Jedan od četiri liječnika u ranim fazama karijere, za vrijeme staža ili specijalizacije, pokazuje znakove depresije. To je sažetak analize 54 znanstvena rada objavljena na tu temu u zadnjih 50 godina (od 1963.) u kojima je obrađeno 17.500 mladih liječnika, a publiciran je u novom broju časopisa Journal of American Medical Association.

Tijekom pet desetljeća istraživanja, primijećen je mali, ali značajan porast stope depresije.

Kao mogući uzroci depresije navode se dugotrajno učenje koje je prethodilo početku karijere, sati i sati prekovremenog rada, nizak rang u hijerarhiji unutar medicinskog tima te visoka razina odgovornosti za život i zdravlje pacijenata.

Postotak depresivnih mladih liječnika je u raznim ispitivanjima varirao od 20 do 43 posto, a srednja vrijednost objedinjenih radova iznosila je 29 posto (4,969 osoba od ukupno 17.560 ispitanika)

Nije nam poznato je li slično istraživanje provedeno među mladim liječnicima u Hrvatskoj. Sasvim sigurno, kada bi se spomenutim kategorijama liječnika na početku karijere pridodali nezaposleni mladi liječnici i oni koji bezuspješno pokušavaju dobiti specijalizaciju, postotak depresivnih bi mogao biti znatno veći.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nema izgovora za pekaru ili dostavu

Brzi ručak za 15 minuta: Nutricionistica donosi recepte za dane kada ste u žurbi

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja

• depresija
• liječnici
• stres
• tjeskoba