Medicinski odobrava

Hrvoje Pinoza, dr. med.

Fibrilacija atrija – uzroci, simptomi i liječenje

2 komentara
10 min čitanja

Kreni Zdravo

Fibrilacija atrija ili atrijska fibrilacija je nepravilan i često ubrzani rad srca, koji obično uzrokuje nepravilan protok krvi u tijelu. Tijekom fibrilacije atrija, dvije gornje komore srca (atriji) rade nepravilno i nisu u koordinaciji s dvije donje komore (ventrikuli) srca.

Simptomi fibrilacije atrija su lupanje srca, otežano disanje i slabost.

Fibrilacija – značenje

Fibrilacija znači nekoordinirano grčenje mišića, lepršanje, treperenje.

Epizode fibrilacije atrija mogu se povući ili ona može biti kronična. Iako fibrilacija atrija obično nije opasna po život, to je ozbiljno medicinsko stanje, koje ponekad zahtijeva hitno liječenje i može dovesti do komplikacija.

Liječenje fibrilacije atrija može uključivati lijekove i druge intervencije koje su potrebne kako bi se pacijenta dovelo u optimalno stanje. Fibrilacija atrija se može javiti u svakoj životnoj dobi. Atrijska fibrilacija najčešća je kod starijih osoba i to muškaraca. Rizik od pojave fibrilacije atrija raste s dobi.

Fibrilacija atrija – rizični faktori

Faktori koji utječu a fibrilaciju atrija su brojni. Osim dobi i spola, najčešći faktori rizika za razvoj fibrilacije atrija su povišen krvni tlak (hipertenzija) i koronarna bolest srca. Najčešći uzrok fibrilacije atrija u prošlosti bila je reumatska bolest srca koja je danas zahvaljujući antibioticima znatno rjeđa.

Faktori koji utječu na razvoj fibrilacije atrija su:

Fibrilacija atrija – uzroci

Abnormalnosti ili oštećenja na srcu najčešći su uzrok fibrilacije atrija.

Ostali mogući uzroci su:

visok krvni tlak (hipertenzija),
srčani napadaji,
abnormalni srčani zalisci,
urođene srčane mane,
preaktivna štitnjača ili neki drugi metabolički disbalans,
izloženost stimulansima, kao što su lijekovi, kofein, duhan ili alkohol,
sindrom bolesnog sinusa – nepravilno funkcioniranje SA čvora (prirodnog srčanog pejsmejkera),
emfizem ili druge bolesti pluća,
prethodna operacija srca,
virusne infekcije,
prethodna upala pluća, operacija ili druge bolesti,
apneja tijekom spavanja.

Međutim, neke osobe koje imaju fibrilaciju atrija nemaju nikakve srčane mane ili oštećenja, pri čemu je uzrok fibrilacije često nejasan, a ozbiljne komplikacije rijetke.

Fibrilacija atrija i moždani udar povezani su uzročno posljedičnom vezom. Fibrilacija atrija povezana je s visokim rizikom nastanka ishemijskog moždanog udara. Adekvatna antikoagulantna terapija značajno smanjuje incidenciju nastanka ishemijskih moždanih udara.

Nepravilan rad srca u atrijima uzrokuje miješanje krvi koje pogoduje nastanku krvnih ugrušaka. Ti krvni ugrušci imaju velik potencijal izaći iz srca i putem velikih krvnih žila vrata dospjeti u mozak te začepljenjem jedne od moždanih arterija uzrokovati teški moždani udar.

Otkrivanje fibrilacije atrija nakon moždanog udara doprinosi smanjenju rizika nastanka ponovljenog moždanog udara.

Fibrilacija atrija kod mladih također nije rijetkost. Sve je više mladih osoba koje se svakodnevno bore s ovim problemom. Broj mladih osoba koje su doživjele moždani udar također je u porastu.

Fibrilacija atrija – simptomi

Kod fibrilacije atrija srce ne radi ispravno i ne može pumpati dovoljno krvi u ostale dijelove tijela. Neke osobe s fibrilacijom atrija nemaju simptome i nisu svjesne svog stanja, sve dok se ne otkrije tijekom fizikalnog pregleda.

Atrijska fibrilacija – simptomi:

nepravilan rad srca,
nizak krvni tlak,
omaglica,
gubitak svijesti,
slabost,
zbunjenost,
kratkoća daha,
bol u prsima.

Kao što smo već naveli, fibrilacija atrija sama po sebi ne mora biti i nije opasna, međutim kod osoba kod kojih se simptomi manifestiraju, može drastično narušiti kvalitetu života.

Osim toga, atrijska fibrilacija može izazvati zatajivanje srca. Samim time može značajno doprinijeti skraćenju životnog vijeka. Sve osobe kojima je dijagnosticirana fibrilacija atrija imaju povećan rizik od razvoja moždanog udara, visina rizika ovisi o tome koju bolest bolesnik ima.

Fibrilacija atrija – tipovi

Ovisno o učestalosti javljanja fibrilacija atrija može biti:

Novonastala fibrilacija atrija – u ovu kategoriju spadaju svi pacijenti kod kojih se simptomi fibrilacije atrija manifestiraju prvi put.
Paroksizmalna fibrilacija atrija – epizode fibrilacije koje traju 48 sati, epizode mogu trajati i po 7 dana. Obično nestaju i prestaju same od sebe.
Perzistentna fibrilacija atrija – predstavlja fibrilaciju atrija koja se javlja duže od 7 dana te zahtijeva medicinsku intervenciju kako bi se aritmija obustavila.
Long standing perzistentna fibrilacija atrija – traje duže od godinu dana te se kontinuirano pokušava uspostaviti normalan sinusni ritam.
Permanentna (trajna) fibrilacija atrija – koja traje duže od godinu dana, ali su i pacijent i liječnik odustali od pokušaja uspostavljanja normalnog sinusnog ritma.

Fibrilacija atrija i undulacija

Fibrilacija atrija i undulacija atrija posljedica su brzih električnih impulsa koji nastaju u atrijima i izazivaju ubrzane kontrakcije atrija. Ventrikuli pritom kontrahiraju brže, ali manje učinkovito.

Takav nenormalni ritam može dolaziti povremeno ili može biti trajan. Za vrijeme fibrilacije i undulacije atrija, atrijske stijenke lepršaju, a krv se ne istiskuje u ventrikule, odnosno srce radi manje efikasno.

Posljedično srce ne istiskuje adekvatnu količinu krvi, krvni tlak opada te može doći do zatajenja srca. Fibrilacija i undulacija atrija često se pojavljuju bez znakova bilo koje druge srčane bolesti ili mane.

Većinom se fibrilacija i undulacija javljaju kao posljedica:

reumatske bolesti srca,
koronarne bolesti srca,
alkoholizma ili
viška hormona štitnjače.

Fibrilacija atrija – dijagnoza

Dijagnoza se u slučaju fibrilacije atrija postavlja nakon anamneze i fizikalnog pregleda bolesnika te snimanja EKG-a.

Kod većine pacijenata se radi i dodatna kardiološka obrada koja uključuje ultrazvuk srca, 24-satni EKG holter i ergometriju.

Fibrilacija atrija – liječenje

Kod nekih osoba, specifičan događaj ili određeno medicinsko stanje, kao što je poremećaj štitnjače, može izazvati fibrilaciju atrija. Ako se takvo temeljno medicinsko stanje, koje je uzrok fibrilacije atrija, može liječiti, možda više nećete imati problema s fibrilacijom atrija.

Ako su Vaši simptomi uznemiravajući ili ako je to prva epizoda atrijske fibrilacije, liječnik može pokušati vratiti srčani ritam u normalno stanje.

Mogućnosti liječenja će ovisiti o tome koliko dugo ste imali fibrilaciju, koliko se često javljaju simptomi i koji je temeljni uzrok fibrilacije atrija.

Općenito, ciljevi liječenja fibrilacije atrija su:

uspostavljanje normalnog srčanog ritma i kontrola srčanih otkucaja,
sprječavanje nastanka krvnih ugrušaka.

Kontrola srčanog ritma

Idealno bi bilo kada bi se srčani ritam vratio u normalu. Da bi ispravili Vaše stanje, liječnici mogu vratiti pravilan srčani ritam pomoću postupka koji se naziva kardioverzija, ovisno o uzroku fibrilacije i tome koliko dugo ste ju imali.

