Rak kostiju: Ovo su simptomi bolesti od koje je preminuo Jasmin Stavros, a koja može pogoditi bilo koga

Kost ili koštano tkivo je potporno vezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu. Kosti imaju čvrstu, snažnu, šuplju unutrašnjost i čine svega 14 % naše ukupne tjelesne mase. Kosti su kao i bilo koji dio našeg tijela podložne degenerativnim, benignim i malignim promjenama. Nekontrolirano nakupljanje abnormalnih stanica koje stvaraju masu ili grumen tkiva na koži nazivamo tumorom kosti.

Tumori kosti se javljaju kod djece i kod odraslih. U djece se većinom javljaju primarni maligni tumori, dok su tumori u odraslih osoba većinom metastatski. Sekundarni tumori često mogu odvratiti pažnju od primarnog izvora bolesti. 

Bol u kostima, vidljive izbočine ili tvorbe i mogući prijelomi kosti zbog slabosti boli najčešći su simptomi postojanja tumorske mase na jednoj kosti ili više njih. Prijelom kosti može nastupiti i pod neznatnim opterećenjem

Primarni rak kostiju je rak koji se razvija u stanicama kostiju. Sekundarni rak kostiju je rak koji se proširio na kosti iz nekog drugog dijela tijela (pluća, dojke, crijeva). Zloćudni tumori kostiju relativno su rijetki, obuhvaćaju svega 0,2 % svih primarnih tumora. Najčešći tumori kostiju su osteosarkom i Ewingov sarkom. Najčešće se javljaju kod djece i adolescenata.

Zloćudni tumori kostiju imaju tendenciju agresivno rasti te stvarati metastaze na udaljenim mjestima. Metastaziraju gotovo isključivo putem krvi. Metastaze se krvlju šire većinom u pluća i kosti. Metastaze u regionalnim limfnim čvorovima su rijetkost, no predstavljaju loš prognostički znak. Zloćudni tumori mogu se javljati zbog genetskih faktora ili kao posljedica liječenja radioterapijom.

Rak kostiju
FOTO: Shutterstock

Rezultati istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Johns Hopkins pokazuju da je u čak 95 % slučajeva obolijevanja od raka prostate, mozga i kostiju uzrok čista slučajnost, odnosno pogreška u diobi stanica. Studija je objavljena 2017. u časopisu Science. Procjenjuje se kako je 66 % mutacija raka slučajnost koju ne možemo izbjeći promjenom načina života, no to ne znači da ne moramo izbjegavati vanjske faktore koji povećavaju šansu obolijevanja od neke vrste karcinoma.

Simptomi raka kostiju

Tegoba na koju svakako treba obratiti pozornost je bol, koja s vremenom postaje sve intenzivnija. Prilikom pregleda moguće je osjetiti i zadebljanje. Dugotrajni i progresivni, nejasni bolovi u trupu ili udovima također mogu ukazivati na formaciju tumorske mase na jednoj kosti ili više njih.

Znakovi i simptomi raka kostiju uključuju:

  • bol u kostima koja s vremenom postaje sve jača
  • otečenost blizu zahvaćenog područja 
  • smanjena pokretljivost
  • opipljiva tumorska masa 
  • atrofija mišića 
  • promjene na koži 
  • patološki prijelomi kostiju
  • neurološki i vaskularni ispadi 
  • umor
  • nagli neobjašnjivi gubitak tjelesne težine

Uzroci raka kostiju

Nije potpuno jasno što uzrokuje rast tumorskih stanica. Kao što smo već spomenuli, liječnici su otkrili da je gotovo dvije trećine slučajeva uzrokovano pogreškom u diobi stanica.

Dijagnoza raka kostiju

Ako se liječniku obratite zbog bolova u zglobovima ili kostima, liječnik će vas najvjerojatnije uputiti na rendgensko snimanje. Rendgenska snimka će ukazati na abnormalnost, no često nije moguće procijeniti je li tumor benigan ili maligan.

U određivanju točnog mjesta i veličine tumora pomažu pretrage kao što su kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonanca

Nerijetko je potrebno pristupiti i biopsiji, odnosno uzimanju komadića tumora kako bi ga se moglo pogledati pod mikroskopom. Biopsiju je ponekad u slučaju tumora na kostima potrebno obaviti kirurškim putem. Nakon biopsije predviđa se razvoj karcinoma te se određuje terapija. 

Liječnik može preporučiti snimanje drugih dijelova tijela, ako sumnja na metastatski karcinom

Scintigrafija kostura je jedna od važnijih pretraga budući da daje pozitivan nalaz mnogo prije nego radiološki pregled

Tipovi raka kostiju
FOTO: Shutterstock

Tipovi raka kostiju

Tumori kosti mogu biti: 

  • nekancerozni ili benigni – osteohondromi, benigni hondromi, hondroblastomi, hondromiksoidni fibromi, osteoidni osteomi, gigantocelularni tumori
  • kancerogeni ili maligni – osteosarkomi, fibrosarkomi, maligni fibrozni histiocitomi, Ewingov tumor, maligni limfomi kosti, multipli mijelom
  • metastatski – tumori kosti koji se šire u kost od mjesta nastanka koji mogu biti bilo gdje u tijelu.

Osteosarkom

Osteosarkom počinje u stanicama kostiju. Riječ je o drugom najčešćem malignom tumoru kosti. Osteosarkom se većinom pojavljuje kod djece i adolescenata, dakle od 10. do 20. godine života, ali se može javiti bilo kada. Starije osobe koje pate od Pagetove bolesti ponekad dobiju ovu vrstu tumora.

Većina osteosarkoma se razvija kod pacijenata koji nemaju nikakvih drugih bolesti i kod onih koji nemaju tumore u povijesti obiteljske bolesti. Otprilike polovica se javlja u području koljena, no tumor se može razviti u bilo kojoj kosti.

Osteosarkom ima tendenciju širenja na pluća. 

Osteosarkom se uglavnom liječi kombinacijom kemoterapije i operacije. Najprije se provodi liječenje kemoterapijom. U toj se etapi liječenja bol najčešće smanjuje. 

Tek nakon liječenja kemoterapijom pristupa se kirurškom liječenju, odnosno odstranjenju tumora

Otprilike 75 % pacijenata preživi barem pet godina nakon postavljanja dijagnoze. Danas je u mnogim slučajevima osteosarkoma moguće izbjeći amputaciju. 

Osteosarkom se može vratiti i nakon liječenja. Tada se obično pojavljuje na istom ili nekom drugom dijelu tijela, uključujući i pluća.

Jedan od najvažnijih faktora u liječenju osteosarkoma jest pacijentov odgovor na prvu turu terapije. Pacijenti kod kojih stanice tumora progresivnije nestaju nakon provođenja terapije imaju bolje šanse za izlječenje. 

Hondrosarkom
FOTO: Shutterstock

Hondrosarkom

Hondrosarkom počinje u stanicama hrskavice koja se najčešće nalazi na krajevima kostiju. Hondrosarkomi obično pogađaju starije osobe. Najčešće se javlja između kostiju kukova, na natkoljenici i ramenima.

Točan uzrok hondrosarkoma nije poznat, pretpostavlja se da je riječ o genetskim faktorima, no mogu se javiti i kao posljedica ranije terapije radijacijom u liječenju nekog drugog malignog oboljenja.

Mnogi hondrosarkomi su spororastući, odnosno niskog stupnja malignosti, te ih je moguće liječiti kirurškim zahvatom. Hondrosarkomi visokog stupnja malignosti većinom su brzorastući te imaju veću tendenciju metastazirati.

Hondrosarkome je potrebno potpuno kirurški odstraniti jer nisu osjetljivi na kemoterapiju i radijaciju. Amputacija noge ili ruke je rijetko potrebna.

Više od 75 % pacijenata preživi hondrosarkom, ako je tumor moguće u cijelosti otkloniti.

Ewingov sarkom
FOTO: Shutterstock

Ewingov sarkom

Nije u potpunosti jasno gdje počinje Ewingov sarkom. Liječnici su uvjereni da počinje u živčanom tkivu koje se nalazi u kostima. Ewingov sarkom se većinom pojavljuje kod djece i adolescenata te se češće javlja kod mladića nego kod djevojaka. 

Većina tumora se pojavljuje u rukama ili nogama. Najčešći simptomi su bolovi i oteklina. Ova vrsta tumora može dosta narasti te može zahvatiti cijelu dužinu kosti.

Kompjuterizirana tomografija i magnetska rezonanca pretrage su koje mogu pomoći u određivanju točne veličine tumora, a za postavljanje točne dijagnoze potrebna je biopsija.

Ewingov tumor se može liječiti kirurški, kemoterapijom i zračenjem. Postotak preživljavanja nakon terapije je otprilike 60 %.

