Javlja se kod osoba srednje životne dobi i starijih

Probadanje oko srca: Glavni simptom kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzrok smrti! Evo koji su mu uzroci i kako se liječi

Budite prvi i komentirajte!
7 min čitanja

Antonija Mišković

dr. med.

Razna stanja mogu uzrokovati probadanje oko srca, ali u ovom članku posvetit ćemo se najčešćim kardiovaskularnim uzrocima.

Ako vas zanimaju ostali uzroci bolova u prsima, pročitajte više u članku “Probadanje u prsima – najčešći uzroci i kako ih prepoznati“.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u razvijenim zemljama, a bol u prsima glavni je simptom tih stanja.

Gdje se nalazi srce i kako funkcionira?

Srce je šuplji mišić veličine šake smješten u prsnom košu te je zaštićen rebrima. Srce je podijeljeno na dva dijela – desno srce i lijevo srce.

Funkcija srca (desne i lijeve strane) je mišićnim kontrakcijama pumpati krv u dva krvotoka:

mali krvotok (plućni krvotok) – krv koja je došla iz svih tkiva u ljudskom organizmu desno srce usmjerava prema plućima, gdje se obogaćuje kisikom, a otpušta se ugljikov dioksid
veliki krvotok (sistemski krvotok) – krv obogaćena kisikom se iz pluća vraća u lijevo srce koje pumpa krv do svih tkiva ljudskog organizma.

S obzirom na to da je srce mišić koji kontinuirano radi od petog tjedna gestacije (dok smo još u majčinoj utrobi) do kraja života, ono troši jako puno energije i potrebna mu je konstantna opskrba kisikom i hranjivim tvarima.

Krvne žile koje hrane samo srce nazivaju se koronarne krvne žile, zato se i ishemijska bolest srca naziva još i koronarna bolest srca, a glavni simptomi bolesti jesu probadanje oko srca i bol u prsima.

Ateroskleroza koronarnih arterija – koronarna bolest srca

Začepljenje krvnih žila oko srca najčešće je uzrokovano aterosklerozom koronarnih arterija. Kada su koronarne krvne žile sužene, srce ne dobiva dovoljno kisika i to stvara bol i probadanje oko srca.

Ateroskleroza je bolest u kojoj dolazi do nakupljanja lipida (masnoća) na unutarnjim stijenkama arterija. Koronarne arterije glavno su mjesto aterosklerotske bolesti.

Začepljenje krvnih žila može biti:

stenoza krvne žile – krvne žile kojima je zbog nakupljenih masnoća smanjen promjer i otežan protok krvi
okluzija krvne žile – potpuno začepljenje krvne žile, nema protoka krvi kroz krvnu žilu.

Rizični čimbenici za nastanak ateroskleroze su:

visok krvni tlak – hipertenzija
visoke vrijednosti kolesterola – hiperkolesterolemija
visoke vrijednosti triglicerida
povišena razina lipoproteina niske gustoće (LDL)
snižena razina lipoproteina visoke gustoće (HDL)
koronarna bolest srca u obitelji
pušenje
dijabetes (šećerna bolest)
prekomjerna tjelesna težila i pretilost
fizička neaktivnost
stres.

Začepljenje krvnih žila oko srca — FOTO: Shutterstock

Aterosklerotski plakovi sužavaju krvne žile i smanjuju protok krvi kroz njih. Ako je protok krvi kroz krvne žile smanjen, tkivo više neće dobivati dovoljno kisika i hranjivih tvari da bi moglo normalno funkcionirati i nastaje ishemija. Pojam ishemija odnosi se na stanje pomanjkanja kisika.

Pri fizičkom radu srce radi više nego u mirovanju i potrebno mu je više kisika i hranjivih tvari. U početku bolesti, ishemija i simptomi (bolovi u prsnom košu) se javljaju upravo pri fizičkom radu. Napredovanjem bolesti, ako se lumen arterije još više suzi, nastaju bolovi u prsima i pri manjim tjelesnim aktivnostima, a na kraju i u mirovanju.

Koronarna bolest srca obuhvaća dvije bolesti (ovisno o stupnju začepljenosti arterija). O te dvije bolesti možete naučiti u člancima:

Probadanje srca – simptomi

Iste simptome će dva različita čovjeka različito i opisati. Probadanje oko srca ljudi opisuju kao:

bol u prsima
bolovi u lijevoj strani oko srca
stezanje u prsima
probadanje u prsima
probadanje oko prsa kod udaha
pritisak u prsima i nedostatak zraka
peckanje u prsima
bolovi u sredini prsnog koša
bolovi ispod lijeve dojke
peckanje i probadanje oko srca
bolovi iza prsne kosti
bolovi u lijevoj strani prsa
pritisak u prsima
bol u grudima
stezanje oko srca
žarenje u prsima
bolovi na lijevoj strani ispod rebara
bolovi oko srca
stiskanje u prsima
nelagoda u prsima
tupa bol u prsima.

Sve ove izraze za bol koja je nastala kao posljedica koronarne bolesti srca liječnici nazivaju jednim izrazom – stenokardija.

Stenokardija kod bolesnika koji boluju od angine pektoris ima točno određene karakteristike boli:

lokaciju (gdje boli?)
širenje (gdje se bol širi?)
jačinu boli (koliko boli?)
dužinu trajanja (koliko traje bol?)
čimbenicima koji je potiču.

Tipično, glavne razlike između stabilne angine pektoris i srčanog udara su:

probadanje u prsima kod stabilne angine javlja se pri fizičkoj aktivnosti ili stresu (čimbenici koji je potiču) – kod infarkta miokarda bol u sredini prsnog koša se može javiti u bilo kojoj životnoj situaciji
kod stabilne angine stezanje u prsima popušta mirovanjem ili primjenom nitroglicerina – kod infarkta miokarda pritisak u prsima ne popušta pri mirovanju ili primjenom nitroglicerina
probadanje u prsima na lijevoj strani kod stabilne angine traje manje od 15 minuta – bol oko srca kod infarkta miokarda može trajati puno duže
osobe koje boluju od angine pektoris točno znaju gdje će ih boljeti i koliko jako, znaju koliko će to trajati i kako će zaustaviti bol (nitroglicerin i mirovanje) – kod infarkta miokarda nema pravila za probadanje u predjelu srca
kod infarkta miokarda češći su i dodatni simptomi – mučnina i povraćanje, hladan znoj, osjećaj tjeskobe, opća slabost, lupanje srca, pritisak u prsima i nedostatak zraka, glad za zrakom – dispneja, zaduha.

Gdje boli srce?

Osim karakteristične boli u prsima (bolovi u sredini prsnog koša i probadanje u prsima na lijevoj strani, bol u prsnom košu) koja je već navedena, kod nekih bolesnika, probadanje oko srca proširit će se i na druge dijelove tijela.

Stenokardija se može širiti i uzrokovati:

bol u lijevoj ruci i ramenu
bol u lopatici i prsima
bol u donjoj čeljusti
bol u vratu
bolovi u lijevom ramenu i vratu
bol između lopatica
bol u desnoj ruci
bol u leđima
bol u trbuhu
bolovi u prsima i leđima.

Probadanje oko srca – dijagnoza

Liječnika će zanimati odgovori na sljedeća pitanja:

kada se bol javila, jeste li obavljali fizički posao ili mirovali?
jeste li bili pod velikim stresom u zadnjih nekoliko dana?
je li se bol javila prvi put ili ste je već nekad ranije iskusili?
gdje se točno bol pojavljuje?
je li se bol širila?
na ljestvici 1 – 10, kojom jačinom biste opisali bol?
koliko je bol trajala?
kako biste opisali karakter boli? (oštra probadajuća bol, tupa bol, osjećaj stezanja)
povezujete li bol s nekim radnjama i situacijama? (npr. poslije jela, prilikom kašljanja i sl.)
koliko često ste imali slične tegobe?
je li bol popustila mirovanjem?
jeste li uzeli nitroglicerin, ako da, je li bol popustila?
jeste li primijetili osjećaj nedostatka zraka?
jeste li osjećali mučninu?
imate li žgaravicu?
imate li povišenu tjelesnu temperaturu?
jeste li primijetili kakve druge simptome?
bolujete li od drugih bolesti?
uzimate li kakve lijekove?

Nakon anamneze, liječnik će obaviti klinički pregled i, ako sumnja na koronarnu bolest srca, poslati vas specijalistu kardiologu i na neke pretrage:

EKG – elektrokardiogram
krvne pretrage (masnoće u krvi, šećer u krvi, srčani enzimi, parametri upale)
RTG srca i pluća
ultrazvuk srca
ergometrija (test opterećenja) – dijagnoza stabilne angine
koronarografija – najvažnija pretraga u dijagnostici koronarne bolesti srca, mogućnost liječenja prilikom koronarografije.

Bolovi u srcu kod mladih

Koronarna bolest srca javlja se kod osoba srednje životne dobi i starijih jer su potrebne godine da bi masnoće suzile lumen krvne žile toliko da protok krvi ne bude dovoljan za normalnu funkciju srčanog mišića.

Bolovi u srcu kod mladih (probadanje oko srca kod djece) će češće biti uzrokovani drugim bolestima srca, i to infektivne etiologije:

endokarditis – upala srčanih zalistaka, najčešće bakterijske etiologije; simptomi endokarditisa su vrućica, peckanje i probadanje oko srca, opća slabost, šum na srcu, osip po koži (petehije) i ubrzano lupanje srca
miokarditis – upala srčanog mišića, najčešće virusne etiologije; simptomi miokarditisa su bol u prsima, nepravilan rad srca, lupanje srca, a može se razviti i zatajenje srca
perikarditis – upala srčane ovojnice, najčešće virusne etiologije; simptomi perikarditisa su peckanje i probadanje oko srca, kratak dah, lupanje srca, opća slabost, mučnina i kašalj.

Probadanje oko srca – stres

Jedan od rizičnih faktora za nastanak koronarne bolesti srca je i stres. Razlikujemo iznenadni stres (npr. nesreća, gubitak voljene osobe) i kontinuirani stres.

Kontinuirani, svakodnevni stres (zbog nezadovoljstva na poslu, stalnih pritisaka obitelji, financijske i socijalne nesigurnosti, lošeg braka i sl.) je posebno opasan jer može stvoriti brojne zdravstvene probleme, tzv. psihosomatsku bolest.

Neće svaka osoba s emocionalnim teškoćama razviti psihosomatsku bolest, već to ovisi o nizu čimbenika okoline i naslijeđa.

Psihosomatske bolesti su velik problem današnjice jer stvaraju negativni začarani krug. Zbog velikog stresa ljudi dobiju bolest koja im onda pogoršava taj stres i stvara novi, a bolest ne prolazi uz klasično liječenje.

Psihosomatske bolesti su bolesti psihogenog podrijetla koje stvaraju organska oštećenja. Uvjetovane su emocionalnim smetnjama, a tjelesne promjene nastale zbog tih smetnji samo su popratni simptomi i, fokusirajući se na liječenje samo tjelesnih oštećenja, ne možemo postići izlječenje.

Jedan od rizičnih faktora za nastanak koronarne bolesti srca je i stres — FOTO: Shutterstock

Primjeri psihosomatskih bolesti:

glavobolja
probadanje oko srca – stres
pritisak u prsima i nedostatak zraka
problemi s disanjem
osjećaj slabosti
problemi s mokraćnim sustavom
bol u zglobovima
čir na želucu ili dvanaesniku
kronična konstipacija (zatvor)
proljevi
slab apetit
neredoviti menstrualni ciklusi
dugotrajni umor.

Psihosomatske bolesti stvarne su bolesti i uzrokuju stvarne simptome. Pogrešno je misliti da osoba izmišlja simptome. Čir na želucu nastao zbog bakterije Helicobacter pylori ne razlikuje se puno od čira na želucu uzrokovanog stresom.

Doduše, često je jako teško postaviti dijagnozu ovog poremećaja jer i sami bolesnici osjećaju neugodu pri pomisli da je uzrok tegoba psihičke naravi. Toga u 21. stoljeću ne bi trebalo biti! Psihijatrija nije sramota i nikako ne bi trebala biti stigma!

Ako ste u zadnjih nekoliko godina imali brojne fizičke patnje različitih organskih sustava, obavili različite pretrage i preglede kod specijalista i nigdje vam nisu uspjeli postaviti točnu dijagnozu, postoji mogućnost da bolujete od psihosomatske bolesti. Nemojte se bojati i potražite jedinu pomoć koja može izliječiti uzrok problema, a ne samo simptom. Psihosomatski poremećaji liječe se psihofarmakoterapijski i psihoterapijski.

Pročitajte i ove članke: