Gubitak sluha koji se javlja postupno tijekom starosti vrlo je čest problem. Naziva se prezbiakuzija, odnosno presbyacusis. Liječnici vjeruju kako su genetski faktor i kronična izloženost glasnim zvukovima glavni čimbenici koji pridonose gubitku sluha tijekom vremena. Ostali faktori, kao što je blokada cerumenom (ušnim voskom), također mogu utjecati na gubitak sluha.

Gubitak sluha možemo podijeliti u dvije skupine: nagluhost i gluhoća.
Nagluhost je veće ili manje oštećenje sluha, dok se gluhoćom smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz).

Otprilike 30-35% odraslih osoba u dobi 65-75 godina ima nagluhost, a 40-50% osoba starijih od 75. Izraženija je u muškaraca nego u žena.
Najprije zahvaća visoke frekvencije, a potom srednje, što npr. znači da osoba teško čuje pjevanje ptice ili zvonjavu telefona. U isto vrijeme osoba može jasno čuti niskofrekventne zvukove kao što je tutnjanje kamiona niz ulicu.

Gubitak sluha – simptomi

Znakovi i simptomi koji bi mogli ukazivati na gubitak sluha su:

• Često vam se govor i drugi zvukovi čine manje jasni i glasni.
• Također, govor drugih ljudi se čuje kao mrmljanje.
• Teško razumijete riječi, pogotovo uz pozadinsku buku ili u gomili ljudi.
• Često tražite druge da govore sporije, jasno i glasno.
• Zvukove poput ”s” i ”t” je teško čuti i izdvojiti.
• Pojačavate glasnoću na televiziji ili radiju više nego uobičajeno.
• Povlačite se iz razgovora zbog problema u komunikaciji.
• Moguća pojava tinitusa (zvonjave, šum u uhu/ušima).

Kada posjetiti liječnika?

Razgovarajte sa svojim liječnikom ako poteškoće sa sluhom ometaju vaš svakodnevni život. Vaš sluh je vjerojatno ugrožen ako teško razumijevate druge, posebno uz pozadinsku buku, ako se zvukovi čine prigušenima ili ako više nego uobičajeno povećavate glasnoću glazbe, radija ili televizije.

Gubitak sluha – uzroci

Staračka nagluhost ovisi o:

• naslijeđu,
• krvotoku (visoki tlak, dijabetes, cirkulacijske i srčane bolesti),
• prehrani,
• promjenama u tkivima,
• klimi,
• stresu i o
• civilizacijskim utjecajima; ali je nije moguće odvojiti od ukupnog utjecaja djelovanja buke u životu pojedinca.

Ponavljano izlaganje buci svakodnevnog prometa, buci na gradilištu, bučni uredi, oprema koja stvara jaku zvuku, slušanje glasne muzike, itd., mogu uzrokovati gubitak sluha.

Uzroci gubitka sluha uključuju oštećenje unutarnjeg uha, promjene srednjeg uha, nakupine ušnog voska, infekcije ili rupturu bubnjića. Kako bismo jednostavnije shvatili uzroke gubitka sluha, razumijevanje njegova nastanka može biti od pomoći.

Kako nastaje sluh?

Sluh nastaje kada zvučni valovi dolaze unutar uha, gdje se vibracije zvučnog vala pretvaraju u živčane signale, koje mozak prepoznaje kao zvuk.

Uho se sastoji od tri glavna područja: vanjskog uha, srednjeg uha i unutarnjeg uha. Zvučni valovi prolaze kroz vanjsko uho i uzrokuju vibracije bubnjića. Bubnjić i tri male kosti srednjeg uha (čekić, nakovanj i stremen) pojačavaju vibracije kako one putuju do unutarnjeg uha. Tu vibracije prolaze kroz pužnicu.

Tisuće sitnih dlačica, koje pomažu u preoblikovanju zvučnih vibracija u električne signale koji se prenose u mozak, nalaze se na živčanim stanicama pužnice. Vibracije različitih zvukova utječu na ove sitne dlačice na različite načine, uzrokujući da živčane stanice šalju različite signale vašem mozgu, a tako razlikujemo jedan zvuk od drugog.

Kako dolazi do gubitka sluha?

Uzroci gubitka sluha uključuju:

• Oštećenje unutarnjeg uha – starenje i produljena izloženost buci mogu uzrokovati trošenje živčanih stanica u pužnici, koje šalju zvučne signale do mozga. Kada su živčane stanice ili dlačice na njima oštećene, električni signali ne prenose se učinkovito i tako se može javiti gubitak sluha. Više frekvencije tako mogu postati prigušene, a može doći i do teškog razumijevanja riječi uslijed pozadinske buke. Nasljeđe može povećati rizik od ovih promjena, a ova vrsta gubitka sluha poznata je kao senzorineuralna nagluhost, koja je trajna.
• Cerumen (ušni vosak) – može blokirati  zvučni kanal uha i spriječiti provođenje zvučnih valova. Blokada ušnim voskom je uzrok gubitka sluha kod ljudi svih dobnih skupina, a može se riješiti uklanjanjem viška ušnog voska.
• Infekcije uha – javlja se u vanjskom ili srednjem uhu, čiji su uzroci bakterije ili virusi.
• Ruptura/ puknuće bubnjića (perforacija bubnjića) – buka, nagla promjena tlaka, iritiranje bubnjića stranim objektom, traume te infekcije mogu uzrokovati rupturu bubnjića i tako utjecati na gubitak sluha, ukoliko se oštete slušne koščice.

Testovi i dijagnoza

Testovi za dijagnosticiranje gubitka sluha mogu uključivati sljedeće:

• Opći screening testovi – liječnik vas može zamoliti da rukom pokrijete jedno uho kako bi utvrdio koliko dobro možete čuti riječi izgovorene različitom jačinom i kako reagirate na druge zvukove.
• Pregled audiologa (liječnik specijaliziran za proučavanje sluha) – provodi procjenu ukupnog sluha i određuje koje je slušno pomagalo uopće potrebno.
• Audiometrija – tijekom ovih testova možete nositi slušalice i slušati zvukove usmjerene na jedno uho. Liječnik će vas nakon svakog od niza različitih zvukova zvona upitati koliko dobro ga čujete, pri čemu će zvuk biti sve tiši. Osim zvukova, čut ćete i različite riječi, kako bi se odredila sposobnost sluha.

• sluh
• uho