Venska tromboza – uzroci, simptomi, liječenje i prevencija

venska tromboza

Venska tromboza je bolest krvožilnog sustava. Ona nastaje zastojem krvnih ugrušaka koji mogu djelomično ili u potpunosti začepiti venu. Ako se radi o površinskim venama, govorimo o površinskoj venskoj trombozi (superficijalnom tromboflebitisu), a kada se krvni ugrušci stvaraju u dubokim venama riječ je o dubokoj venskoj trombozi.

Ova bolest najčešće zahvaća noge i zdjelicu, a nešto rjeđe i ruke. Iako se venska tromboza u pravilu javlja kod starijih osoba, ona može nastati u bilo kojoj dobi.

Faktori koji mogu doprinijeti nastanku tromboze su:

  • genetska predispozicija,
  • zastoj krvi,
  • poremećaji u mehanizmu zgrušnjavanja krvi,
  • oštećenje unutarnjeg sloja stijenke krvne žile,
  • dugotrajno korištenje oralne kontracepcije,
  • dugotrajno sjedenje sa spuštenim nogama ili stajanje,
  • dugotrajna putovanja,
  • mirovanje ili nepokretnost,
  • upalna stanja i infekcije,
  • postojanje malignih bolesti,
  • pretrpljena trauma,
  • kirurški zahvati,
  • pretrpljeni srčani infarkt,
  • kronične bolesti krvi.

Dugogodišnja međunarodna istraživačka studija grupe znanstvenika na 891 bolesniku s esencijalnom trombocitemijom je pokazala da je čak 109 pacijenata imalo arterijsku ili vensku trombozu. Faktori koji su pridonijeli njezinom nastanku su vezani za starost pacijenta (stariji od 60 godina), povijest tromboze u obitelji, kardiovaskularne rizične čimbenike (npr. konzumacija duhana, hipertenzija, dijabetes) te leukocitozu. Zahvaljujući ovom istraživanju, djelomično su razjašnjeni važni čimbenici koji mogu djelovati na nastanak venske tromboze.

Površinska venska tromboza (superficijalni tromboflebitis)

Kod površinske tromboze (superficijalnog tromboflebitisa) riječ je o akutnoj lokalnoj upali venske stijenke i okolnog vezivnog tkiva koju prati stvaranje krvnih ugrušaka u površinskim venama. Osobe koje imaju vensku trombozu površinskih vena nalaze se u situaciji povišenog rizika od razvoja duboke venske tromboze.

površinska venska tromboza
Foto:Photospin

Simptomi površinske tromboze

Kod površinske venske tromboze (superficijalnog tromboflebitisa) simptomi se mogu javiti u vrlo kratkom roku (nekoliko sati ili 1 do 2 dana), a oni obuhvaćaju:

  • zadebljanost vene,
  • eritem (crvenilo),
  • osjetljivost,
  • bolnost zahvaćenog područja,
  • osjećaj topline.

Površinska venska tromboza obično traje 1 do 2 tjedna, nakon čega se akutni proces smiruje, a simptomi povlače. U rijetkim slučajevima moguća je sekundarna infekcija koju prate:

  • povišena tjelesna temperatura,
  • povišena sedimentacija,
  • povišeni broj leukocita.

Dijagnoza i liječenje

Površinska venska tromboza može se dijagnosticirati na temelju kliničke slike i fizikalnog pregleda.

Liječenje je simptomatsko, a obično uključuje stavljanje toplih obloga i uzimanje lijekova protiv bolova i za smirivanje upale. U tu svrhu primjenjuju se nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAID).

Što se tiče prirodnih lijekova, najbolje rezultate pokazuju pripravci divljeg kestena koji poboljšavaju cirkulaciju. Gel se u tankom sloju nanosi na zahvaćeno područje dva puta dnevno. Međutim, postoje još neke stvari koje možete učiniti, a to su:

  • povećati kretanje,
  • prestati pušiti,
  • povećati unos omega-3 i omega-6 masnih kiselina,
  • koristiti prah crvene ljute paprike kao začin (snižava kolesterol i trigliceride u krvi),
  • koristiti ružmarin (začin i čaj ružmarina) koji poboljšava cirkulaciju,
  • piti čaj divljeg kestena i čaj đumbira koji je učinkovit u borbi protiv nastajanja krvnih ugrušaka,
  • koristiti češnjak ili pripravke češnjaka zato što je češnjak poznati borac protiv visokog krvnog tlaka i snižavanja kolesterola.

Duboka venska tromboza

Kod duboke venske tromboze karakteristično dolazi do zatvaranja šupljine zahvaćene vene i upalne reakcije njene stijenke. Premda duboka venska tromboza sama po sebi nije opasna, ona može izazvati teške komplikacije kao što su plućna embolija (koja može završiti smrću) ili kronična venska insuficijencija.

duboka venska tromboza
Foto:Photospin

Simptomi duboke venske tromboze

Duboka venska tromboza može postojati bez vidljivih simptoma, a može se očitovati i različitim stupnjevima osjetljivosti.

