Bol u prsima može se pojaviti u mnogo varijanti, od oštrog uboda do tupe boli. Postoje mnogi uzroci boli u prsima, a oni najozbiljniji uključuju srce ili pluća. U većini slučajeva jako je teško utvrditi što uzrokuje bol u prsima te je zato najbolje odmah potražiti liječničku pomoć.

Bitno je naglasiti da se bol u prsima manifestira kao simptom nadolazećih stanja poput srčanog udara ili plućne embolije. Kada su bolovi u prsima prisutni, a nalazi svih pretraga uredni, potrebno je posumnjati na anginu pektoris.

Bol u prsima kod većine ljudi izaziva strah i nelagodu jer se često misli kako je u pitanju infarkt miokarda.

Ponekad je možda bolje i zbog straha posjetiti liječnika nego mjesecima ignorirati simptome upozorenja te završiti kod liječnika onako kako to niste planirali, a to podrazumijeva ”vozilo hitne pomoći i liječnike koji se bore za vaš život”. 

Bol u prsima koja se ne pojavljuje često i ne izaziva dugotrajne tegobe ili znatniju nelagodu – uglavnom je bezopasna i osjeti ju manje više svaki čovjek.

Takva bol može biti posljedica tjeskobe, stresa ili prenaprezanja. Međutim, čak i tada ako se bolovi u prsima počinju javljati češće – potrebno je posjetiti liječnika. 

Simptomi boli u prsima

Premda se bol u prsima obično veže za probleme sa srcem, u većini slučajeva temeljni uzrok boli nema nikakve veze sa srčanim tegobama. Ipak, ne postoji jednostavan način kojim se to može utvrditi bez posjete liječniku.

Općenito, bol u prsima uzrokovana problemima sa srcem može biti povezana s:

• osjećajem pritiska ili stezanja u prsima,
• žestokom boli koja se reflektira na leđa, vrat, čeljust, ramena ili ruke (posebno lijeva ruka),
• boli koja traje više od nekoliko minuta, prestaje i ponovno se javlja te varira u intenzitetu,
• kratkoćom daha, hladnim znojenjem, vrtoglavicom ili mučninom.

Bol u prsima koja nije uzrokovana problemima sa srcem češće je povezana s:

• osjećajem žarenja u području iza prsnog koša,
• osjećajem kiselosti u ustima ili osjećajem ponovnog vraćanja hrane u usta,
• problemima s gutanjem,
• boli koja se pogoršava ili je manjeg intenziteta nakon promjene položaja tijela,
• boli koja se pojačava prilikom dubokog disanja ili kašlja,
• boli u području lopatica,
• manjkom apetita, mučninom,
• osjetljivosti uslijed pritiska na prsa.

Ako imate nove ili neobjašnjive bolove u prsima ili sumnjate da imate srčani udar, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć, upozorava Mayo Clinic.

Uzroci boli u prsima

Postoji mnogo mogućih uzroka boli u prsima, no gotovo svi zahtijevaju liječničku pomoć. Mogući uzroci boli u prsima povezani sa srcem su:

• srčani udar – koji je rezultat krvnog ugruška koji blokira protok krvi u srčani mišić. Bol se najčešće javlja u središnjem dijelu prsnog koša, ali nije ograničena na jedno mjesto – moguće je širenje u lijevu ruku, leđa te u donju čeljust. Praćena otežanim disanjem, mučninom, povraćanjem i preznojavanjem.
• angina pektoris – bol u prsima koja se javlja zbog prolazne ishemije miokarda, odnosno nedostatka kisika. Bolovi koje uzrokuje angina pektoris također se obično javljaju u središnjem dijelu prsnog koša kao posljedica naprezanja ili emocionalnog uzbuđenja. Bol se pojačava pri disanju, oboljelog oblijeva hladan znoj, osjećaj mučnine i nesvjestica, ali smanjenjem intenziteta aktivnosti, prestaju i simptomi.
• disekcija aorte – po život opasno stanje koje nastaje zbog uzdužnog rasijecanja slojeva stijenke aorte. Krv pritom ulazi u pukotinu i stvara lažni lumen aorte. Očituje se žestokim bolovima koji se naglo pojavljuju, počinju u prednjem dijelu prsišta i šire se prema natrag i dolje kako disekcija napreduje.
• perikarditis – u većini slučajeva je kratkotrajna bolest uzrokovana virusnim infekcijama. Perikarditis može biti praćen groznicom i povraćanjem te ubrzanim disanjem. Bol je intenzivna, probadajuća i može trajati danima.

Probavne tegobe koje mogu uzrokovati bol u prsima su:

• žgaravica,
• gastritis,
• GERB,
• ruptura jednjaka,
• problemi sa žučnim mjehurom,
• problemi s gušteračom.

Bol u prsima koja je uzrokovana problemima s mišićima ili kostima može biti povezana s:

• upalom hrskavice prsnog koša – ova vrsta bolova nije opasna te najčešće predstavlja reakciju organizma na jače napore. Bol je stalna i širi se po grudnom košu. Bol se pojačava pritiskom na bolno mjesto.
• kroničnom boli u mišićima, primjerice fibromialgijom.
• ozljedom rebara.
• metastazama na kostima.

Bol u prsima povezana s plućima može biti posljedica:

• plućne embolije – kada krvni ugrušak blokira protok krvi u plućno krilo.
• upale pluća – ako je membrana koja pokriva pluća upaljena, to može uzrokovati bol u prsima i ona se obično pogoršava prilikom disanja ili kašljanja.
• pneumotoraks – prodor zraka u pleuralni prostor, spontano češće kod mršavih visokih osoba ili traumatski.
• upala plućne maramice (pleure) – moguća posljedica pneumonije, tumora i drugih bolesti. Bol može biti vrlo snažna i probadajuća, praćena povišenom temperaturom i suhim kašljem.

Bol u prsima može se javiti i zbog napada panike, a tada je obično praćena ubrzanim kucanjem srca, gubitkom daha, hiperventilacijom i pretjeranim znojenjem. Bol u prsima također može biti uzrokovana i tjelesnim naporom ili nekim drugim stresnim događajem.

Znanstvenici Sveučilišta u Marburgu u Njemačkoj prikupili su podatke 11 studija koje su ispitivale učestalost uzroka boli u prsima kod 6500 ljudi. Učestalosti pojedinih uzroka su bile:

• 13.8% do 16.1% – kardiovaskularne bolesti,
• 6.6% do 11.2% – koronarna bolest srca,
• 1.5% do 3.6% – srčani udar,
• 10.3% do 18.2% – respiratorne bolesti,
• 5.6% do 9.7% – gastrointestinalne bolesti.

Stečene informacije mogu pomoći liječnicima u praksi kod određivanja dijagnoze, ističu znanstvenici. 

Dijagnostika

Kako bi se otkrio uzrok ili barem isključio potencijalno životno ugrožavajući, potrebno je učiniti:

• rendgenski snimak srca i pluća,
• EKG,
• krvnu sliku i
• čimbenike zgrušavanja.

Liječenje boli u prsima

Liječenje boli u prsima razlikuje se ovisno o temeljnom uzroku boli. Kada je bol privremena i uzrokovana stresom ili fizičkim naporom, može se koristiti analgetik (aspirin) ili nitroglicerin u slučaju dijagnosticirane angine pektoris. U tom slučaju, najviše vam može pomoći i pauza od napornih aktivnosti te izbjegavanje stresnih situacija kako bi se tijelo oporavilo samo od sebe.

Međutim, kod boli jačeg intenziteta ili dužeg trajanja potrebno je posjetiti liječnika kako bi se utvrdio točan uzrok boli i pritiska u prsima te odredila terapija, bilo medikamentozna bilo kirurška ovisno o težini kliničke slike.

Bol u prsima može ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme, stoga se preporučuje odmah posjetiti liječnika.

U slučaju da je bol uporna i uzrokuje veću nelagodu potrebno je što prije posjetiti liječnika jer hitne službe svjedoče prizorima dolaska pacijenata u relativno ”dobrom” stanju koji se žale na bolove u prsima, koji nažalost nisu stigli primiti svoju terapiju jer su tijekom pretraga preminuli.

Bitno je naglasiti da kod osoba koje boluju od dijabetesa, bol u prsima ne mora biti nekog značajnijeg intenziteta jer su kod takvih osoba često oštećeni živci koji ne prenose bol u njenoj punoj jačini. S tim na umu, dijabetičari trebaju pomno paziti na svoj kardiovaskularni sustav kako ne bi slučajno “prehodali” lakši srčani udar koji može prethoditi sljedećem potencijalno smrtonosnom.

Neka vam ovo bude upozorenje koliko je lako izgubiti život te da liječnici nisu roboti koji mogu spasiti život u bilo kojoj situaciji. Ponekad nije moguće provesti adekvatno liječenje čak ni kada je uzrok poznat. 

Većina liječnika će vam preporučiti vođenje malih zdravstvenih dnevnika u koje možete unositi podatke o svojoj boli, primjerice u kojem dijelu prsnog koša se bol pojavila, u koliko sati, kakva je bol, kojeg intenziteta, koliko dugo je bol trajala i jeste li osjetili neke druge simptome.

Apsolutno svaki podatak koji vam se može činiti bitnim, pa i okolnost prilikom koje je bol nastala, presudni su za postavljanje ispravne dijagnoze.

• bol u grudima
• bol u prsima
• gušterača
• napadaj panike
• pritisak u prsima
• srčani udar
• stres
• zdravlje srca
• žgaravica

Učitaj više izvora