Multipli mijelom
FOTO: Shutterstock

Multipli mijelom

Multipli mijelom je najčešći maligni tumor kosti. Najčešće se javlja kod starijih osoba te nastaje od stanica koštane srži koje proizvode krvne stanice. Najčešće zahvaća jednu ili više kostiju, stoga se i bol može javljati na jednom, odnosno više mjesta. 

Liječenje multiplog mijeloma je vrlo složeno, a uključuje kemoterapiju, zračenje i operaciju. Premda je multipli mijelom nemoguće izliječiti, oboljeli danas imaju znatno bolje mogućnosti liječenja. Kod osoba starijih od 65 godina uz transplantaciju matičnih krvotvornih stanica te upotrebom novih lijekova na farmaceutskom tržištu može se podići kvaliteta života i produžiti životni vijek.

U Hrvatskoj od multiplog mijeloma godišnje oboli otprilike 270 osoba. Prosječna dob u kojoj se postavlja dijagnoza multiplog mijeloma je 68 godina. U 90 % slučajeva su bolesnici stariji od 40 godina. Međutim, multipli mijelom se sve češće javlja i kod mlađih osoba. Premda razlozi nisu poznati, multipli mijelom se češće pojavljuje kod muškaraca nego kod žena.

Osobe koje su tijekom života bile izloženije štetnim zračenjima imaju povećan rizik obolijevanja od multiplog mijeloma. Kada se bolest ponovno pojavi ili pogorša, kao opcije liječenja ostaju ponovna transplantacija krvotvornih stanica ili eksperimentalno liječenje novim lijekovima kako bi se istražila uspješnost nekog lijeka.

U zadnjim fazama bolesti liječnik informira o mogućnostima s obzirom na zdravstveno stanje. Svaki liječnik će predložiti liječenje jer se njime znatno mogu suzbiti teški simptomi multiplog mijeloma te olakšati bolovi. 

Više o tome kako izgleda život s multiplim mijelomom doznajte na internetskoj stranici Iskustva pacijenata – multipli mijelom

Fibrosarkomi i maligni fibrozni histiocitomi
FOTO: Shutterstock

Fibrosarkomi i maligni fibrozni histiocitomi

Fibrosarkomi su vrlo slični osteosarkomima po osobitostima, mjestu pojavljivanja i simptomima. Mogu se javiti kao posljedica zračenja. Liječenje je uglavnom jednako kao i kod osteosarkoma

Liječnici nisu otkrili zbog čega se točno fibrosarkomi pojavljuju, ali je otkriveno da se kod muškaraca fibrosarkomi znatno češće pojavljuju.

Tumor se uglavnom pojavljuje u području koljena, kuka i gornjem dijelu ruke

Fibrosarkomi najčešće metastaziraju na pluća. Bolovi se uglavnom pojačavaju noću. Liječe se kemoterapijom, zračenjem i operacijom. Kako bi liječenje bilo što uspješnije, potrebno je odlaziti na redovite kontrole minimalno pet godina od početka liječenja. 

Gotovo 65 % pacijenata preživljava pet godina nakon postavljanja dijagnoze. Desetogodišnje preživljavanje se bilježi u oko svega 30 % slučajeva, što ipak pruža određenu nadu. Međutim, kod fibrosarkoma mekih tkiva petogodišnje preživljavanje iznosi oko 40 %.

Maligni limfomi kostiju

Maligni limfomi kostiju obično se javljaju kod osoba između 40 i 50 godina. Obično uzrokuju bol i oteklinu, a oštećena kost je sklona prijelomima.

Liječenje se sastoji od kemoterapije i zračenja te je jednako učinkovito kao i operacijam odnosno kirurško odstranjenje tumora. Amputacija je vrlo rijetko potrebna. 

Maligni limfomi kostiju
FOTO: Shutterstock

Liječenje raka kostiju

Mogućnosti liječenja raka kostiju su bazirane na tipu raka, stupnju razvijenosti i razini zdravlja. Tretmani obično uključuju operaciju, kemoterapiju, radijaciju ili kombinaciju tretmana. Kako bi bolest bila pravilno tretirana, potrebna je suradnja kirurga, patologa, citologa, onkologa, internističkog onkologa, anesteziologa, radiologa, specijalista nuklearne medicine, psihologa i liječnika obiteljske medicine

Operacija

Cilj operacije je potpuno ukloniti tumorsku masu od kosti. Operativnim zahvatom uklanja se tumorsko tkivo, ali i mali dio tkiva koje ga okružuje. Kada tumor nije moguće otkloniti tako da se spasi ud, potrebno je izvršiti amputaciju. Operativno liječenje tumora najuspješnija je metoda u liječenju tumora. 

Ako je tumor u potpunosti uklonjen, postoje velike šanse za potpuno izlječenje.

Opće pripreme pacijenta za operativni zahvat, kada je u pitanju uklanjanje tumora, znatno su veće nego pred amputaciju.

Amputacija

U nekim slučajevima rak kostiju koji je jako raširen ili je lociran na kompliciranom mjestu na kostima može zahtijevati amputaciju, no s razvitkom drugih učinkovitih tretmana ova operacija se sve rjeđe koristi. Amputirani ud gotovo je uvijek moguće nadomjestiti protezom.

Ako se rak kostiju pojavljuje u kostima različitim od onih u rukama i nogama, liječnici mogu ukloniti kost i okolna tkiva. Kost koja se ukloni tijekom operacije može se zamijeniti dijelom kosti iz drugog područja tijela ili s posebnom protezom.

Liječenje raka kostiju
FOTO: Shutterstock

Radioterapija

Radioterapija je grana medicine koja se bavi liječenjem karcinoma tako što šalje visokoenergetske zrake izravno u tumor ili željeno područje. 

Koristi se za liječenje oboljelih od zloćudnih bolesti. Zračenje može umanjiti ili kompletno uništiti tumorski čvor. Mnoge vrste raka mogu se posve izliječiti uz pomoć radioterapije.

Radioterapija se može koristiti i kod osoba koje imaju maligne bolesti koje nije moguće liječiti operativnim liječenjem. Kod osoba s naprednim rakom kostiju radioterapija može pomoći u kontroliranju simptoma, poput smanjivanja boli.

Radioterapija se može primjenjivati i u uznapredovalom stadiju bolesti kako bi se smanjila izraženost neugodnih simptoma. Radioterapiju se kao metodu liječenja može upotrebljavati prije ili nakon operacije, odnosno kemoterapije. Nuspojave zračenja su:

Neke od navedenih nuspojava većinom se javljaju samo prilikom ozračivanja glave. 

Kemoterapija

Kemoterapija je metoda liječenja u kojoj se koriste lijekovi za uništavanje ili kontrolu rasta zloćudnih stanica. Najčešće se daje intravenozno. Tada lijekovi za uništavanje ili kontrolu rasta zloćudnih stanica putuju kroz tijelo.

Kemoterapiju se ponekad kombinira s radioterapijom. Kombinacija se često primjenjuje prije operacije kako bi se veličina karcinoma smanjila te kako bi se karcinom moglo lakše kontrolirati i ukloniti.

Kemoterapijom se danas liječi više od 200 različitih zloćudnih bolesti. Nuspojave kemoterapije su:

Ako vam je dijagnosticiran bilo koji od ovih tumora, nemojte se libiti potražiti drugo mišljenje pa i financijsku pomoć za liječenje. Najprije se oslonite na medicinske tretmane jer prirodni po pitanju sarkoma i ostalih vrsta tumora kostiju, nažalost, nisu djelotvorni.

Kvaliteta života kod osoba oboljelih od raka kostiju uvelike je narušena – početak liječenja kemoterapijom ili radioterapijom može biti praćen snažnim nuspojavama, opadanjem kose te lošim psihičkim stanjem. Amputacije također mogu dodatno pogoršati fizičko i psihičko stanje pacijenta.

Strah od smrti često je prisutan kod gotovo svih oboljelih osoba, stoga se nemojte ustručavati tražiti psihološku pomoć.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Bergen, T. (2018). Bone Tumors. Healthline.
  2. Tomasetti, C. i sur. (2017). Stem cell divisions, somatic mutations, cancer etiology and cancer prevention. Science, 355(6331): 1330–1334.
  3. Metastatski tumori kosti. MSD – Medicinski priručnik za pacijente.
  4. Nekancerogeni tumori kosti. MSD – Medicinski priručnik za pacijente.
  5. Što je rak? Onkologija.hr.
  6. Tumori kosti. Onkologija.hr.

Ocijenite članak

4.17 / 5   59

Foto: Ante Cizmic/CROPIX

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: rak kostiju, rak kostiju simptomi, simptomi raka kostiju, karcinom kostiju, rak kostiju prvi simptomi, bolovi u kostima, rak kosti, tumor kostiju, bol u kostima, tumor kostiju simptomi, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu