Krepitacija pluća – auskultatorni šum

stetoskop

Krepitacija pluća (pucketanje pluća) je zvučni fenomen koji se može čuti prilikom pregleda pluća stetoskopom – auskultacija pluća. Krepitacije su čuju kao šuškanje kose među prstima ili hodanje po svježem snijegu.

Razlog nastajanja ovog zvučnog fenomena je začepljenje alveola (najmanja gradivna jedinica pluća normalno ispunjana zrakom u kojoj se događa izmjena plinova). Ako su zidovi alveola priljubljeni, prilikom udisaja (inspirij) dolazi do njihovog naglog otvaranja koje uzrokuje karakterističan šum – krepitaciju.

Najčešći uzroci nastajanja krepitacija su upala pluća, bronhitis i edem pluća koji često nastaje zbog zatajenja srca.

Osim krepitacija pluća, postoje i krepitacije u zglobu. To su zvukovi škljocanja, škripanja i pucketanja u kostima, npr. krepitacije u koljenu, bolovi i krckanje u koljenima, drobljenje u koljenu te pucketanje u koljenima.

Saznajte više: Pucketanje u koljenu – uzroci i liječenje

pluća

Klinički pregled prsnog koša i pluća

Liječnik pregledava prsni koš i pluća uz pomoć nekoliko metoda:

  • inspekcija prsnog koša – pregled prsnog koša, promatranje boje kože, simetričnosti i oblika prsnog koša, međurebrenih prostora, promatranje tipa disanja i brojanje frekvencije disanja (broj udisaja u minuti, normalno 12 do 20, ubrzano disanje – tahipneja, otežano disanje – dispneja),
  • palpacija – dodirom uočiti pojavu boli u prsnom košu ili kralježnici ili eventualnog prijeloma rebra, procijeniti pokretljivost prsnog koša, ispitati limfne čvorove pazuha,
  • perkusija – ispitivanje plućnog zvuka uz pomoć prstiju, određivanje granica pluća,
  • auskultacija pluća – pregled pluća stetoskopom.

Normalno disanje ima frekvenciju od 12 do 20 udisaja u minuti (inspirija). Djeca dišu brže i njihova respiratorna frekvencija ovisi o starosti – kod mlađe djece frekvencija je veća (npr. novorođenče udiše 60 puta u minuti, dijete od 2 godine oko 42 puta u minuti, a školsko dijete oko 20 puta u minuti).  Normalno disanje naziva se eupnoično.

Usporeno disanje naziva se bradipneja. Ono može biti uzrokovano intoksikacijom opijatima i lijekovima (npr. heroin, diazepam ili barbituratima) te oštećenjem centra za disanje u produženoj moždini uslijed neuroloških bolesti ili traume.

Ubrzano disanje naziva se tahipneja. Tahipneja se javlja kod bolesti dišnog sustava (npr. astma, akutni plućni edem) kada organizmu nedostaje zraka, prilikom visoke tjelesne temperature, kod poremećaja metabolizma sa smanjenom pH vrijednosti krvi (acidoza), kod prejakog uzbuđenja ili drugih stanja. Zbog prevelike razmjene zraka (hiperventilacije) može doći do respiratorne alkaloze (povećan pH krvi).

Saznajte više: Hiperventilacija – duboko disanje, zijevanje i hiperventilacijski sindrom

auskultacija pluća

Auskultacija pluća

Auskultacijom osluškujemo zvučne fenomene koji nastaju tijekom disanja i uslijed patoloških promjena organa za disanje. Auskultacija pluća pripada u najvažnije metode fizikalnog pregleda dišnog sustava.

Auskultacija pluća obavlja se u sjedećem položaju, blago savijenog vrata i glave prema naprijed i dolje, opuštenih ramena dok su ruke prekrižene na natkoljenicama. Tijekom auskultacije pacijent ne smije biti napet, već treba zauzeti stav kao da se odmora. Auskultaciju pluća nije moguće obaviti preko odjeće stoga pacijent mora skinuti majicu.

