Hiperventilacija – duboko disanje, zijevanje i hiperventilacijski sindrom

Hiperventilacija
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Hiperventilacija je stanje koje se događa uslijed ubrzanog i dubokog udisanja. Tada se izdiše više ugljikovog dioksida nego što ga se u krvi stvara što se zove alkaloza. Dolazi do sužavanja krvnih žila, a posljedica toga su razni simptomi kao vrtoglavica i ošamućenost. U nastavku članka pročitajte što učiniti kad osjetite simptome hiperventilacije.

Kod nekih ljudi je hiperventilacija jako rijetka pojava koja se javlja zbog stresa ili napadaja panike. Kad se hiperventilacija češće ponavlja, radi se o hiperventilacijskom sindromu.

Uzroci hiperventilacije

Učestalost disanja u normalnom stanju je otprilike 10-14 puta u minuti. Tijekom udisaja kisik se u krvi veže na hemoglobin, protein koji ga prenosi u krvi po tijelu. Stanicama je potreban kisik za njihove metaboličke reakcije nakon kojih je čest nusproizvod ugljikov dioksid. Njega stanice otpuštaju u krv te se on veže na hemoglobin, a nakon što ga hemoglobin prenese u pluća, otpušta se izdisanjem.

Hiperventiliranje je pojava preučestalog disanja. Osjećaj hiperventilacije je kao da tijelo ne dobiva dovoljno kisika, a zapravo se događa upravo suprotna reakcija. Tijelo se puni kisikom, a ne stiže ga dovoljno brzo metabolizirati pa dolazi do alkaloze krvi.

Ta pojava može biti zbunjujuća jer nastaje potreba za udisanjem što više zraka, iako tijelo već ima dovoljno kisika. Nastavljanjem ubrzanog i čestog udisanja, hiperventilacija se samo pogoršava.

Do hiperventilacije dolazi uslijed mnogih fizičkih stanja i poremećaja, a to su:

  • stanje stresa, anksioznosti ili napada panike,
  • infekcije pluća,
  • astma,
  • trudnoća,
  • ozljede glave i pluća,
  • srčane bolesti,
  • konzumiranje velikih količina alkohola, droge ili kofeina,
  • uzimanje previše lijekova, npr. aspirina,
  • dijabetička ketoacidoza,
  • trudnoća,
  • tijekom ronjenja,
  • fizički napor,
  • nizak tlak,
  • često udisanje i zijevanje.

Hiperventilacija se češće javlja kod:

  • osoba koje pate od navedenih stanja i bolesti,
  • osoba od 15 do 55 godina,
  • žena,
  • ronioca,
  • ljudi koji putuju na nadmorske visine veće od 2000 metara.

Zijevanje i nedostatak zraka

Učestalo zijevanje, često udisanje i duboko disanje su znaci nedostatka kisika u mozgu i krvi. Zijevamo zbog:

  • umora i uspavanosti,
  • nedostatka zraka,
  • anksioznosti – zijevanje je čest simptom anksioznosti i hiperventilacije koja se zbog nje događa, a znak je tijelu da se smiri i pokuša mirnije disati.

Često zijevanje je čest znak da je tijelo pod stresom i da se “želi” smiriti. Zijevanje se ne može izliječiti jer je to prirodna i izazvana reakcija organizma, ali je moguće umiriti simptome stresa i panike.

Hiperventilacija – simptomi

Simptomi nedostatka kisika u tijelu i mozgu su:

  • osjećaj napetosti i nervoze,
  • ubrzani otkucaji srca,
  • vrtoglavica i poremećaj u održavanju ravnoteže,
  • osjećaj za nedostatkom zraka,
  • otupljenost i umrtvljenost mišića,
  • bol, pritisak i osjetljivost na dodir u prsima.

Simptomi mogu potrajati i do 30 minuta. Liječniku se trebate javiti ako se uz te simptome iskusite i ove:

  • vrućica,
  • krvarenje,
  • hiperventilacija koja se pojavljuje i nakon što se je pokušali izliječiti raznim metodama kod kuće.

