Nedostatak leukocita u krvi (leukopenija)

5 komentara
4 min čitanja

Kreni Zdravo

Leukopenija ili leukocitopenija je smanjen broj bijelih krvnih zrnaca (leukocita) u krvi, a takvo stanje dovodi do povećanog rizika od infekcije. Neutropenija, vrsta leukopenije, odnosi se na smanjenje broja cirkulirajućih neutrofilnih granulocita odnosno najbrojnijih bijelih krvnih stanica.

Pojmovi leukopenija i neutropenija povremeno se mogu koristiti naizmjenično, s obzirom na to da je mali broj neutrofila najvažniji pokazatelj rizika od infekcije. Leukopenija može biti uzrokovana određenim lijekovima, kemoterapijom, terapijom zračenja, transplantacijom matičnih stanica te autoimunim bolestima.

Normalne vrijednosti leukocita u krvi su od 3400 do 9700/mm³ (3,4-9,7 * 10⁹/L) za odrasle osobe, dok su kod djece i novorođenčadi donja i gornja granica pomaknute na više vrijednosti.

Leukopenija – simptomi

Leukopenija ima simptome koji su identični simptomima neutropenije, dakle:

Čirevi u ustima
Proljev
Peckanje prilikom mokrenja
Neobično crvenilo
Bol ili otekline oko rane
Upala grla
Umor, malaksalost, ubrzano umaranje
Teškoće pri disanju
Pojava bola i otoka na desnima
Ponovljeni sinusitis
Povišena tjelesna temperatura

Simptomi se uglavnom očituju prevelikom osjetljivosti na infekcije. Infekcije koje se pojavljuju duže traju i teže se liječe. Banalne infekcije poput slabe prehlade, mogu biti izrazito opasne, jer se organizam ne može boriti onako kako se bori kada je broj leukocita normalan.

Djeca i odrasli prilikom primanja kemoterapije, izloženi su riziku od mnogobrojnih infekcija. Tek ako prežive infekcije ili ne dobiju neku od njih, te se nalazi minimalno normaliziraju – može se reći da počinje razdoblje remisije.

Uzroci leukopenije

Nedostatak leukocita (leukopenija) u krvi mogu izazvati infekcije, poput prehlade ili gripe, kemoterapija i zračenje, mijelofibroza i aplastična anemija (propadanje bijelih i crvenih krvnih stanica, zajedno sa siromašnom proizvodnjom trombocita). HIV i AIDS također su prijetnja bijelim krvnim stanicama.

Mijelofibroza je zloćudna bolest bijelih krvnih stanica kada uz neoplastičnu promjenu hematopoetskih stanica uočavamo i fibrozu koštane srži. Aplastična anemija poremećaj matičnih hematopoetskih stanica sa simptomima smanjenja ukupnog broja stanica u koštanoj srži smanjenjem broja krvnih stanica u perifernoj krvi.

Ostali uzroci uključuju:

Sustavni eritemski lupus
Hodgkinov limfom
Neke vrste raka
Tifus
Malarija
Tuberkuloza
Denga
Rickettsia infekcije
Proširenje slezene
Nedostatak folata
Sepsa
Nedostatak minerala, kao što su bakar i cink

Nakon početka infekcije može se razviti pseudoleukopenija, pri čemu su leukociti (većinom neutrofili, koji prvi odgovaraju na ozljede) marginalizirani u krvnim žilama.

Lijekovi koji uzrokuju leukopeniju

Neki lijekovi mogu imati utjecaj na broj i funkciju bijelih krvnih stanica, primjerice klozapin – antipsihotik koji rijetko može štetno utjecati na nedostatak svih granulocita (neutrofili, bazofili i eozinofili).

Još neki od lijekova koji uzrokuju leukopeniju su:

Antidepresivi i bupropion (Wellbutrin) – koji se primjenjuje kod liječenja ovisnosti o pušenju.
Minocycline, Divalproex natrij i valproic kiselina (Depakote) – lijekovi koji se koriste za epilepsiju (konvulzije), maniju (s bipolarnim poremećajem) i migrene.
Antiepileptički lijek lamotrigin, isto tako povezan je sa smanjenim brojem bijelih krvnih stanica.
Imunosupresivni lijekovi – kao što su sirolimus i mycophenolate mofetil, takrolimus, ciklosporin te neki lijekovi koji se koriste za liječenje multiple skleroze, kao što su Rebif, Avonex i Betaseron.

Osim toga, leukopeniju mogu uzrokovati i neki tretmani protiv raka. Kemoterapija, primjerice, usmjerena je na stanice koje brzo rastu, poput tumora, ali također može utjecati i na bijele krvne stanice proizvedene u koštanoj srži, a koje odlikuje brzi rast.

Zajednička nuspojava tretmana protiv raka je neutropenija i sniženje neutrofila (specifične vrste bijelih krvnih stanica). Smanjen broj bijelih krvnih stanica može biti prisutan i u slučajevima trovanja arsenom.

Leukopenija – dijagnoza i liječenje

Leukopeniju je moguće dijagnosticirati analizom krvne slike.

Neki su slučajevi leukopenije tako blagi da ne zahtijevaju liječenje, ali se mora prekinuti uzimanje terapije ili lijeka koji uzrokuje bolest. Nakon toga bi bolesnik trebao ozdraviti. Eventualna infekcija se može liječiti antibioticima.

U rijetkim slučajevima, kada se ne može otkriti uzrok bolesti ili kada se nakon prekida uzimanja lijeka, za koji se mislilo da uzrokuje bolest, stanje ne popravi, leukopenija se liječi lijekovima za jačanje koštane srži. Katkada se bolest periodično vraća u blagom obliku, ali većina bolesnika poslije toga nema dugotrajnih tegoba.

Leukopenija – prehrambene smjernice

Ako vam je dijagnosticirana leukopenija morat ćete se držati posebnog prehrambenog režima kako biste prije svega poštedjeli organizam od bilo kakve infekcije koja može nastati konzumacijom određenih namirnica. Smjernice za prehranu kod osoba s leukopenijom su sljedeće:

Izbjegavajte sirovo voće i povrće. Preporučuje se koristiti samo ono voće koje se guli i čija se kora ne jede: lubenice, naranče, jabuke, banane, avokado.
Preporučuje se konzumacija kompota.
Kuhano povrće i konzervirani proizvodi trebali bi činiti veći dio vaše prehrane, budući da svježe namirnice mogu pogoršati vaše zdravstveno stanje.
Izbjegavajte brzu prehranu i gazirana pića.
Meso koje konzumirate mora biti jako dobro termički obrađeno kuhano/pečeno.
Izbjegavajte konzumaciju bilo kakvog sira, a pogotovo sireva s plemenitom plijesni.
Izbjegavajte suhomesnate proizvode, a u slučaju da baš nikako ne možete preporučuje se konzumacija vakuumiranog kupovnog mesa.
Izbjegavajte orašaste plodove, pečene ili svježe mljevene, kao i maslac od orašastih plodova.
Izbjegavajte jogurt i mlijeko te bilo kakve druge mliječne proizvode koji nisu pasterizirani.
Ako je moguće konzumirajte samo flaširanu vodu.
Sve namirnice trebale bi biti dobro kuhane, a jaja tvrdo kuhana.