Kardioverzija može biti napravljena na dva načina:

Kardioverzija s lijekovima – ovaj oblik kardioverzije koristi lijekove koji se nazivaju antiaritmici kako bi se povratio normalan rad srca. To se uobičajeno radi u bolnici s kontinuiranim praćenjem otkucaja srca. Ako se Vaš srčani ritam vrati u normalu, liječnik će propisati isti ili sličan lijek kako bi spriječio buduće fibrilacije atrija.
Električna kardioverzija – u ovom kratkom postupku, električni šok zaustavlja na trenutak električnu srčanu aktivnost. Cilj je da, kada srce počne ponovno kucati, ono uspostavi normalan ritam. Zahvat se izvodi s anestezijom, tako da ne biste trebali osjetiti strujni udar.

Prije kardioverzije, liječnik će vjerojatno propisati lijekove za razrjeđivanje krvi tijekom nekoliko tjedana kako bi se smanjio rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara.

Ako epizode fibrilacije atrija traju manje od 24 sata, možda ćete morati uzimati varfarin, najmanje 4 do 6 tjedana nakon kardioverzije, a kako bi se spriječilo formiranje krvnog ugruška. Varfarin je snažan lijek, koji može izazvati opasne nuspojave ako se ne uzima prema uputama liječnika.

Ponekad se prije kardioverzije učini i pretraga pod nazivom transezofagijski ultrazvuk srca kojom se srčane komore bolje i preciznije vide te bi se istovremeno isključila mogućnost postojanja krvnog ugruška u atriju.

Održavanje normalnog srčanog ritma

Nakon električne kardioverzije, često se propisuju antiaritmici kako bi se spriječile buduće epizode fibrilacije atrija.

Najčešće korišteni lijekovi su:

Amiodaron (Cordarone, Pacerone),
Dronedarone (Maltaq),
Propafenon (Rythmol),
Sotalol (Betapace),
Dofetilide (Tikosyn),
Flecainide (Tambocor).

Iako ti lijekovi mogu pomoći u održavanju normalnog srčanog ritma kod mnogih osoba, oni mogu izazvati brojne nuspojave, kao što su:

mučnina,
vrtoglavica,
umor,
ventrikularne aritmije – vrlo rijetko, riječ je o vrlo opasnim poremećajima srca.

Kontrola otkucaja srca

Ponekad se atrijska fibrilacija ne može pretvoriti u normalan srčani ritam. Tada je cilj usporiti rad srca na između 60 i 100 otkucaja u minuti, što se može postići na dva načina:

Lijekovi – koji se koriste za kontrolu broja otkucaja su digoksin (Lanitop), beta blokatori (Concor, Ormidol, Byol, Carvelol) te blokatori kalcijevih kanala verapamil (Isoptin), diltiazem (Aldizem).
Ablacija AV čvora – ako lijekovi nisu djelotvorni ili izazivaju nuspojave, ablacija AV čvora može biti jedna od mogućnosti. Ovom se tehnikom radio impulsima zaustavlja prenošenje električnih impulsa iz gornje srčane komore (atrij) u donje komore iako je rad atrija i dalje nepravilan. Nakon toga se ugrađuje pacemaker da bi se održao pravilan rad srca. Preporučljivo je nastaviti antikoagulantnu terapiju varfarinom (marivarinom).

Ostali kirurški zahvati

Ponekad lijekovi ili kardioverzija nisu dovoljni za kontrolu fibrilacije atrija. U tim slučajevima, liječnik može preporučiti razne postupke pomoću kojih se može vratiti normalan ritam srca (primjerice, radiofrekventna ablacija, kirurški postupci…).

Sprječavanje nastanka krvnih ugrušaka

Većina osoba koje imaju fibrilacije atrija ili kod kojih su u tijeku određeni tretmani za fibrilaciju atrija, imaju povećan rizik od nastanka krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do moždanog udara. Rizik je još veći ako je uz fibrilaciju atrija prisutna i druga bolest srca.

Kako bi se smanjio rizik od nastanka krvnih ugrušaka, liječnik Vam može propisati lijekove za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi), kao što su:

Varfarin (Kumadin) – ako Vam je propisan varfarin, pažljivo slijedite upute liječnika prilikom uzimanja lijekova. Varfarin je snažan lijek koji može imati opasne nuspojave. Morat ćete imati redovite krvne testove (svaka 2 – 3 mjeseca) za praćenje učinaka varfarina.
Dabigatran (Pradaxa) – druga opcija za sprječavanje krvnih ugrušaka je Dabigatran, koji je učinkovit jednako kao i varfarin u prevenciji krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do moždanog udara, a ne zahtijeva redovite krvne testove kako biste bili sigurni da uzimate odgovarajuće doze. Razgovarajte s liječnikom o uzimanju dabigatrana kao alternative za varfarin ako ste zabrinuti za rizik od moždanog udara. Nadoplata za ovaj lijek iznosi između 100 i 200 kn.
Rivaroksaban (Xarelto) – je antikoagulant, koji se uzima jednom dnevno. Slijedite liječničke upute pri uzimanju ovog lijeka i nemojte naglo prestajati s terapijom bez prethodne konzultacije s liječnikom.

