Disfagija označava poremećaj pri kojem je potrebno više vremena i truda da hrana i tekućina iz usta dospiju u želudac, odnosno poremećaj koji je definiran kao nemogućnost ili otežano gutanje hrane.

Ime “disfagija” dolazi od grč. dys (teškoća, poremećaj) i phagia (jesti). Disfagiju treba razlikovati od odinofagije (bolnog gutanja). No, disfagija i odinofagija mogu se javiti istovremeno.

U nekim slučajevima, možda nećete biti u stanju progutati hranu uopće. 

Može biti posljedica bolesti usta, ždrijela ili jednjaka (tumori ili upale).

Povremeno otežano gutanje obično nije razlog za zabrinutost, a može se jednostavno dogoditi kada jedete prebrzo ili ne sažvačete hranu dovoljno. No, neprestano teško gutanje može ukazivati na ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje.

Otežano gutanje se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali je češće u starijih odraslih osoba. Moguća je pojava disfagije na samom početku gutanja – orofaringealna disfagija ili nekoliko sekundi nakon početka gutanja – ezofagealna disfagija.

Uzroci disfagije variraju, a liječenje ovisi o uzroku. Nastaje zbog smetnji u prolazu tekuće i/ili krute hrane iz ždrijela u želudac.

Disfagija može dovesti do aspiracije (udisanja, usisanja) hrane i sekreta iz usne šupljine; ili oboje. Aspiracija može uzrokovati akutnu pneumoniju odnosno akutnu upalu pluća, dok recidivirajuća (ponavljajuća) disfagija dovodi do razvoja kronične plućne bolesti.

Dugotrajna disfagija može dovesti do naglog mršavljenja i pothranjenosti. 

Disfagija (otežano gutanje) – uzroci 

Potrebno je oko 50 pari mišića i živaca za jednostavan čin gutanja, a mnogo uvjeta može ometati ovaj proces.

Neki od tih uvjeta su bolesti usta, ždrijela ili jednjaka. Ponekad, međutim, uzroci disfagije se ne mogu identificirati.

Razlozi otežanog gutanja su brojni i mogu biti vezani uz prisutnost stranog tijela ili poremećaje u radu organa probavnog sustava ili infekcije.

Mišići vrata i jednjaka se stišću i kontrahiraju – tako prenose hranu i tekućinu od usta, preko ždrijela, do želuca, no ponekad u tom prijenosu dolazi do poteškoća. 

Povremene teškoće gutanja, koje mogu nastati pri prebrzom gutanju ili gutanju nedovoljno prožvakane hrane, ne spadaju pod disfagiju. Jedan od najčešćih uzroka je ahalazija – bolest jednjaka uzrokovana poremećajem motorne funkcije glatke muskulature.

Odnosi se na:

• poremećaj pokretljivosti jednjaka,
• suženje jednjaka,
• sistemska oboljenja koja zahvaćaju živce koji kontroliraju mišiće ždrijela i jednjaka,
• tumor jednjaka,
• gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) – očituje se vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak,
• eozinofilni ezofagitis – upala sluznice jednjaka.

Problemi s gutanjem mogu se javiti kao posljedica nekog neurološkog oboljenja/stanja koje direktno utječe na živce primjerice: moždani udar, Parkinsonova bolest ili amiotrofična lateralna skleroza.

Disfagija nakon moždanog udara se javlja kod 70% osoba. Ako se disfagija prepozna unutar 48 sati od dolaska u bolnicu, moguće je spriječiti komplikacije (aspiracijska pneumonija zbog koje je većini osoba boravak u bolnici produžen).

Ako je disfagija praćena brzim gubitkom tjelesne težine (više od 10 kilograma tijekom 3 mjeseca) odnosno ako se radi o progresivnoj disfagiji tada je većinom uzrokovana tumorskim procesima u jednjaku.

Kod osoba koje boluju od GERB-a glavni uzrok otežanog gutanja je upalno oštećenje jednjaka kiselinom te posljedično suženje jednjaka. Procjenjuje se da je disfagija prisutna kod 10% osoba koje pate od GERB-a.

Gutanje je složena neuromuskularna aktivnost i na njega utječu mnogi procesi. Započinje kao voljan proces i odvija se u nekoliko faza – prva faza (oralna) je u najvećoj mjeri voljna, dok su ostale faze refleksne. 

Ovisno o tome koja faza gutanja je narušena, razlikujemo dvije vrste disfagije:

• Orofaringealna disfagija – dovodi do teškoće prijenosa hrane od usta do jednjaka. Oralna razina podrazumijeva žvakanje (usitnjavanje hrane u konzistentnu masu pogodnu za gutanje), pripremu i prijenos bolusa (spomenuta masa pogodna za gutanje) od usana do ždrijela. Faringealna razina podrazumijeva prijenos bolusa do jednjaka.
  Najčešće se javlja kod onih s neurološkim ili mišićnim poremećajima koji zahvaćaju skeletne mišiće. Simptomi koji obilježavaju orofaringealna disfagiju su otežan početak gutanja, nazalna regurgitacija te trahealna aspiracija praćena kašljem.
• Ezofagealna disfagija – nastaje pri oštećenoj funkciji jednjaka te dovodi do teškoće prijenosa hrane kroz jednjak u donji digestivni trakt. Funkcija jednjaka slabi sa starenjem. Normalne promjene kod starenja uključuju slabljenje sfinktera i muskulature jednjaka, a zbog raznih drugih bolesti, disfagije su često sekundarni problem.

Otežano gutanje i podrigivanje

Otežano gutanje, kao što smo već naveli, može biti povezano s nizom poremećaja. Popratni simptom podrigivanja će se javiti ako brzo jedete ili pijete te gutate zalogaje ne prožvakavši ih dobro.

Ako otežano gutate i ne možete progutati hranu te se “silite” na gutanje hrane, vjerojatno ćete se nagutati zraka nakon čega će nastupiti podrigivanje.

Osobe koje pate od disfagije, često imaju problema s mučninom ili žgaravicom. Ponekad prilikom podrigivanja može doći do refluksa kiseline. 

Refluks se obično javlja kada se želučani sadržaj vraća u jednjak. Otežano gutanje i podrigivanje problem su koji je kod disfagije vrlo teško kontrolirati.

Međutim, čak i to stanje se može pokušati kontrolirati na sljedeće načine:

• izbjegavajte ležanje najmanje tri sata nakon obroka,
• uvijek idite spavati praznog želuca,
• spavajte na povišenom, odnosno gornji dio tijela povisite,
• nastojte jesti manje obroke polako, 
• izbjegavajte konzumaciju citrusa, kofeina te jako začinjene, ljute i kisele namirnice. 

Disfagija kod djece

Najčešći uzroci otežanog gutanja kod djece su:

• bolesti živčanog sustava (npr. cerebralna paraliza i meningitis),
• rascjep usne ili rascjep nepca,
• veliki, odnosno upaljeni krajnici,
• stomatološki problemi.

Simptomi i znakovi disfagije kod djece mogu varirati od djeteta do djeteta, a najčešći su:

• razdražljivost,
• odbijanje bilo kojeg oblika hrane i pića,
• pojačano lučenje sline tijekom hranjenja,
• poteškoće u disanju,
• nedostatak suradnje,
• kašalj tijekom hranjenja,
• često povraćanje ili povraćanje tijekom hranjenja. 
• dehidracija – posljedica nedovoljnog unosa tekućine.

Disfagija kod djece može biti vrlo naporan problem, kako za dijete, tako i za roditelje. Disfagiju treba shvatiti ozbiljno te je već pri prvim vidljivim znakovima potrebno potražiti liječnika i odgovarajuću stručnu pomoć.

Prevencije za ovo stanje nema. Sve što možete učiniti vezano je uz mjere opreza nakon što se simptomi počnu manifestirati. Najbolja stvar koju možete učiniti je pokušati razumjeti vaše dijete i problem s kojim se suočava. 

Disfagija (otežano gutanje) – simptomi

Nedijagnosticirana disfagija može dovesti do dehidracije i pothranjenosti.

Znakovi i simptomi disfagije mogu biti:

• otežano gutanje hrane i/ili tekućine,
• nemogućnost gutanja hrane i/ili tekućine,
• gušenje tijekom jela,
• osjećaj “zapinjanja” hrane u grlu ili iza prsne kosti,
• osjećaj “stezanja” u grlu ili u prsištu,
• pojačano lučenje sline,
• promuklost,
• žgaravica,
• vraćanje hrane, tekućine ili želučane kiseline u grlo,
• vraćanje hrane i/ili tekućine u grlo nakon gutanja (regurgitacija),
• neočekivani gubitak težine,
• osjećaj dehidriranosti (zbog nedovoljnog unosa tekućine),
• kašalj.

Disfagija – dijagnoza

Ako sumnjate na disfagiju, obratite se svom liječniku.

Opišite hranu koja uzrokuje tegobe, gdje imate osjećaj otežanog gutanja. Imate li problem s gutanjem u ustima ili je problem u jednjaku, itd.

Trebate detaljno objasniti imate li problem samo kod gutanja krute ili tekuće hrane ili oboje, izlazi li vam hrana kroz nos, imate li pojačano lučenje sline te ispada li vam hrana iz usta i kašljete li tijekom obroka ili se pak gušite.

Ovisno o tome radi li se o otežanom gutanju krute ili tekuće hrane, mogu se razlučiti poremećaji motiliteta od mehaničkih uzroka disfagije.

Fizikalnim pregledom treba utvrditi stanje uhranjenosti (uključujući i tjelesnu težinu).

Neurološki pregled je od osnovne važnosti, uz obraćanje pažnje na drhtavicu u mirovanju, moždane živce) i mišićnu snagu.

Liječnik će vas poslati na RTG pretragu barijem zajedno s krutim zalogajem. Ako se potvrdi opstrukcija, potrebno je učiniti endoskopsku pretragu te biopsiju kako bi se otklonila sumnja na maligni proces. 

Nakon toga se ispituje motilitet jednjaka. 

Disfagija (otežano gutanje) – liječenje

Liječenje disfagije često ovisi o vrsti ili uzroku poremećaja gutanja.

Ona se najčešće liječi vježbama koje mogu pomoći u koordinaciji mišića koji su potrebni za proces gutanja ili za izazivanje refleksa gutanja. Neke vježbe uključuju učenje položaja tijela i glave koji pomažu pri boljem gutanju.

Ako dođe do potpune opstrukcije, od osnovne je važnosti hitna endoskopija gornjeg probavnog sustava. Koristi se endoskop s posebnim balonom s ciljem širenja jednjaka i povećanjem njegove fleksibilnosti.

Disfagija uzrokovana tumorom najčešće se rješava operacijom. Kod disfagije uzrokovane gastroezofagealnom refluksnom bolešću liječnik može propisati lijekove za smanjenje želučane kiseline. 

Liječnik će vam savjetovati konzumaciju one hrane koja se lakše guta. Neke namirnice ćete moći i dalje konzumirati ali će biti potrebno samljeti ih ili razmekšati.

Onima s teškom disfagijom i recidivirajućom aspiracijom može biti potrebna gastrostoma.

• disfagija
• gerb
• otežano gutanje
• tumor jednjaka