome, potrebna je hitna medicinska pomoć kako bi se spriječilo oštećenje mozga. Hipoglikemijsku komu mogu uzrokovati sljedeći faktori:

• neadekvatan unos namirnica i inzulina kod trudnica koje pate od dijabetesa,
• intenzivno vježbanje bez adekvatnog unosa namirnica, 
• prekomjerno konzumiranje alkohola bez adekvatnog unosa namirnica.

Simptomi hipoglikemijske kome su:

• nesvjestica,
• vrtoglavica, 
• nervoza, 
• nemogućnost normalnog govora,
• grčevi i bolovi u području abdomena, 
• povećanje apetita, 
• prekomjerno znojenje, 
• snažan osjećaj umora, 
• drhtavica. 

Hiperglikemija – liječenje

Pacijenti koji imaju hiperglikemiju najčešće nisu svjesni da imaju dijabetes stoga ga niti ne kontroliraju. Prvi korak u liječenju hiperglikemije je kontrolni odlazak na vađenje krvi barem jednom godišnje. U slučaju da imate dijabetes (ovisno o tipu) morat ćete promijeniti svoje životne navike i prilagoditi se potrebama vašeg organizma. 

Vaš liječnik može predložiti sljedeće tretmane:

• Svakodnevna vježba – često učinkovit način održavanja normalne razine šećera u krvi. Ne preporučuje se vježbanje ako su ketoni prisutni u urinu jer to dovodi do povišene razine šećera u krvi.
• Propisno uzimanje lijekova – ako se hiperglikemija često pojavljuje, doktor će dozirati vaš lijek.
• Pridržavanje dijabetičke dijete – treba jesti manje i izbjegavati slatka pića. Ako se ne možete pridržavati dijete, zamolite vašeg doktora ili dijetetičara za pomoć.
• Kontrola šećera u krvi – kontrolirajte razinu šećera u krvi, provjeravajte češće ako ste bolesni.
• Prilagođavanje inzulinskih doza – prilagođavanje inzulinskih doza ili dodatak kratko-djelujućeg inzulina pomaže pri kontroliranju hiperglikemije. Dodatak može privremeno popraviti razinu šećera u krvi.

Hiperglikemija – hitna terapija

Ako imate simptome dijabetičke ketoacidoze i hiperosmolarni sindrom trebate zatražiti bolničko liječenje. Hiperglikemija prva pomoć uključuje:

• Zamjenu tekućine – prima se tekućina oralno ili intravenozno dok se osoba ne rehidrira. Tekućina je zamjena za tekućinu koju ste izgubili tijekom učestalog uriniranja te pomaže pri razrjeđivanju viška šećera u vašoj krvi.
• Zamjenu elektrolita – nedostatak inzulina smanjuje razinu elektrolita u vašoj krvi. Elektroliti se primaju intravenozno i pomažu normalnom funkcioniranju srca, mišića i živčanih stanica.
• Inzulinsku terapiju – inzulin preokreće procese koje su uzrokovali nastajanje ketona u krvi.

Kad se tijelo smiri, liječnici će ustanoviti što je uzrokovalo tešku hiperglikemiju. Ako liječnici posumnjaju na bakterijsku infekciju, propisat će antibiotike. U slučaju da je riječ o srčanom udaru, preporučit će vam daljnje pretrage srca.

Hiperglikemija – prehrana

Ako imate hiperglikemiju trebali biste pripaziti na unos sljedećih namirnica:

• ograničite unos svih namirnica koje sadrže saharozu i glukozu, 
• ograničite unos kolača, slatkiša, sladoleda, džema, koktela i gotovih sokova koji sadrže umjetne šećere, 
• nemojte koristiti rafinirani šećer te ograničite konzumaciju namirnica koje ga sadrže, 
• umjesto šećera možete koristiti domaći med, najbolje bi bilo kada biste ga potražili u nekom OPG-u, 
• meso i riba su obvezne komponente u prehrani, suzdržavajte se od konzumacije piletine, pačetine i janjetine, 
• preporučuje se konzumacija svog povrća, osim krumpira, 
• koristite heljdu, ječam, zob i kukuruz, rižu jedite što manje, 
• konzumaciju tjestenine, peciva i bijelog brašna svedite na minimum,
• izbjegavajte konzumaciju banana i grožđa. 

• dijabetes
• glukoza
• hiperglikemija
• inzulin
• šećerna bolest