Svako krvarenje u menopauzi je razlog za posjetiti liječnika. Točnije bi bilo reći krvarenje u postmenopauzi jer je menopauza zadnja menstruacija (kao što je menarha prva menstruacija), a postmenopauza je razdoblje života žene nakon menopauze, no s obzirom na to da se pojam ustalio u narodu, koristit ćemo ga u daljnjem tekstu.

Iako uzroci mogu biti razni, svaka četvrta žena koja doživi krvarenje u postmenopauzi boluje od raka endometrija.

S obzirom na ovako visok postotak najgore moguće dijagnoze krvarenja u menopauzi ohrabrite sebe, svoje prijateljice, svoje majke i bake i sve žene koje Vam se obrate s ovim problemom da posjete ginekologa. Veća vjerojatnost je da se radi o nekom lakšem problemu, ali i ako je postavljena dijagnoza maligne bolesti, lakše ju je pobijediti ako se otkrije na vrijeme.

Kiretaža maternice u menopauzi je jedan od načina dijagnostike i liječenja hiperplazije endometrija i česta je metoda liječenja krvarenja u menopauzi.

Saznajte više u članku koji slijedi i proslijedite ga svim ženama koje su Vam se požalile na ovaj problem!

Menopauza – definicije

Danas u Hrvatskoj žene u prosjeku žive 77 godina. 51. godina je prosječna dob u kojoj žene imaju posljednju menstruaciju u životu – znači, žene žive gotovo trećinu života u postmenopauzi.

Za početak ćemo definirati nekoliko važnih pojmova:

• menopauza – posljednja menstruacija u životu, obično oko 50. godine života. Dob početka menopauze je genetski predodređena i ne ovisi o broju trudnoća, korištenju hormonske kontracepcije ili socioekonomskom statusu. U žena koje puše cigarete, menopauza nastupa i do 2 godine ranije!
• prijevremena menopauza – ona koja se javlja prije 40. godine života,
• kasna menopauza – ona koja se javlja nakon 55. godine života,
• jatrogena menopauza – izazvana kastracijom (kirurškom, zračenjem ili lijekovima),
• postmenopauza – razdoblje u životu žene koje počinje nakon posljednje menstruacije. U narodu se obično naziva menopauzom,
• perimenopauza – višegodišnje razdoblje oko menopauze u kojemu dolazi do sve češćih poremećaja menstrualnog ciklusa, neurednih krvarenja i vazomotornih tegoba; počinje 4 do 5 godina prije menopauze i obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze,
• klimakterij – razdoblje u kojemu se postupno gasi funkcija jajnika; razdoblje od kraja reprodukcijske dobi, preko perimenopauze do prvih godina postmenopauze.

Kao što je vidljivo iz definicija, krvarenje u menopauzi se ustvari odnosi na krvarenje u postmenopauzi (jer je menopauza zadnja menstruacija u životu). S obzirom na to da se u narodu ovaj pojam ustalio, u tekstu ćemo govoriti o krvarenju u menopauzi.

Žena u postmenopauzi ne bi smjela imati nikakva krvarenja te je svako krvarenje u menopauzi razlog za posjetiti liječnika.

Krvarenja u perimenopauzi često postanu nepravilna i obilna zbog promjene u hormonalnom statusu. Mjesečnica može biti obilnija ili slabija nego inače. Neke žene iskuse spotting krvarenje (točkasto krvarenje). Ako Vaše krvarenje u perimenopauzi postane izrazito obilno i teško, javite se liječniku. Pregled će trebati i žene koje primijete krvarenje nakon odnosa.

Saznajte više: Simptomi klimakterija i menopauze i kako ih ublažiti?

Razlozi krvarenja u postmenopauzi

Postoje brojni mogući uzroci krvarenja u menopauzi, a ovdje ćemo opisati najvjerojatnije.

