Međunarodna studija: Starije majke dobivaju zdraviju djecu

Budite prvi i komentirajte!
1 min čitanja

Kreni Zdravo

Žene u kasnim tridesetima i četrdesetim godinama često se susreću s predrasudama da su prestare za majčinstvo, stoga će ova studija donijeti mnogim ženama olakšanje.

Mnoge žene trpe pritisak okoline u kojoj je uvriježeno mišljenje da starije rodilje nose puno veći rizik da će im se dijete roditi s različitim oštećenjima.

Stručnjaci vjeruju da će podaci ovog istraživanja djelovati smirujuće na žene koje odgađaju majčinstvo.

Međunarodna studija Association between maternal age at childbirth and child and adult outcomes in the offspring: a prospective study in five low-income and middle-income countries je pokazala da starije majke možda dobivaju zdraviju djecu koja će biti bolje obrazovana od djece koju su rodile žene u dvadesetima.

Istraživanje je pokazalo da majke adolescentice i one starije od 35 godina imaju nešto veći rizik od ranijeg porođaja. Još je otkriveno da će tinejdžerice vjerojatnije imati djecu koja se sporije razvijaju i koja ne završe srednju školu.

Jedna od autorica studije Caroline Fall je izjavila kako su starije majke dobre za razvoj djeteta ako su financijski stabilne i ako se ne moraju brinuti o velikom broju djece.

Fall i ostali znanstvenici su istraživali 19.403 djece i dob njihovih majki pri porođaju u pet zemalja s niskim i srednjim prihodima – Brazilu, Indiji, Gvatemali te na Filipinima i u Južnoafričkoj Republici.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1969. do 1989. i korištene su različite metode. Majke koje su sudjelovale u istraživanju prosječno su bile stare 26 godina. Žene u Brazilu bile su najmlađe (25,8 godina), a u Gvatemali najstarije (27,2 godine).

Studija je pokazala da su djeca majki do 19 godina imala 20 do 30 posto veći rizik da se rode prerano i s malom porođajnom težinom. Također, ta ista djeca su imala 30 do 40 posto više šanse da zaostaju u razvoju te da ne završe srednju školu.

Istraživači su ustanovili društveni i ekonomski status majki na temelju obrazovanja, etničke pripadnosti, mjesta stanovanja, bračnog stanja i bogatstva. Kad su ti faktori uključeni, prednost je pripala starijem majčinstvu.

Autori istraživanja su priznali u časopisu Lancet Global Health da je ograničenje studije nedostatak podataka o genetici, navikama majki te o drugim oblicima hranjenja osim dojenja.