Hiperventilacija – ronjenje

Hiperventilacija je pojava koja je posebno opasna kod slobodnog ronjenja. U stanju smanjene koncentracije ugljikovog dioksida u krvi ronioc će pod vodom imati krivi osjećaj da mu je lakše zadržavati dah. To ga dovodi u opasnu situaciju u kojoj nema potrebu da se vrati na površinu.

Hiperventilacija ronjenje

U isto vrijeme dok se koncentracija ugljikovog dioksida smanjuje, koncentracija kisika u krvi ne raste jer ronioc ne diše. Postoje indikacije da u tim slučajevima hemoglobin jače veže kisik kako se ne bi otpuštao u krv jer je ona lužnata zbog gubitka CO2.

U slučaju produženja ronjenja u takvom stanju, može doći do:

  • sniženja tlaka,
  • mučnine,
  • gubitka sluha,
  • nesvjestice.

Hiperventilacijski sindrom

Posebna pojava hiperventilacije koja se događa kronično je hiperventilacijski sindrom. Povezan je sa psihičkim napetostima, a češći je u mladih žena.  Često se pojavljuje zbog:

  • emocionalnog stresa,
  • napadaja panike,
  • anksioznosti,
  • depresije.

Simptomi se pojavljuju učestalo, a mogu biti:

Dijagnoza hiperventilacijskog sindroma uključuje:

  • pulsnu oksimetriju – zasićenost kisikom je 100% ili blizu te vrijednosti,
  • RTG pluća – kod hiperventilacijskog sindroma je normalan,
  • EKG – izvodi se kako bi se otkrila srčana ishemija, iako hiperventilacijski sindrom može pokazati i druge promjene,
  • pretrage za plućnu emboliju – poput spiralnog CT-a pluća ili CT angiografije, kako bi se otkrilo radi li se zapravo o plućnoj emboliji.

hiperventilacija

Liječenje hiperventilacije

U stanju hiperventilacije je najvažnije ostati miran. Treba polako vratiti disanje u normalu, a to se može postići na više načina:

  • Tehnikama disanja – poput disanja kroz papirnu vrećicu ili kroz skupljene dlanove. Također, probajte disati trbuhom, a ne plućima ili zadržite dah na 10-15 sekundi svako par minuta. Dobra tehnika je i disanje samo na jednu nosnicu par minuta pa disati samo na drugu.
  • Uklanjanjem stresa – pokušajte shvatiti što je uzrokovalo hiperventiliranje, ili probajte ukloniti taj uzrok. Ako sumnjate na pojavu depresije ili anksioznosti, probajte razgovarati sa psihijatrom. Ovisno o dijagnozi možda će vam prepisati antidepresive.
  • Vježbanjem meditiranja ili joge – to su vježbe koje veliku pažnju pridaju pravilnom disanju i smirenju organizma.

Alternativno disanje

Hipoventilacija

Hipoventilacija je stanje acidoze, odnosno povećanje koncentracije ugljikovog dioksida u krvi. Nju može uzrokovati:

  • previše sporo disanje,
  • previše plitko disanje.

Simptomi su:

Može nastati kako posljedica raznih stanja i bolesti, kao što su:

  • opstruktivne, parenhimske i restriktivne bolesti pluća,
  • neuromišićne bolesti,
  • pretilost,
  • stanja koja potiskuju respiratorni centar.

Kao i hiperventilacija, hipoventilacija može biti akutna ili kronična. Liječi se davanjem kisika ili mehaničkom ventilacijom.

Hiperventilacija – prevencija

Za prevenciju nastanka hiperventilacije možete:

  • naučiti pravilno disati pomoću raznih tehnika,
  • liječiti bolesti koje uzrokuju hiperventilaciju,
  • prakticirati jogu,
  • naučiti tehnike smirivanja u stresnim situacijama,
  • redovno vježbati.
Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:   PDF
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.
Saznajte više o - CO2 - duboko disanje - hemoglobin - kisik - zijevanje

Sviđa li vam se članak? Ocijenite ga i podijelite:

0 / 5 (0 votes)
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail Viber What's Up

Poklanjamo vam besplatne E-mail novosti

Vi označite što vas zanima, a mi ćemo se pobrinuti pružiti vam samo korisne informacije.

 Zdravlje  Ljepota  Vege Prehrana  Pokloni