Koarktacija aorte je urođena srčana mana s kojom se rodi 2 do 4 osobe na 10 000 novorođenih i čini petu najčešću srčanu anomaliju. Definira se kao suženje lumena aorte koje može biti na dvije lokacije – preduktalno (95% slučajeva koji se prezentiraju kritično netom poslije rođenja) i postduktalno (većinom asimptomatska pojava koja se otkrije u odraslih zbog problema s povišenim krvnim tlakom).

Kao što je već navedeno, većina slučajeva se dijagnosticira u djetinjstvu, a rijetko kasnije zbog niskog postotka preživjelih ukoliko se ne operira ranije.

Koarktacija aorte – uzroci

Ne zna se točan razlog nastanka koarktacije aorte. Jedna od mogućih pretpostavki je da nastaje zbog vaskularne stenoze, odnosno zatvaranja lumena aorte zbog kontrakcije i fibroze tkiva u stijenci krvne žile.

Nadalje, uočeno je da ta srčana mana može biti dio opće vaskulopatije jer se češće pojavljuje zajedno s drugim vaskularnim anomalijama poput aneurizme aorte ili intrakranijalnim malformacijama te ostalim prirođenim srčanim manama – bikuspidni aortni zalisci, ventrikularni septalni defekt, transpozicija velikih arterija, otvoreni trunkus arteriosus, atrioventrikularni septalni defekti…

Koarktacija aorte – simptomi

U novorođenčadi prezentira se kao akutno srčano zatajenje, a kod odraslih kao slučajni nalaz obično zbog ozbiljne, na terapiju otpornu hipertenzije.

• zatajenje lijeve strane srca zajedno s plućnim edemom,
• postupno zatajenje srca s razvojem proširenja lijeve srčane klijetke,
• asimetrični srčani puls,
• povišeni srčani krvni tak u gornjim udovima, a snižen u donjim,
• abnormalni srčani šum,
• povišen srčani krvni tlak kod odraslih koji ne odgovara na liječenje.

S obzirom da do 13% oboljelih ima i druge kardiovaskularne malformacije, mogući su simptomi anomalija srčanih zalistaka, atrioventrikularnog septalnog defekta i transpozicije velikih krvnih žila.

Koarktacija aorte – dijagnoza

Gotovo je nemoguće potvrditi dijagnozu koarktacije aorte ultrazvukom tijekom trudnoće. Postoje određeni sugestivni čimbenici koji bi mogli upućivati na rizik razvoja koarktacije aorte, no nisu dovoljno specifični.

Poslije rođenja, Doppler ultrazvuk je prvi korak ka dijagnozi jer omogućuje dobru vizualizaciju protoka u krvožilnom sustavu.
Potom slijedi snimanje CT-angiografijom s kontrastom koja definitivno potvrdi dijagnozu.

Koarktacija aorte – liječenje

Postoje dvije terapijske mogućnosti: prva je kirurška kojom se izreže dio tkiva oko koarktacije i zatim se natrag spoje dva dijela krvne žile ili se silazni dio aorte prispoji na donju stranu aortnog luka. Kirurški zahvat kod novorođenčadi je uspješan i smrtnost je vrlo niska te predstavlja prvi izbor.
Druga mogućnost je proširenje suženog dijela aorte balonom i postavljanje stenta s elastičnim zavojnicama koje sprječavaju ponovno suženje.

Balonsko proširenje i postavljanje stenta prvenstveno se koriste kod odraslih pacijenata za terapiju ponovnog nastanka koarktacije.
Obje metode nose nizak rizik nastanka aneurizme.

Prognoza

Kada se otkrije na vrijeme i odmah pristupi liječenju koarktacije aorte, rezultati su dobri.

Takvi pacijenti u životu kasnije imaju veći rizik obolijevanja od krvožilnih bolesti nego ostatak populacije stoga čitav život moraju biti pod redovitom kontrolom.

• koarktacija aorte

Učitaj više izvora