Začepljenje krvnih žila oko srca (koronarna bolest srca) – rizici, simptomi i liječenje

Budite prvi i komentirajte!
10 min čitanja

Antonija Mišković

dr. med.

Srce je mišićni organ koji pumpa krv u krvne žile omogućujući dostavu kisika i hranjivih tvari svim stanicama ljudskog tijela.

Krvne žile koje opskrbljuju srce nazivaju se koronarne krvne žile.

Začepljenje krvnih žila oko srca najčešće je uzrokovano aterosklerozom koronarnih arterija kao što je začepljenje krvnih žila u nogama uzrokovano aterosklerozom arterija nogu.

Ateroskleroza je bolest krvnih žila u kojoj dolazi do nakupljanja lipida (masnoća) na unutarnje stijenke arterija. Arterije tada postanu krute i sužava im se promjer. Začepljenje krvnih žila može biti kao stenoza (smanjenje promjera) ili okluzija (potpuno začepljenje).

Koronarne arterije glavno su mjesto aterosklerotske bolesti.

Rizični čimbenici za nastanak ateroskleroze su:

visok krvni tlak – hipertenzija,
visoke vrijednosti kolesterola – hiperkolesterolemija,
visoke vrijednosti triglicerida,
povišena razina lipoproteina niske gustoće (LDL),
snižena razina lipoproteina visoke gustoće (HDL),
koronarna bolest srca u obitelji,
pušenje,
dijabetes (šećerna bolest),
prekomjerna tjelesna težila i pretilost,
fizička neaktivnost.

Pojam ishemija odnosi se na stanje pomanjkanja kisika. Aterosklerotski plakovi sužavaju lumen koronarne arterije i, ako ona smanji poprečni presjek lumena za oko 75 %, tada više nije moguće postignuti pun opseg protoka krvi pri pojačanoj potrebi miokarda za kisikom (pri fizičkoj aktivnosti). Ako se presjek koronarne krvne žile smanji za više od 80 % tada će protok krvi biti smanjen i u mirovanju.

Najčešći uzrok ishemije miokarda (srčanog mišića) je ateroskleroza koronarnih arterija. Protok krvi kroz koronarne arterije može biti ograničen i zbog drugih bolesti i stanja kao što su krvni ugrušak (embolus), spazam ili vaskulitis (upala krvnih žila), ali to su daleko rjeđi uzroci ishemije miokarda.

Začepljenje krvne žile oko srca uzrokuju ishemijsku bolest srca li bolest koronarnih arterija.

Ishemijska bolest srca je najčešća srčana bolest i vodeći je uzrok smrti u većini razvijenih zemalja svijeta. U tim se zemljama broj smrtnih slučajeva od te bolesti smanjio u zadnjih 30ak godina zbog dvaju razloga:

poboljšana prevencija nastanka bolesti – manje ljudi puši cigarete, bolje se kontroliraju hipertenzija (povišen krvni tlak) i dijabetes (šećerna bolest), više ljudi prepoznaje značenje zdrave prehrane i tjelovježbe,
napredovanje liječenja koronarne ateroskleroze te infarkta miokarda (srčanog udara) – koronarografija.

Kronična ishemijska bolest srca očituje se kao stabilna angina pektoris. Akutna manifestacija ishemijske bolesti srca podrazumijeva akutni koronarni sindrom – infarkt miokarda, srčani udar.

Stabilna angina pektoris

Angina pektoris (lat. angina pectoris) je sindrom koji označava bolove u prsima (stenokardije) koji nastaju kada mišićna stijenka srca (miokard) privremeno ostane bez kisika.

Bolovi u prsima ne mijenjaju jačinu, učestalost niti trajanje u posljednja dva mjeseca.

Kod pektoralne angine riječ je o suženju koronarnih arterija koje ne uspijevaju opskrbiti srce kisikom pri tjelesnom ili emocionalnom naporu. Tegobe nestaju pri mirovanju ili nakon uzimanja lijekova – nitroglicerin (uzrokuje vazodilataciju – širenje krvnih žila).

Prilikom stabilne angine ne dolazi do nekroze miokarda (odumiranja mišićnog tkiva srca) jer ishemija (smanjen dotok kisika) ne traje dugo.

Angina pektoris – simptomi

Bolesnici mogu iskusiti bolove u prsima koje opisuju kao:

bol u prsima,
stezanje u prsima,
peckanje u prsima,
bolovi iza prsne kosti,
pritisak u prsima,
bolovi oko srca.

Bol se može širiti u lijevu ruku, a rjeđe u desnu ruku, vrat, donju čeljust ili trbuh.

Pacijenti su blijedi i oznojeni, a može se javiti i dispneja – zaduha, kratak dah, nedostatak zraka.

Prvi napadaj anginozne boli uplašit će svakog čovjeka, ali nakon pregleda liječnika i ustanovljene bolesti, mnogi bolesnici lako reagiraju na nastalu bol te se smire i uzmu tabletu nitroglicerina pod jezik. Tada bol prestaje, a čovjek se može vratiti uobičajenim aktivnostima.

Saznajte više: Angina pektoris – uzroci, simptomi i liječenje

Infarkt miokarda (srčani udar)

Srčani udar se događa kada krvni ugrušak začepi koronarnu arteriju i u potpunosti blokira protok krvi prema miokardu. Zbog začepljenih krvnih žila oko srca, stanice srčanog mišića ne dobivaju kisik i odumiru, tj. razvija se nekroza miokarda.

Infarkt miokarda je bolest starije dobi, a više od polovine svih bolesnika je starije od 65 godina. U dobi do 60 godina muškarci obolijevaju 4 – 5 puta češće nego žene, no kasnije ta razlika postane manje uočljiva.

Infarkt miokarda (srčani udar) se češće javlja u osoba koje imaju neke od rizičnih čimbenika kao što su:

obiteljska sklonost srčanim bolestima i aterosklerozi,
hipertenzija, povišen krvni tlak,
dijabetes, šećerna bolest,
pretilost,
pušenje cigareta,
sjedilački način života bez fizičke aktivnosti,
prevelika živčana napetost.

U više od 95 % slučajeva, infarkt miokarda je uzrokovan aterosklerozom koronarnih arterija. Ostali uzroci srčanog udara su:

hipotenzivni šok,
embolus,
spazam koronarnih žila uzrokovan kokainom,
vaskulitis (upala krvnih žila).

Najčešće dolazi do začepljenja jedne od triju glavnih koronarnih arterija:

lijeva prednja silazna arterija (40 – 50 %),
desna koronarna arterija (30 – 40 %),
lijeva cirkumfleksna arterija (15 – 20 %).

Simptomi srčanog udara

Glavni simptom kod većine ljudi je bol u sredini prsnog koša. Bol se često opisuje kao stezanje u prsima te žarenje u prsnom košu. Bol se može proširiti na ruku, vrat, donju čeljust, leđa ili trbuh.

Osim boli u prsima javljaju se sljedeći simptomi:

mučnina,
povraćanje,
opća slabost,
osjećaj tjeskobe,
hladan znoj,
ubrzani otkucaji srca – tahikardija,
lupanje srca – palpitacije,
dispneja , zaduha – kratak dah, nedostatak zraka,
vrtoglavica.

Za razliku od angine pektoris, bolovi ne popuštaju mirovanjem i na primjenu nitroglicerina.

Ako iskusite navedene simptome koji traju duže od 15 minuta, hitno se javite liječniku!

Saznajte više: Srčani udar (infarkt miokarda) – uzroci, simptomi i liječenje

Koronarna bolest srca – simptomi

Sumirano, simptomi koronarne bolesti srca – stabilne angine i infarkta miokarda, ne razlikuju se u puno stvari. Simptomi nastaju jer srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika za normalno funkcioniranje. Kod infarkta miokarda ishemija traje duže i uzrokuje odumiranje srčanog mišića te je zato po život opasno stanje koje se mora hitno liječiti.

Kod infarkta miokarda (srčani udar) simptomi traju duže od 15 minuta, ne popuštaju mirovanjem i ne popuštaju na primjenu nitroglicerina.

Koronarna bolest srca – simptomi su:

bol u prsima, pritisak u prsima, bol oko srca koja se može širiti u lijevu ruku, desnu ruku, vrat, donju čeljust, leđa i trbuh,
nedostatak zraka, glad za zrakom – dispneja, zaduha,
opća slabost,
mučnina i povraćanje,
hladan znoj,
osjećaj tjeskobe.

Začepljenje krvnih žila oko srca – dijagnoza

Dijagnoza koronarne bolesti je kompleksna i sastoji se od nekoliko dijelova.

Pri jasnim znakovima infarkta miokarda nužna je brza dijagnostika i brzi transport u bolnički centar koji može obaviti potrebno liječenje – koronarografiju sa propuhivanjem žila i ugradnjom stenta.

Anamneza i fizikalni pregled

Prikupljanje podataka o simptomima, njihovom intenzitetu i učestalosti .

Liječnika će zanimati odgovori na sljedeća pitanja:

Gdje se točno bol pojavljuje?
Je li se bol širila?
Na ljestvici od 1 do 10 kojom jačinom biste opisali bol?
Je li se bol pojavila pri fizičkom naporu?
Koliko često ste imali slične tegobe?
Je li bol popustila mirovanjem?
Jeste li uzeli nitroglicerin? Ako da, je li bol popustila?
Jeste li primijetili neke druge simptome poput nedostatka zraka ili mučnine?

Liječnika će zanimati i imate li neke od faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti kao što su:

hipertenzija (povišen krvni tlak),
povišene masnoće u krvi (hiperkolesterolemija, hiperlipidemija),
dijabetes (šećerna bolest),
pušenje,
tjelesna neaktivnost,
stres,
loša prehrana.

Laboratorijske pretrage

Laboratorijske pretrage usmjerene su na otkrivanje rizičnih faktora. Gleda se:

razina lipida (masnoća) u krvi,
razina glukoze u krvi (GUK),
hormoni štitnjače,
kreatinin (funkcija bubrega),
hematokrit.

Kod sumnje na infarkt miokarda gledaju se enzimi koji se oslobađaju u krv tijekom razaranja stanica srčanog mišića – troponin i mioglobin. Kod stabilne enzime ti enzimi bi trebali biti unutar normalnog raspona jer ne dolazi do nekroze mišića.

Elektrokardiogram – EKG

EKG srca je normalan u polovice bolesnika sa stabilnom anginom. Kod ostalih se mogu vidjeti proširenje srčanih komora uslijed dugotrajne hipertenzije ili znakovi starog infarkta.

Kod infarkta miokarda patološki EKG je uz prisutne simptome i povećanje srčanih enzima siguran dokaz bolesti.

Saznajte više: EKG (snimanje elektrokardiograma) – što očekivati i kako se pripremiti?

Test opterećenja – ergometrija

Ergometrija se radi u dijagnostici stabilne angine pektoris.

Tijekom testa, bolesnik se izlaže fizičkom opterećenju dok liječnici prate bolesnikov EKG i krvni tlak. Testom se želi istražiti povezanost anginoznih smetnji i tipičnih znakova ishemije miokarda na EKG-u. Opterećenje se dozira na pokretnoj traci ili biciklu.

Saznajte više: Ergometrija – kako se pripremiti?

Ehokardiografija – UZV srca

Ultrazvučno se pregledavaju odnosi srčanih komora i srčanih zalistaka te se mjeri ejekcijska frakcija srca. UZV srca je koristan nakon preboljenog infarkta kada se gleda koliki je stupanj oštećenja srčanog mišića.

Saznajte više: Ultrazvuk srca – kako se pripremiti?

Scintigrafija srca

Pretraga mjeri nakupljanje radionuklida koja točno pokazuje koliko je koji dio srca opskrbljen krvlju. Ishemijsko područje (područje bez kisika) se prikazuje kao hladna zona – zona u kojoj nema nakupljanja radionuklida.

Pretraga se može izvoditi u mirovanju i opterećenju.

Koronarografija srca – dijagnoza i liječenje ishemijske bolesti srca

Koronarografija je najčešće izvođena invazivna dijagnostička metoda u kardiologiji kojom možemo dobiti detaljan uvid u stanje koronarnih krvnih žila, mogu se prikazati stenoze (suženja) krvnih žila i procijeniti njihov stupanj.

Koronarografija se izvodi postavljanjem katetera u arterijski sustav čovjeka koji se polako navodi do srca.

Razlikujemo koronarografiju srca kroz ruku (kroz radijalnu arteriju u području zapešća) i koronarografiju srca kroz nogu (kroz femoralnu arteriju u području prepone).

Da bi se osigurala bezbolnost procedure, na mjesto postavljanja katetera najprije se primijeni lokalni anestetik. Posebnim tehnikama postavlja se uvodnica i kateter koji se polako navode prema srcu.

Procedura se izvodi dok srce normalno radi, a bolesnik je pri svijesti ležeći na pokretnom stolu.

Kada kardiolog dođe do koronarnih arterija, on ispušta kontrast u krvne žile i rendgenskim detektorom zračenja stvara se slikoviti prikaz koronarnih arterija na ekranu, u realnom vremenu. Doze zračenja pri koronarografiji odgovaraju zračenju pri snimaju CT-a prsnog koša (što je kao 150 običnih snimki RTG-a pluća).

Procedura traje oko 20 minuta ako nema komplikacija.

Najvažniji značaj ove metode (osim postavljanja definitivne dijagnoze koronarne bolesti srca) je to što se tijekom koronarografije može izvršiti i intervencija – liječenje koronarne bolesti.

Koronarografija je najvažnija metoda liječenja srčanog udara i upravo zbog razvijanja ovih tehnologija, smanjio se broj smrti od srčanog udara. Koronarnim intervencijama se smanjila smrtnost od srčanog udara s preko 30% na 4% !

Ako se nakon početka simptoma srčanog udara brzo pristupi ovom zahvatu, sprječava se nepovratno oštećenje srčanog mišića.

Bitno je primijetiti da je ovo minimalno invazivan zahvat, bez kirurških rezova i potrebe za općom anestezijom.

Revaskularizacija (omogućavanje ponovnog protoka krvi kroz začepljenu krvnu žilu) može se obaviti kao:

propuhivanje krvnih žila – dilatacija (širenje) krvnih žila balonom,
ugradnja stenta – metalne pločice koje se postavljaju na suženo mjesto i onemogućuju ponovno sužavanje krvne žile.

Problem koji se povremeno javlja je stvaranje krvnog ugruška (tromba) na stentu, a danas se to sprječava s antitrombotskom terapijom (klopidogrel – pigrel, aspirin).

Ako se prilikom koronarografije postavlja više stentova procedura može trajati i preko 2 sata te su tada doze zračenja bitno veće.

Rezimirano, koronarografija srca može biti:

dogovorena koronarografija – kod osoba koje pate od angine pektoris i želi se utvrditi točno stanje koronarnih krvnih žila da bi se napravio plan liječenja.
hitna koronarografija – kod osoba sa srčanim udarom gdje je bitno hitno dovesti bolesnika u centar koji može obaviti intervenciju – propuhivanje krvnih žila i postavljanje stenta.

U Hrvatskoj postoji 9 bolnica koje mogu obaviti perkutanu koronarnu intervenciju svaki dan u tjednu i u svako doba (24/7).

Koronarografija srca – cijena u privatnim poliklinikama se kreće oko 4500kn.

Koronarografija srca – oporavak i komplikacije

Nakon koronarografije potrebno je striktno mirovanje.

S obzirom da je kateter bio postavljen u arteriji (krvna žila koja pulsira), nužno je pritiskom (kompresijom) zaustaviti krvarenje.

Kompresivni zavoj se mora držati 24 sata!

Koronarografija – komplikacije su rijetke, ali moguće:

problemi s arterijskim pristupom – hematom, modrica, krvni podljevi na ubodnom mjestu, stvaranje ugruška na ubodnom mjestu,
alergijske reakcije na kontrastno sredstvo,
oštećenje bubrega zbog kontrastnog sredstva,
pucanje koronarnih arterija,
razdiranje aorte,
veći gubitak krvi,
poremećaji srčanog ritma,
potreba za hitnim kardiokirurškom operacijom.

Začepljenje krvnih žila oko srca – prirodni lijek

S obzirom na to da je koronarna bolest srca uzrokovana aterosklerozom koronarnih arterija, kontrola ove bolesti provodi se kao i kontrola ateroskleroze.

Osnova liječenja leži u regulaciji kolesterola u krvi stoga ćete morati promijeniti pristup prema prehrani. Slijedite sljedeće savjete:

Smanjite unos životinjskih masti,
Jedite perad i ribu umjesto crvenog mesa,
Ograničite količinu jaja na 3 tjedno,
Jedite više voća i povrća,
Prestanite pušiti,
Minimalno 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno.

Isprobajte DASH dijetu (Dietary Approaches to Stop Hypertension) koja je prepoznata od strane liječnika kao najzdraviji oblik prehrane za bolesti srca i krvnih žila.

Saznajte više: DASH dijeta za poboljšanje zdravlja i snižavanje krvnog tlaka