Tortikolis je prirođeni (kongenitalni) ili stečeni asimetrično nagnuti položaj glave. U većini najčešćih slučajeva ne zna se točan uzrok boli i poteškoća prilikom okretanja glave, ali obično prođe samo od sebe nakon par dana.

Obilježen je nevoljnom kontrakcijom ili spazmom mišića vrata čime je iskrivljen njegov normalan položaj.

Tortikolis – uzroci

Kongenitalni ili prirođeni tortikolis

Tortikolis koji se pojavi već kod novorođenčadi. Obično se sternokleidomastoidni mišić s jedne strane vrata skrati i kontrahira zbog:

• pozicije djeteta u maternici tijekom trudnoće,
• nepravilnog razvoja mišića,
• trauma ili oštećenje mišića prilikom samog poroda,
• rjeđe: prirođene abnormalnosti gornje vratne kralježnice.

Stečeni tortikolis

Uzroci mogu biti brojni i široki u rasponu, od manje do vrlo ozbiljnih:

• virusna infekcija,
• manja trauma vrata ili glave,
• refluks (GERB),
• infekcije mekog tkiva vrata,
• nepravilnosti gornje vratne kralježnice,
• problemi s vidom,
• reakcija na određene lijekove (tzv. distonična reakcija),
• Sandiferov sindrom (rijetko stanje obilježeno refluksom i spazmom u vratu).

Akutni tortikolis nastaje naglim okretom ili prejakim istezanjem u vratu na jednu stranu. Spada među češće uzroke tortikolisa koji nemaju puno simptoma i prolaze sami od sebe nakon par dana.

Tortikolis – simptomi

• ograničen opseg pokreta u vratu,
• glava nagnuta na jednu stranu dok je brada usmjerena u drugu,
• desni/lijevi tortikolis – naginjanje u neku stranu,
• bol u vratu,
• jače razvijen sternokleidomastoidni mišić,
• ramena nisu u ravnini.

Kongenitalni tortikolis – simptomi

• rani znakovi: nagnutost glave prema bolesnoj strani, a pogled usmjeren u zdravu stranu,
• pojava malih kvržica veličine graška (tzv. pseudo tumori) u mišiću,
• kasni znakovi: asimetrija glave i lica,
• komplikacije: iskrivljenje kralježnice (skolioza vratnog i prsnog dijela).

Tortikolis – dijagnoza

Postavlja se na temelju karakterističnih simptoma i isključenjem drugih stanja dodatnim dijagnostičkim pretragama (krvi i urina), ultrazvukom vratne regije, rendgenskim pregledom vratne kralježnice.

Kod djece je bitno ustvrditi radi li se o kongenitalnom ili stečenom tortikolisu ispitivanjem roditelja okolnosti poroda i je li bilo kakvih trauma. Fizikalni pregled treba slijediti poman neurološki pregled.

Tortikolis – liječenje

Kod stečenih oblika, kontrakcija mišića može se privremeno i u većini slučajeva uspješno kontrolirati fizikalnom terapijom i masažom s ciljem smanjenja napetosti mišića uz vježbe za stimulaciju simetrije.
Lijekovi mogu suzbiti bolove, ali ne toliko i nakrivljenost.

Injekcije botulinom toksina smanjuju bolne spazme i omogućuju prirodniji položaj glave, ali ponavljanim injekcijama gubi se na učinkovitosti.

Benzodiazepini (klonazepam) i antikolinergici (triheksifenidil) mogu biti korisni, ali nose sa sobom nuspojave.

Kirurško liječenje nije preporučeno, ali moguće je selektivno prekinuti inervaciju pogođenog mišića čime ga se trajno paralizira.

U kongenitalnom obliku kod djece valja biti posebno pažljiv. Preporuča se lagano istezanje mišića, stimulacija djeteta igračkama da okrene glavu na drugu stranu ili postavljanje djeteta u nosiljci ili krevetiću tako da je primorano gledati u vas na suprotnu stranu. Otprilike 10% djece s kongenitalnim tortikolisom zahtjeva kirurški zahvat koji se obično obavi u predškolskoj dobi, a izvede se produljenje skraćenog mišića.

Kod oba oblika tortikolisa bitno je rano otkrivanje i pravodobno liječenje kako bi se spriječile potencijalne komplikacije.

• kongenitalni tortikolis
• spastični tortikolis
• tortikolis

Učitaj više izvora