Krvni ugrušci (trombi) nastaju reakcijom krvnih pločica (trombocita) i unutarnjeg dijela stijenke arterija, no mogu nastati i unutar srca, vena te kapilara. Ključni su dio dvaju procesa u ljudskom organizmu.

Jedan od njih je normalan, fiziološki proces, kojeg nazivamo hemostaza. Cilj je hemostaze zaustaviti krvarenje i održati organizam na životu nakon doživljene ozljede. Evolucijski je ova prilagodba bila jako bitna jer bi ljudi, da se nije razvio složeni proces hemostaze, jako brzo iskrvarili u prošlosti tijekom lova i života u divljini.

Hemostaza se odvija na oštećenoj krvnoj žili, nakon traume, gdje je potrebno brzo zaustaviti gubitke velike količine krvi. Uz stvaranje krvnog ugruška, drugi mehanizmi zaustavljanja krvarenja u hemostazi su stezanje krvnih žila, stvaranje trombocitnog čepa i urastanje vezivnog tkiva.

Drugi proces u kojem sudjeluju krvni ugrušci je patološki, a zove se tromboza. Za razliku od hemostaze, tromboza podrazumijeva stvaranje ugruška u neoštećenoj krvnoj žili ili žili s relativno malim oštećenjem.

Za nastajanje tromba bitna su tri čimbenika koji mogu, ali i ne moraju biti istodobno zadovoljeni: 

• Oštećenje stijenke krvne žile – važan uzrok tromboze u arterijama i srcu, uzrok su ulceracije u teškoj aterosklerozi, kod tumora, trauma ili nakon kirurškog podvezivanja, ali i pri hipertenziji i djelovanju duhanskog dima.
• Poremećaji toka krvi – kada tijek krvi postane turbulentan, a ne ravan kao u normalnim okolnostima, on pogoduje nastanku tromba, izraženo kod aneurizmatskih proširenja.
• Poremećaji sastava krvi – stanja koja vode do hiperkoagulabilnosti krvi (prejako zgrušavanje krvi koje doprinosi trombozi). Oni mogu biti genski (mutacija gena za faktor V i za protrombin) ili stečeni (dugotrajno ležanje u postelji, infarkt miokarda, atrijska fibrilacija, umjetni srčani zalisci, tumori). 

Arterijski i srčani trombi češći su zbog oštećenja krvne žile i poremećaja toka krvi, a venski uslijed zastoja krvi.

Uzroci nastanka krvnog ugruška

Trombi se najčešće pojavljuju u bolesnika koji pate od srčanih bolesti, kao što su otkazivanje srca i srčani udar. Sljedeći češći uzrok je ateroskleroza, osobito ako je izražena i praćena dijabetesom, kada nerijetko nastaju aneurizmatska proširenja i varikoziteti. Po učestalosti zatim slijede teške opekline, traume, stanja nakon operacija, porođaja, diseminirani zloćudni tumori, sva teža stanja koja zahtijevaju dugotrajnija ležanja. 

Simptomi tromboze ovise o veličini tromba, brzini stvaranja, vremenu trajanja, području zahvaćenosti s posljedicama, kao i o udaljenim komplikacijama.

Sve se te promjene temelje na dvjema posljedicama: prva je začepljenje krvnih žila i posljedični manjak hranjivih tvari i kisika, a druga je fragmentacija (odlomljivanje) tromba i nastajanje embola, odnosno tromboembola. Nakon otrgnuća dijela tromba, embol putuje krvnožilnim sustavom i može dovesti do kompletnog začepljenja neke krvne žile, uzrokujući srčani ili moždani udar.

Premda arterijski trombi mogu embolizirati, mnogo je važnija njihova uloga u začepljenju krvnih žila. Trombotična začepljenja srčanih i moždanih krvnih žila najčešći je uzrok smrti u muškaraca i žena u modernom svijetu.

Venski trombi mogu uzrokovati upalu i edem na mjestu opstrukcije, ali su značajniji zbog mogućeg stvaranja embola koji može uzrokovati smrt (plućna tromboembolija). Većina venskih trombova nastaje u površinskim ili dubinskim venama nogu.

Površinski venski trombi rijetko emboliziraju, ali mogu biti bolni, praćeni crvenilom i oticanjem (površna upala vena). Tromboza dubokih vena (duboka venska tromboza) nogu u razini i iznad koljenskog zgloba mnogo je opasnija zbog sklonosti emboliziranju. Iako mogu biti prisutni bol i otekline, najčešće je bez simptoma i otkriva se tek kada dođe do komplikacija, plućne tromboembolije. Otrgnuti dijelovi tromba otputuju do plućnih arterija i tamo uzrokuju njihovo začepljenje, što je hitno stanje, opasno po život.

Popis čimbenika i stanja koji mogu izazvati stvaranje i putovanje krvnih ugrušaka:

• antifosfolipidni sindrom,
• arterioskleroza / ateroskleroza,
• burgerova bolest (stanje u kojem krvne žile oteknu te se mogu zablokirati krvnim ugruškom),
• duboka venska tromboza (DVT),
• esencijalna trombocitemija,
• obiteljska povijest krvnih ugrušaka,
• srčane aritmije, uključujući atrijsku fibrilaciju,
• srčani udar,
• otkazivanje srca,
• lijekovi, kao što su oralna kontracepcija i hormonske terapije lijekovima, tamoksifen,
• periferna arterijska bolest (PAD),
• trudnoća,
• dugotrajno sjedenje ili mirovanje,
• plućna embolija,
• kirurški zahvati,
• trombocitoza,
• tromboflebitis.

Zatražite hitnu medicinsku pomoć ako:

• imate jako kratki dah,
• osjećate pritisak i jaku bol u središtu prsa u trajanju duljem od nekoliko minuta,
• se bol proteže do ramena, ruke, leđa, zubi ili čeljust,
• osjetite iznenadnu slabost ili ukočenost lica, ruke ili noge,
• imate iznenadnu poteškoću s govorom i razumijevanjem govora,
• vam se iznenada pogorša i zamuti vid.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Stvar prirode ili odgoja?

Opasne pasmine pasa: Popis postoji, ali evo što kaže veterinar

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• krvni ugrušci
• moždani udar
• srčani udar