Akutna psihoza – uzroci, simptomi i liječenje

Akutna-psihoza
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail

Akutna psihoza je psihički poremećaj prolaznog karaktera koji predstavlja oštećenje socijalnog i emocionalnog funkcioniranja. Glavno obilježje je vrijeme trajanja koje mora biti minimalno jedan mjesec, ali opet manje od šest mjeseci.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, akutna psihoza se šifrira kao F23 i ubraja u skupinu akutnih i prolaznih mentalnih oboljenja. To je heterogena skupina različitih psihotičnih stanja koja ne zadovoljavaju kriterije poremećaja raspoloženja sa psihotičnim obilježjima, shizoafektivne psihoze ni shizofrenije, a nisu ni u vezi s djelovanjem psihoaktivnih tvari.

Znakovi-akutne-psihoze

Prvi znakovi akutne psihoze 

Akutnu psihozu karakterizira razvoj delirija, halucinacija i nejasan govor. Nakon kratkog razdoblja anksioznosti, nesanice i zbunjenosti slijedi oštra zapanjujuća pojava iluzija s brzim promjenama u strukturi mišljenja.

Akutna psihoza traje kratko i puno je blaža od ostalih vrsta psihoza, a glavno obilježje joj je to da pacijenti mogu potpuno ozdraviti.

Vrste akutne psihoze

Smatra se da postoje dvije vrste akutne psihoze – jedna koja je povezana sa stresom i druga koja nije.

Psihoza s označenim prisustvom stresora je kratkotrajna reaktivna psihoza zato što se simptomi pojavljuju ubrzo nakon odgovora na događaj koji bi bio izrazito stresan u gotovo svim sličnim okolnostima.

Psihoza koja nije povezana sa stresom podrazumijeva da se psihotični simptomi nisu pojavili ubrzo nakon očigledno stresne situacije nego tek nakon nekog vremena.

Akutna psihoza se može javiti i nakon poroda, ali definira se kao psihoza samo ako je početak unutar četiri tjedna nakon poroda.

Vrste-akutne-psihoze

Klasifikacija akutne psihoze 

Dakle, svaka kratkotrajna psihoza bi se mogla dijagnosticirati kao akutni i prolazni psihotični poremećaj. Stanje se klasificira kao:

  • akutni polimorfni psihotični poremećaj bez simptoma shizofrenije,
  • akutni polimorfni psihotični poremećaj sa simptomima shizofrenije,
  • akutni psihotični poremećaj nalik na shizofreniju,
  • drugi akutni pretežito iluzorni psihotični poremećaji.

Neki psihijatri ističu da akutna epizoda shizofrenije ne bi trebala biti uopće povezana sa shizofrenijom jer je sasvim drugačija od nje i manično-depresivne epizode. Nadalje, oko 40% bolesnika s akutnom psihozom se ne uklapa u dijagnozu shizofrenije ili depresije.

Uzroci akutne psihoze

Smatra se da su glavni mogući uzroci akutne psihoze sociodemografski čimbenici i stresori. Naime, istraživanja su pokazala da je akutna i prolazna psihoza čak deset puta češća u zemljama u razvoju u usporedbi s razvijenim zemljama zbog težih egzistencijalnih uvjeta i standarda.

Međutim, rezultati iz različitih studija su pokazali veću učestalost stresnih situacija prije pojave akutne psihoze. Pojedinci s akutnom psihozom imaju značajno veću količinu stresa prije pojave akutne psihotične bolesti ako je već netko u obitelji imao dijagnozu psihoze.

Upravo to znači da se obiteljske odnose i biološke čimbenike također smatra povezanima s akutnom psihozom kao i činjenicu da je u određenoj mjeri psihoza nasljedna.

Simptomi akutne psihoze

Simptomi se javljaju unutar dva tjedna, a uz to je prisutan akutni stres kojem su uzroci dugoročni emocionalni problemi ili neočekivana stresna i traumatska iskustva (gubitak voljene osobe, rat, gubitak posla itd.). 

Vremenski interval između prvog pojavljivanja bilo kakvih psihotičnih simptoma i prezentacije potpuno razvijenog poremećaja ne smije trajati duže od dva tjedna.

Najvažnije je uzeti u obzir da ne smije biti organskih mentalnih oštećenja ili ozbiljnih metaboličkih poremećaja koji utječu na središnji živčani sustav jer onda simptomi koji se javljaju ne moraju nužno biti vezani uz akutnu psihozu.

Kod akutne psihoze, u bilo kojem trenutku se može pojaviti prisutnost jednog ili više od sljedećih simptoma:

  • gubitak apetita,
  • neujednačen ritam spavanja,
  • povlačenje iz društva,
  • neurednost i nezainteresiranost,
  • sumanutost,
  • dezorijentacija u vremenu i prostoru,
  • akutni nastupi iluzija i halucinacija,
  • nerazumljiv i nekoherentan govor,
  • grubo i neorganizirano ponašanje,
  • oštećenja pažnje i koncentracije,
  • poremećaji raspoloženja,
  • emocionalna nestabilnost,
  • promijenjeno stanje svijesti.

Trajanje epizode poremećaja je najmanje jedan dan, ali manje od jednog mjeseca. Poremećaj nije posljedica izravnih fizioloških učinaka (droga, zlostavljanje, lijekovi) ili općeg medicinskog stanja.

Simptomi-akutne-psihoze

Liječenje – kako izliječiti akutnu psihozu?

Glavni ciljevi liječenja psihoze su ublažavanje i uklanjanje simptoma, održavanje ili povećanje kognitivnih sposobnosti pacijenta, smanjivanje nuspojava lijekova, smanjenje mogućih sekundarnih bolesti, sprječavanje ponovne pojave bolesti i poboljšanje kvalitete života.

Važno je pacijentu dati antipsihotičke lijekove uz odgovarajuće vježbe i grupnu terapiju kako bi poboljšali psihosocijalne sposobnosti.

Psihoza – oporavak

Kod ove vrste psihoze prolaznog karaktera oporavak je znatno brži i lakši te se osobe nakon kraćeg vremenskog razdoblja mogu potpuno oporaviti i nastaviti sa svojim životom.

Do potpunog oporavka uglavnom dolazi unutar nekoliko mjeseci, a često i unutar nekoliko tjedana.

Preuzmite članak i pročitajte ga kasnije:  

NAJČITANIJI TEKST DANAS:

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Ocjena članka:

0 / 5   0
Facebooktwittergoogle_pluspinterestmail
Pojmovi uz članak: akutna psihoza, psihoza terapija, simptomi psihoze kod djece,