Fibrilacija atrija – prirodni lijek

Kada je u pitanju fibrilacija atrija, najbolji prirodni lijek je prehrana i promjena načina života. Promjena načina života svakako će doći na red prije ili kasnije, ovisno o tipu fibrilacije atrija koji se pojavljuje kod Vas.

Prestanite pušiti.
Namirnice poput kofeina i alkohola također biste trebali maksimalno izbjegavati, iznimka je crno vino. Preporučuje se jedna čaša crnog vina uz obrok.
Mediteranska prehrana najbolji je izbor kada je riječ o fibrilaciji atrija. Hranite se cjelovitim žitaricama, voćem, povrćem, maslinovim uljem.
Izbjegavajte namirnice životinjskog porijekla, mlijeko i životinjske masnoće, suhomesnate proizvode, slatke i gazirane sokove i slatkiše.
Povećajte unos ribe. Znanstvene studije pokazale su kako riblje ulje i koncentrirane omega 3 masne kiseline imaju antiaritmijsko djelovanje.
Unos magnezija i kalija nezaobilazan je izbor za osobe koje pate od aritmije. Namirnice bogate magnezijem: bademi, sjemenke sezama, sjemenke suncokreta, banane, indijski oraščić, tofu, sjemenke bundeve, sjemenke lana, brokula, grašak. Namirnice bogate kalijem: banane, rajčice, marelice, kruške, grožđice, orasi, kikiriki, indijski oraščić, lješnjaci, krumpir, špinat, grašak, grah.
Redovito i umjereno vježbajte, obavezno se raspitajte kod liječnika o tome koje vježbe trebate raditi, a koje ne ni pod kojim okolnostima.

Život s fibrilacijom atrija

Odlučili smo spomenuti ono što je svakoj osobi koja se muči s ovim problemom najbitnije – što Vas čeka i kako dalje.

Velik broj pacijenata koji pate od fibrilacije atrija ima značajno smanjenu kvalitetu života. Jedna trećina pacijenata pati od anksioznosti i depresije. Fibrilacija atrija značajno povećava smrtnost zbog komplikacija kao što su moždani udar i zatajenje srca.

Značajke koje određuju kvalitetu života su:

dnevne aktivnosti,
radna sposobnost,
seksualna aktivnost,
fizička aktivnost,
psihološko stanje,
socijalna aktivnost.

Brojne opservacijske studije pokazuju kako upravo nedostatak navedenih aktivnosti utječe na razvoj depresije kod ove skupine bolesnika.

Gotovo 32% bolesnika s fibrilacijom atrija ima teško narušenu kvalitetu života. Smanjenje životne kvalitete posebno je vidljivo kod muškaraca.

Ako Vam je dijagnosticirana fibrilacija atrija, možda biste trebali razmisliti o nekima od sljedećih aktivnosti:

Najprije prihvatite dijagnozu. Fibrilacija atrija ne mora biti po život opasno stanje, ali može. Posebno je opasno zanemariti i ne pristati ni na kakav oblik terapije.
Promijenite životne navike.
Kupite ili pronađite literaturu koja najbolje govori o Vašem stanju.
Nakon pregleda kod svojeg liječnika, ako je moguće, potražite mišljenje još jednog liječnika (privatna klinika).
Pokušajte od svojeg liječnika doznati što više informacija o tome kako se hraniti, koje vježbe raditi, koji lijekovi postoje, kakve su nuspojave, koje su opcije ako sadašnja terapija zakaže. Uvijek budite korak ispred svojeg stanja. Što više znate, bit će Vam lakše nositi se s napornim simptomima.
Počnite voditi dnevnik ili pokrenite vlastitu temu na forumu, podijelite svoje iskustvo, pitajte za tuđe – sve su ovo vrlo bitne stavke koje Vam mogu pružiti utjehu, ali i nadu.
Nemojte se prepustiti lošem raspoloženju. Nemojte odustajati, pogotovo kada je vaše zdravlje u pitanju.
Redovito odlazite na terapije i kontrole kod liječnika.