Polipi na maternici

Polipi na maternici su izrasline na unutarnjem zidu maternice. Polipe na maternici možemo podijeliti u dvije skupine:

• endocervikalni polipi – najčešće su posljedica kroničnih upalnih procesa, nalaze se u cervikalnom kanalu.
• polipi endometrija – hiperplazija endometrija u obliku izrasline, najčešće su benigni, ali mogu maligno alterirati (pretvoriti se u rak endometrija).

Simptomi polipa na maternici su:

• nepravilna menstrualna krvarenja,
• krvarenje između menstruacije,
• obilna menstruacija s ugrušcima,
• vaginalno krvarenje nakon menopauze,
• neplodnost.

Liječenje se provodi polipektomijom ili kiretažom maternice, uz primjenu progesteronske terapije.

Saznajte više:  Polip na maternici – uzroci, simptomi i liječenje

Vaginalna atrofija (stanjenje sluznice vagine, suha vagina)

Estrogen održava sluznicu vagine zdravom na više načina:

• estrogen potiče žlijezde vrata maternice na proizvodnju sluzi koja vlaži i omekšava vaginu,
• estrogen poboljšava elastičnost i debljinu vagine,
• estrogen potiče stanice na proizvodnju glikogena koji omogućava život korisnim bakterijama u vagini, koje štite vaginu od infekcija.

Nakon menopauze, niska razina estrogena može uzrokovati stanjenje i sušenje sluznice vagine koja postane podložna upalama.

Suhoća rodnice u menopauzi – simptomi su:

• bolan spolni odnos,
• krvarenje nakon spolnog odnosa (krvarenje u menopauzi),
• nelagoda i osjećaj upale u vagini,
• svrbež vagine,
• vaginalni iscjedak,
• urinarni problemi – česta potreba za mokrenjem i česte infekcije mokraćnog sustava.

Liječenje se provodi hormonalnom terapijom i nanošenjem estrogenskih krema i gelova.

Suhoća rodnice – prirodni lijek je mast Teuta za njegu intimne sluznice i može se pronaći u biljnim ljekarnama.

Saznajte više: Suha vagina i kako ju navlažiti?

Atrofija endometrija (stanjenje endometrija)

Endometrij je sluznica maternice koja obavlja važnu funkciju pri svakom menstrualnom ciklusu i trudnoći, a regulirana je spolnim hormonima.

Tijekom svakog menstrualnog ciklusa, endometrij se mijenja pod utjecajem spolnih hormona.

Tijekom postmenopauze, razina spolnih hormona u ženinom tijelu je snižena i to uzrokuje stanjivanje endometrija u menopauzi.

Normalan endometrij u žena koje ne krvare je debljine do 6 mm. Normalan endometrij u menopauzi kod žena koje krvare (koriste hormonalno nadomjesno liječenje) je do 4 mm.

Stanjenje endometrija može uzrokovati oskudna krvarenja u menopauzi.

Hiperplazija endometrija – zadebljanje endometrija u menopauzi

Hiperplazija endometrija označuje nepravilan rast sluznice maternice i zadebljanje maternice. Hiperplazija endometrija posljedica je produljene stimulacije endometrija estrogenom, bez djelovanja progesterona (estrogeni potiču rast endometrija, progesteron ga inhibira).

Hiperplazija endometrija (zadebljanje maternice) se razlikuje po vrstama stanica unutar zadebljanja. Atipija je pojam koji se odnosi na odstupanje izgleda stanice od normalnog. Odstupanje može biti razlika u veličini i obliku stanica, građi jezgre, poremećaj sazrijevanja i slično.

Razlikujemo nekoliko oblika hiperplazije endometrija:

• hyperplasia simplex – žlijezde su uredne, nema atipije epitelnih stanica,
• hyperplasia complex – žlijezde su umnožene, nema atipije epitelnih stanica,
• hyperplasia simplex atipica – žlijezde su uredne, prisutna atipija epitelnih stanica,
• hyperplasia complex atipica – žlijezde su umnožene, prisutna atipija epitelnih stanica.

Saznajte više: Atipične stanice – znače li one rak?