Za vrijeme auskultacije pluća pacijent diše dublje otvorenih usta. Nužno je napomenuti da se pretraga treba nakratko zaustaviti ako pacijent osjeti slabost zbog duljeg dubokog disanja.

Auskultacijom pluća ispitujemo:

  • vrstu i šum disanja,
  • omjer udisaja (inspirij) i izdisaja (ekspirij),
  • popratne zvučne fenomene, šum na plućima (hropci , krepitacije, zvižduci, pleuralno trenje, stridor). Hropci u plućima (hroptanje u plućima kod odraslih) se javljaju kad se su veće alveole ispunjene tekućinom i glasniji su od krepitacija. Stridor se javlja prilikom začepljenja gornjih dišnih putova. Zviždanje u plućima (sviranje u plućima i kašalj) se javlja u bolesnika s KOPB-om.

Normalan nalaz auskultacije pluća glasi: Nad plućima obostrano uredan šum disanja ili auskultatorno na plućima uredan šum disanja. Ovaj nalaz isključuje popratne patološke zvučne fenomene.

Patološki zvučni fenomeni govore u prilog bolesti pluća, a najčešće su:

Saznajte više:  Najčešći okidači za bolesti pluća

auskultacija pluća

Krepitacija pluća – šum na plućima

Krepitacije nad plućima su isprekidani, kratkotrajni i eksplozivni dišni zvukovi. Ovaj zvuk sličan je zvuku kao kad šuškate kosu među prstima ili kad hodate po svježe napadanom snijegu.

Krepitacije nastaju kad su alveole (najmanja gradivna jedinica pluća u koju dolazi zrak i gdje se događa izmjena plinova) kolabirane – bez zraka. Tijekom udisaja, zrak ulazi u alveole, razdvaja njihove priljubljene zidove i rasteže ih što dovodi do pojave patološkog šuma – krepitacija. Krepitacija uglavnom nastaje zbog prisutnosti tekućine u alveolama koja može biti posljedica upale, infekcije ili popuštanja srca.

Krepitacija pluća – uzroci su:

Krepitacije su čuju na početku inspirija (udisaja) i na kraju ekspirija (izdisaja).

Krepitacije mogu biti prisutne samo na jednom dijelu pluća ili obostrano nad oba plućna krila:

  • Obostrane krepitacije uglavnom su uzrokovane edemom pluća jer se tekućina zbog gravitacije slijeva u donje dijelove pluća (baza pluća). Drugi uzrok obostranih bazalnih krepitacija može biti idiopatska plućna fibroza.
  • Krepitacija pluća prisutna na jednom, ograničenom dijelu pluća govori u prilog upali pluća.

Saznajte više: Šum pri disanju – koji su mogući uzroci i kada posjetiti liječnika?

dispneja

Krepitacija pluća – simptomi

Krepitacije su fenomen kojeg liječnik čuje stetoskopom. Pacijent nije svjestan ovog fenomena dok ne dođe na pregled liječniku zbog nekog od simptoma bolesti pluća.

Najčešći simptomi bolesti pluća zbog kojeg pacijent dolazi liječniku su:

Saznajte više: Dispneja (zaduha) – značenje, vrste i liječenje

RTG pluća

Krepitacija pluća – dijagnoza

Ako je liječnik otkrio krepitacije nad plućima, bit će potrebne dodatne pretrage kako bi se otkrio uzrok krepitacija :

  • RTG pluća,
  • krvna slika (znakovi infekcije),
  • mikrobiološki pregled iskašljaja (sputum),
  • pulsna oksimetrija,
  • elektrokardiogram EKG,
  • testovi plućne funkcije – spirometrija.

Saznajte više: Spirometrija – kako se pripremiti za ispitivanje pluća?

Nakon postavljanja ispravne dijagnoze, liječenje se provodi ovisno o uzroku nastanka bolesti pluća.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

4.42 / 5   12

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu