Klirens kreatinina – kome je potrebna pretraga, izračun i referentne vrijednosti

Klirens kreatinina
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Klirens kreatinina (KEK) je krvna pretraga kojom se definira funkcionalna sposobnost bubrega (izlučivanje tvari iz organizma urinom).

Klirens podrazumijeva volumen krvi koja se prolaskom kroz bubrege „očisti” od neke tvari u jedinici vremena, a kreatinin je sastojak mokraće koji nastaje od kreatina (aminokiselina koja se sintetizira u gušterači, jetri i bubrezima, a troši u mišićima) gubitkom vode.

Klirens kreatinina – izračun

Krvna pretraga (uzorak iz vene) uključuje formulu koja izražava razinu kreatinina u krvi u odnosu na količinu proizvedenog kreatinina u 24-satnom urinu te izračunavanje površine tijela (prema visini i težini bolesnika).

Računanje klirensa kreatinina može se izvesti, ovisno o jedinici vremena koja je u fokusu, sljedećim dvjema formulama:

  • glomerularna filtracija (ml /min) = 157 – (1.16 x dob izražena u godinama),
  • glomerularna filtracija (ml /s) = 2.61 – (0.019 x dob izražena u godinama).

Pretraga klirensa kreatinina

Klirens kreatinina – uzorak

Što se tiče koncentracije kreatinina u krvnom serumu, potrebno je 40 – 124 mmol/L (stvaranje kreatinina ovisi o mišićnoj masi, kod slabije razvijenih osoba to je 2 g/24 h).

Tvari koje se koriste u okviru klirensa kreatinina moraju se slobodno filtrirati kroz glomerul (splet krvnih kapilara u bubregu) i ne smiju se vezati na proteine plazme, a koncentracija u plazmi i raspodjela tvari moraju biti konstantne.

Nivo kreatinina u krvi ostaje isto dok god je mišićna masa konstantna i izlučivanje urinom neometano.

Za određivanje koncentracije kreatinina u urinu nužna je Jaffeova reakcija, tj. mokraća skupljena tijekom 24 sata se dijeli s 1440 min (24 sata) i tako se dobije diureza (stvaranje mokraće u bubrezima i izlučivanje) u minuti.

Klirens endogenog kreatinina

Klirens endogenog kreatinina je vrijednost kojom se ispituje glomerularna funkcija bubrega. Naime, kreatinin se filtrira kroz glomerule i skladišti se u tubulima (cijevima) u malim količinama.

Klirens endogenog kreatinina s manjim odstupanjima odgovara glomerularnoj filtraciji. Vrijednosti su nešto više zbog izlučivanja kreatinina u tubulima.

Klirens kreatinina – cijena pretrage i čekanje nalaza

Pretraga je preko HZZO-a besplatna za sve zdravstvene osiguranike, a nalaz se dobiva sljedeći dan. Što se privatnih poliklinika tiče, cijena se kreće od 100 do 145 kuna, a nalaz je gotov isti dan.

Klirens kreatinina – kako se pripremiti za pretragu?

Što se tiče vađenja krvi, za određivanje kreatinina u krvi nije potrebno biti natašte. Dozvoljen je lagani (dijetalni) doručak. Upute za sakupljanje 24-satnog urina možete pronaći ovdje.

Dijetalni doručak

Klirens kreatinina – normalne vrijednosti

Vrijednosti kreatinina ovise o dobi, spolu i tjelesnoj težini. Normalne vrijednosti klirensa kreatinina za muškarce su 100 – 150 ml/min, a za žene 85 – 125 ml/min.

Snižena ili povišena razina kreatinina najčešće je znak promjene stila života, ali i raznih bolesti koje dovode do kronične bubrežne insuficijencije.

Nizak kreatinin u krvi

Čimbenici koji mogu uzrokovati nizak kreatinin u krvi su:

Također, različite bolesti narušavaju funkciju bubrega, smanjuju protok krvi kroz njih i samim time snižavaju razinu klirensa kreatinina:

Visoki krvni tlak u trudnoći

Visok kreatinin

Čimbenici koji mogu dovesti do povišenih vrijednosti klirensa kreatinina su:

  • prehrana bogata proteinima (pogotovo kod sportaša),
  • ubrzan način života,
  • fizički napor,
  • menstrualni ciklus (hormonska neravnoteža),
  • pretilost,
  • trudnoća (zbog prilagođavanja novom režimu života).

Osim primjene nekih antibiotika i diuretika, postoje i stanja koja uzrokuju povećane vrijednosti klirensa kreatinina su:

  • bolesti bubrega,
  • akromegalija (patološko uvećanje nosa, čeljusti, šaka i stopala zbog pretjerane sekrecije hormona rasta),
  • opeklina,
  • veća infekcija,
  • gubitak krvi,
  • neki oblici raka,
  • dijabetes,
  • lupus,
  • hipertenzija,
  • bolesti krvožilnog sustava,
  • rabdomioliza (naglo slabljenje skeletnih mišića),
  • mišićna distrofija,
  • giht.

Proteini

Klirens kreatinina – dijagnoza

Ova je pretraga potrebna pogotovo ako su u pitanju dijabetes, visoki krvni tlak ili prethodno dijagnosticirana bubrežna bolest. Kako bi se ustanovilo o čemu je riječ, obično se nalažu još neke kliničke pretrage kao što su pregled urina (laboratorijski i urinokultura), rendgen ili biopsija bubrega.

Nizak kreatinin u krvi/visok kreatinin u krvi – kako regulirati?

Razna stanja i bolesti koje narušavaju funkciju bubrega i uzrokuju povišene ili snižene vrijednosti klirensa kreatinina treba držati pod liječničkim nadzorom i liječiti medikamentnim putem.

Normalne vrijednosti klirensa kreatinina mogu se nastojati uspostaviti i prirodnim putem zdravijim prehrambenim navikama i povećanim unosom vode. Više o tome možete pročitati ovdje.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:  

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

5 / 5   1
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail
Pojmovi uz članak: simptomi urea plazme, nizak klirens kreatinina,