Maligni potencijal (mogućnost pretvorbe u karcinom maternice) ovisi o postojanju atipije, dobi bolesnice i drugim bolestima (tumori jajnika, endokrinopatije, pretilost…) Velika atipija govori u prilog malignoj transformaciji i nastanku raka endometrija (karcinom endometrija).

Glavni simptom hiperplazije endometrija je abnormalno krvarenje iz maternice (nepravilna krvarenja u menopauzi i dugotrajna krvarenja u menopauzi), a može biti praćeno s bolovima u donjem dijelu trbuha.

Dijagnoza se postavlja transvaginalnim ultrazvukom.

Liječenje ovisi o dobi žene i vrsti hiperplazije:

• žene do 40 godina – kiretaža maternice, ako je prisutna atipija stanica daje se progesteron,
• žene starije od 40 godina – kiretaža maternice, ako je prisutna visoka atipija nužno je kirurško odstranjenje maternice (histerektomija) jer je rizik od razvoja raka endometrija izrazito velik.

Karcinom endometrija, rak endometrija

Karcinom endometrija je najčešći karcinom spolnih organa i čini 6 do 7% svih karcinoma u žena. Svaka četvrta žena koja doživi krvarenje u menopauzi (nevezano za spolni odnos) boluje od raka endometrija! Zbog ovako velikog postotka je nužno svako krvarenje u postmenopauzi prijaviti ginekologu kako bi se napravile potrebne pretrage.

Rak endometrija se javlja uglavnom iznad 40. godine života i najčešće se radio adenokarcinomu endometrija (rak žlijezda endometrija).

Razlikujemo dvije vrste raka endometrija:

• Tip 1 – ovisan o estrogenu – razvija se iz hiperplazije endometrija,
• Tip 2 – neovisan o estrogenu – javlja se u starijih žena i ima lošiju prognozu.

Glavni čimbenici rizika su pretilost, dijabetes (šećerna bolest), arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak), prethodno zračenje zdjelice, pozitivna obiteljska anamneza (rak dojke ili rak jajnika), primjena tamoksifena dulje od 5 godina.

90% karcinoma endometrija očituje se kao:

• nepravilna krvarenja u menopauzi,
• obilna krvarenja u menopauzi,
• dugotrajna krvarenja u menopauzi,
• produžena krvarenja u menopauzi.

Rak endometrija metastazira u pluća, jetru i kosti te može stvarati simptome ovisno o proširenosti bolesti.

Sumnja na ovu bolest postavlja se na temelju anamneze i ultrazvučnog pregleda, a definitivna dijagnoza se postavlja biopsijom endometrija.

Liječenje raka maternice ovisi o proširenosti bolesti. Izvodi se odstranjenje maternice (histerektomija), a ponekad je nužna i radioterapija (zračenje) ili hormonalna terapija.

Prognoza ovisi o stadiju bolesti. Prosječno preživljenje kod stadija I i II je 70 do 95%, a kod stadija III i IV iznosi 10 do 60%.

Saznajte više: Histerektomija – operacija, postupak, iskustva i oporavak

Ostali uzroci krvarenja u menopauzi

Ostali, rjeđi uzroci krvarenja u menopauzi mogu biti:

• klamidija – oskudnije krvarenje, krvarenje nakon spolnog odnosa,
• gonoreja – krvarenje nakon spolnog odnosa,
• genitalni herpes,
• tamoksifen,
• antikoagulantni lijekovi (npr. varfarin),
• krvarenje iz mokraćnog sustava,
• ozljeda zdjelice,
• rak vrata maternice.

Krvarenje u menopauzi – simptomi

Žene svoje simptome najčešće opisuju kao:

• nepravilna krvarenja u menopauzi,
• produžena krvarenja u menopauzi,
• oskudna krvarenja u menopauzi,
• dugotrajna krvarenja u menopauzi,
• obilna krvarenja u menopauzi s ugrušcima,
• krvavi iscjedak iz rodnice,
• krvarenje nakon spolnog odnosa,
• „menstruacija u menopauzi“.

