Stručno odobrava

Ivana Bartol, bacc. occup. therap

Pleuralni izljev – uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

pleuralni izljev - pluca

Pleuralni izljev je nakupljanje tekućine u pleuralnom prostoru. Pleuralni prostor (pleura – poplućnica) je vlažna, dvoslojna ovojnica koja obavija pluća i oblaže prsnu šupljinu.

Da bi se olakšalo gibanje skupljanja i širenja prsnog koša (disanje), pluća su obavijena pleurom. Vanjski sloj pleure prekriva unutarnju stranu prsnog koša – između ta dva sloja se nalazi pleuralni prostor koji je praktički nezamjetljiv i omogućava tim slojevima nesmetano “klizanje” prilikom disanja.

Uzroci pleuralnog izljeva su mnogobrojni. Pleuralni izljev odnosno tekućina u pleuralnom prostoru može biti transudat ili eksudat.

  • Transudativni izljev (transudat) je sličan tekućini koja se obično nalazi u pleuralnom prostoru. Tekućina se izljeva preko pleure, prolazi kroz membranu opne ili je izišla iz krvi pod utjecajem hidrodinamičkih sila krvnog tlaka. Kongestivno zatajenje srca je uzrok ovog tipa izljeva, a to je srčana slabost kod koje srce obavlja svoju temeljnu funkciju pumpajući krv, ali ne zadovoljava tjelesne potrebe.
  • Eksudativni izljev (eksudat) označava izlijevanje tekućine, proteina, krvi, bakterija i staničnih elemenata iz kapilara oštećenih pri upali pleure (pleuritis). Uzrokuju ga pneumonia i rak pluća
 
Još postoje i hilozni i hiliformni izljevi. Hilozni izljev je izljev masnih kapljica, mliječnog izgleda s visokim sadržajem triglicerida (glavni sastojak masti). Hiliformni izljevi slični su hiloznim, osim što su bogati kolesterolom, a siromašni trigliceridima.
 
Više o pneumoniji saznajte ovdje.

Pleuralni prostor

Uzroci pleuralnog izljeva

Pleuralni izljev se uvijek javlja zbog neke druge bolesti. Mnoge stvari mogu utjecati na to da pleura stvara više tekućine nego inače.

Neki od najčešćih uzroka pleuralnog izljeva su druge bolesti, poput:

  • bolesti jetre ili bubrega – bolesti poput ciroze jetre mogu utjecati na to da se tekućina nakupi u prsima i onda iscuri.
  • kongestivni srčani zastoj – nemogućnost srca da pumpa krv može utjecati na povećanje tekućine u plućima.
  • autoimune bolesti – bolesti poput lupusa ili reumatoidnog artritisa mogu utjecati na pluća i stvoriti komplikacije u pleuri.
  • upale – respiratorne infekcije kao što su tuberkuloza ili upala pluća mogu pogoršati stanje i stvoriti pleuralni izljev.
  • plućna embolija – zastoj protoka krvi u arterijama pluća zbog krvnog ugruška može utjecati na stvaranje viška tekućine u plućima.
  • rak – posebice rak pluća, iako bilo koji rak koji je napredovao prema plućima ili pleuri može biti uzrok pleuralnog izljeva.
  • virusna infekcija.
  • tuberkuloza – zarazna bakterijska bolest koja zahvaća pluća.
  • prijelom rebara.
  • alergijske reakcije izazvane lijekovima, npr. hidrazin, prokainamid, izonijazid, fenitoin, klorpromazin.

Komplikacije koje se javljaju zbog određenih medicinskih procedura mogu također utjecati na pojavu pleuralnog izljeva. Otvorena operacija srca jedan je od učestalih uzroka, ali bilo koja operacija prsnog područja može povećati rizik od stvaranja pleuralnog izljeva.

Simptomi pleuralnog izljeva

Kod ljudi koji nemaju simptome pleuralnog izljeva stanje se dijagnosticira putem RTG-a pluća ili fizičkog pregleda liječnika. 

bol u prsima

Najčešći simptomi pleuralnog izljeva su:

  • bol u prsima,
  • dispneja (otežano disanje),
  • suhi kašalj,
  • povišena tjelesna temperatura,
  • poteškoće s disanjem u ležećem položaju,
  • poteškoće kod dubokog disanja,
  • stalna štucavica.

Dijagnosticiranje pleuralnog izljeva

Dijagnoza pleuralnog izljeva započinje s liječničkim fizikalnim pregledom i pregledom povijesti bolesti pacijenta. Fizikalnim pregledom prsnog koša i slušanjem disanja liječnik može prepoznati simptome pleuralnog izljeva.

Pleuralni izljev može smanjiti protok zraka jedne strane prsa što uzrokuje tupi zvuk pri lupkanju prsnog predjela. Ako je prisutan pleuritis (upala pleure), liječnik može osjetiti trenje kod pregleda pluća ili se može čuti škripanje.

rengen pluca

Diferencijalna dijagnoza pleuralnog izljeva može se uspostaviti:

  • RTG snimanjem – rendgenske zrake mogu potvrditi prisutnost tekućine u pleuri. Osim rutinskog pregleda prsa, dodatna provjera izljeva pleuralne tekućine pomoću rendgenskih zraka odvija se tako da pacijent leži na strani gdje je prisutan izljev. Preko HZZO-a moguće je obaviti RTG srca i pluća na temelju čega će liječnik uspostaviti dijagnozu. 
  • Ultrazvukom pluća – koristi se kao brz način potvrđivanja pleuralnog izljeva i njegove lokacije. Pomoću ultrazvuka može se otkriti je li izljev raspršen u cijelom pleuralnom području ili se nalazi u samo određenom dijelu.
  • CT snimanjem – koriste se za lociranje tekućine, ali i uzroka pleuralnog izljeva.
  • Torakoskopijom – procedura punkcije zida prsnog koša zbog eliminacije pleuralne tekućine iz pleuralnog područja. 

Liječnik može zatražiti krvne pretrage i druge preglede kako bi utvrdio uzroke nastanka pleuralnog izljeva.

Pleuralni izljev – liječenje

Liječnik će liječiti medicinsko stanje koje je uzrokovalo pleuralni izljev – osnovni uzrok. Tada će pacijent dobiti antibiotike ili diuretike. Pleuralna bol može se ublažiti analgeticima.

Velike količine pleuralne tekućine morat će se izliti kako bi pacijentu bilo lakše i kako bi se spriječilo nastajanje više problema. 

Torakocenteza

Torakocenteza je punkcija (ubod iglom) zida prsnog koša zbog aspiracije pleuralne tekućine.

Procedura se vrši ubodom tankom iglom u pleuralno područje što omogućava izljev tekućine koja se šalje na laboratorijski test kako bi se potvrdila dijagnoza. Često se rendgen koristi prije torakocenteze kako bi se potvrdila prisutnost izljeva. 

torakocenteza

Prisutnost izljeva može se utvrditi:

  • Kemijskom analizom koja razlikuje transudat od eksudata mjerenjem razine proteina pleuralnog izljeva i uspoređujući tu razinu s koncentracijom proteina u krvotoku. Eksudatni pleuralni izljev ima veću koncentraciju proteina nego transudatni.
  • LDH (laktatdehidrenoza) je drugi enzim koji omogućuje razlikovanje dva tipa izljeva.
  • Dijagnostičkom torakocentezom s kojom se određuje etiologija izljeva.
  • Kompletnom krvnom slikom koja prikazuje moguću upalu koja je uzrokovala pleuralni izljev.

Torakocentezu je najbolje obaviti dok bolesnik sjedi blago nagnut prema naprijed, a rukama je oslonjen na čvrstu podlogu. Preko HZZO-a moguće je obaviti pregled za torakalnu kirurgiju, a prosječno vrijeme čekanja pregleda je 1 – 4 dana.

Cijevna torakotomija

Torakotomija je kirurško otvaranje prsnog koša. Najčešće se koristi tzv. „lateralna torakotomija“ gdje pacijent leži na boku.

torakotomija

 

Primjenjuje se kada se drugim procedurama nije dijagnosticirao izljev. Problem plućne bolesti se otkrije u 90% ljudi koji se podvrgnu toj operaciji jer se tako može vidjeti i izabrati mjesto uzimanja uzorka i zbog toga što se može uzeti velika količina tkiva.

Procedura se odvija putem opće anestezije u operacijskoj dvorani. Na torakalnoj stijenci se učini rez i uzmu uzorci tkiva za mikroskopsku pretragu. Postavi se plastična prsna cijev (dren) i ostavi se na području torakalne stijenke 24 do 48 sati. Pacijent obično ostaje nekoliko dana u bolnici.

Pleuralna drenaža

Za pleuralne izljeve koji se kontinuirano vraćaju kirurg će postaviti dren operacijom u pleuralno područje. Dren služi za eliminiranje nakupljenog sadržaja.

pleuralna drenaza

Pacijentu se dren postavlja pod lokalnom ili općom anestezijom, a zatim se priključuje na izvor kontinuirane sukcije zraka kako bi se ispraznila i pleuralna tekućina.

Dren je spojen sa sisaljkom za negativni tlak koji pokreće električni pogon ili centralni uređaj za negativni tlak. Pacijent se nalazi u ležećem bočnom položaju, suprotno od oboljele strane. Liječnik uklanja dren kada se eliminirala tekućina iz plućnog područja i kada je zrak prestao protjecati kroz dren.

Pleurodeza i pleuralna dekortikacija

Kod pleurodeze liječnik ubrizgava različite tvari (kao što je talk ili doksiciklin) kroz prsnu cijev u pleuralno područje. Upuhivanje talka ili doksiciklina sprječava nakupljanje izljeva.

Pleurodeza može spriječiti ponovno nastajanje pleuralnog izljeva. Koristi se isključivo kod malignih izljeva u pleuralni prostor.

Pleuralna dekortikacija je proces kojim se skida vanjski sloj pleure, a kirurzi obavljaju operaciju unutar pleuralnog područja pri čemu uklanjaju upalu i zaraženo tkivo. Kirurg, kako bi obavio ovaj postupak, može izvršiti torakoskopiju ili torakotomiju.

Više o uzrocima, simptomima i liječenju vode u plućima možete saznati ovdje.

Saznajte više o bolesti pluća u sljedećim člancima:

Ocjenite članak

1 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu

Vaši komentari

Komentare nagrađujemo.

Pleuralni izljev – uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje

Želimo vas motivirati da svojim znanjem i iskustvom doprinesete cjelovitosti sadržaja na portalu.

Aktivne komentatore koji se trude doprinijeti nagrađujemo.

Svaki mjesec biramo najzaslužnijeg komentatora. Najboljem komentatoru mjeseca poslat ćemo obavijest e-mailom. Ukoliko u roku 8 dana ne primimo povratni odgovor, izabrat ćemo novog komentatora mjeseca i dodijeliti mu/joj nagradu. Nagradu smo u mogućnosti poslati samo punoljetnim osobama na adresu u Republici Hrvatskoj.

Što je poželjno:

  • komentar u kojima su iznesene korisne informacije koje nadopunjuju članak
  • komentar u kojima se dijeli vlastito iskustvo koje može biti korisno drugima
  • komentar je odgovor na pitanje postavljeno od drugog čitatelja ili postavljeno vlastito pitanje

Trenutno nema komentara budite prvi i komentirajte članak.