Krvarenje u menopauzi – dijagnoza

Svako krvarenje u menopauzi razlog je za posjetiti liječnika.

Ginekolog će obaviti ginekološki pregled koji uključuje i Papa test. Papa test je medicinska pretraga kojom se uzima obrisak rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Ova pretraga služi za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice, kao i promjena u stanicama koje prethode karcinomu.

Obrisak se potom gleda pod mikroskopom s posebnim bojenjima, a rezultat može biti sljedeći:

• uredan papa test,
• nalaz upalnih promjena bez abnormalnih stanica, ponekad je moguće prepoznati i specifičnog uzročnika upale (npr. Trichomonas vaginalis, Chlamydia trachomatis, HPV Humani Papillomavirus…)
• abnormalan nalaz.

Abnormalan nalaz govori o atipiji stanica koja ne mora nužno značiti i karcinom vrata maternice, ali je stanje koje potencijalno može prijeći u karcinom.

Saznajte više: Papa test – kako analizirati nalaze i što oni mogu pokazati?

Transvaginalnim ultrazvukom ginekolog će izmjeriti debljinu endometrija. Ultrazvučni pregled se obavlja postavljanjem ultrazvuka kroz rodnicu i očitavanjem nalaza u realnom vremenu. Debljina endometrija jako je važan podatak za sve žene koje krvare u menopauzi jer po njemu se postavlja sumnja na određena stanja poput hiperplazije endometrija i raka endometrija.

Saznajte više: Endometrij maternice – normalna debljina i zadebljanje

Ako liječnik sumnja na karcinom endometrija, obavit će biopsiju endometrija. Biopsija endometrija siguran je dokaz karcinoma endometrija. Biopsija označava uzimanje uzorka tkiva i daljnje gledanje stanica endometrija pod mikroskopom.

Kod većine žena bit će potrebno obaviti dilataciju i kiretažu maternice. Kiretaža maternice je postupak kojim se kiretom struže sluznica maternice. Kiretaža je zahvat koji se vrši radi otkrivanja uzroka obilnih i neredovitih menstruacija, krvarenja u menopauzi i kod prekida trudnoće. Kiretaža zbog krvarenja se radi rutinski.

Kiretaža maternice nije samo dijagnostička metoda već se koristi i u liječenju hiperplazije endometrija.

Saznajte više: Dilatacija i kiretaža maternice – postupak, alternativa i oporavak

Krvarenje u menopauzi – liječenje

Krvarenje u menopauzi liječi se etiološki, ovisno o uzroku krvarenja.

Katkad krvarenje može biti izrazito obilno i žena može izgubiti puno krvi te razviti anemiju (slabokrvnost, manjak crvenih krvnih stanica). Teško krvarenje može rezultirati i nastankom šoka. Tada je nužno bolničko liječenje, nadoknada tekućine i transfuzija krvi.

Kod bolesnica s atrofijom vagine (suhoća rodnice u menopauzi) ili atrofijom endometrija, propisuju se estrogeni u obliku tableta, krema ili vaginaleta.  Suhoća rodnice – prirodno liječenje obuhvaća npr. mast Teuta koja ublažava probleme suhoće rodnice.

Kod hiperplazije endometrija (zadebljanje maternice u menopauzi) propisuje se progesteron uz kiretažu maternice.

U liječenju karcinoma endometrija najvažniji terapijski pristup je kirurško odstranjenje maternice (histerektomija). Kod proširene bolesti, nužno je odstraniti i jajnike, jajovode i limfne čvorove. Uz kirurške metode, kod nekih pacijentica provest će se zračenje (radioterapija), kemoterapija ili hormonalna terapija, ovisno o proširenosti bolesti.

Za liječenje spolno prenosivih bakterijskih bolesti koriste se antibiotici.

• hiperplazija endometrija
• karcinom endometrija
• kiretaža
• krvarenje
• krvarenje iz maternice
• krvarenje u menopauzi
• menopauza
• obilno krvarenje
• perimenopauza
• postmenopauza
• rak endometrija
• suhoća rodnice