Simptomi najčešće obuhvaćaju:

  • otečenost zahvaćene noge,
  • osjećaj težine i napetosti,
  • otežano hodanje,
  • eritem (crvenilo),
  • osjetljivost,
  • bolnost zahvaćenog područja,
  • osjećaj topline,
  • promjene boje kože,
  • istaknute površinske vene.

Homanov znak 

Osjetljivost i bol javljaju se pri stajanju i hodanju, kašljanju te visećem položaju noge, a olakšaju se mirovanjem s uzdignutom nogom. Maksimalna bol javlja se pri savijanju skočnog zgloba s ispruženim koljenom ili pri ustajanju s ispruženom nogom što se naziva Homanov znak. Pročitajte više o Homanovom znaku.

Premda je Homanov znak često ”lažna uzbuna” da se radi o dubokoj venskoj trombozi, ipak ga ne treba zanemariti jer duboka venska tromboza može dovesti do po život opasnih posljedica.

Zašto pisati o Homanovom znaku kada se više ne primjenjuje u dijagnostici?! Upravo zato što je do pojave suvremenih dijagnostičkih metoda on bio jedan od pokazatelja koji su upućivali na to da se u tijelu odvija proces koji može završiti smrtnim ishodom. 

Simptomi plućne embolije koja je najčešća rana komplikacija duboke venske tromboze su:

  • iznenadni ubrzani rad srca,
  • bolovi u prsima,
  • nemir,
  • hladno znojenje.

Tromboza nožnih vena u 95% slučajeva uzrokuje plućnu emboliju koja se navodi kao jedini ili glavni uzrok smrti u 10% odraslih koji umiru u bolnicama.

Kasna komplikacija je posttrombotski sindrom koji nastaje zbog oštećenja zalistaka dubokih vena, a očituje se:

  • trajnim edemima potkoljenice,
  • pojavom sekundarnih varikoziteta,
  • oštećenjima kože (hipostazični dermatitis i ulkus).

Učestalost nastanka posttrombotičkog sindroma znatno se smanjuje pravilnom upotrebom elastično-kompresivnih čarapa.

Znanstvena studija grupe znanstvenika objavljena 2013. godine u časopisu Blood naglašava sljedeće: „Venska tromboza može biti opasna ako dolazi u kombinaciji s rakom. Općenito, pacijenti s karcinomom venske tromboze ne mogu normalno funkcionirati te imaju povećanu smrtnost u usporedbi s pacijentima bez raka. Pretpostavlja se da bi tromboprofilaksa u bolesnika s rakom mogla poboljšati prognozu i kvalitetu života sprječavanjem tromboznih komplikacija.“

Dijagnoza i liječenje

Vene dubokog venskog sustava ne mogu se vidjeti golim okom, stoga se postojanje krvnog ugruška unutar dubokog venskog sustava potvrđuje upotrebom dijagnostičkih postupaka i to uz pomoć neinvazivnih pretraga, venografijom ili duplex ultrasonografijom ako je venska tromboza zahvatila vene u preponama ili zdjelici.

Kod duboke venske tromboze, pacijent će morati primiti hitnu antikoagulantnu terapiju heparinskim injekcijama te će biti hospitaliziran kako bi se spriječile teške posljedice (plućna embolija i kronična venska insuficijencija).

Nakon toga slijedi prelazak na terapiju vafarinskim tabletama (od 2 do 6 mjeseci) uz redovitu kontrolu krvne slike što može potrajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

Kad se edem smanji, bolesnik mora koristiti elastični povoj pri hodu kako bi se kontrolirao edem koji se može pojaviti.

Aspirin sprječava sljepljivanje krvnih pločica, trombocita i stoga može imati preventivni učinak kod venske tromboze.

Osobe koje uz probleme cirkulacije imaju želučanih tegoba, trebale bi uzimati aspirin s ovojnicom koji štiti želučanu sluznicu od acetilsalicilne kiseline.

Znanstvena studija objavljena u poznatom europskom neurološkom časopisu 2010. godine potvrđuje korist upotrebe antikoagulanata kao što je intravenski heparin dozama prilagođen tjelesnoj težini, simptomatskoj terapiji, kontroli napadaja te intrakranijalnom tlaku.

Tromboza u trudnoći

U trudnoći, pritisak maternice na proširene vene usporava protok krvi čime se povećava rizik od nastanka venske tromboze (ako ste pušač, rizik se dodatno povećava).

Trudnice imaju 10 puta veće šanse da dobiju vensku trombozu od ostalih žena istih godina.

Što se tiče terapije, primjenjuju se injekcije heparina s niskom molekularnom težinom koje sprječavaju uvećanje krvnih ugrušaka i ne štete razvoju djeteta. Liječenje obično traje do kraja trudnoće i najmanje šest tjedana nakon porođaja.

Ako je neophodno, može se nastaviti i duže kako bi se ispunio minimalan period liječenja od ukupno tri mjeseca.

Članak objavljen:

Izvori:

Carobbio, A., Thiele, J., Passamonti, F., Rumi, E., Ruggeri, M., Rodeghiero, F. i Finazzi. (2011). Risk factors for arterial and venous thrombosis in WHO-defined essential thrombocythemia: an international study of 891 patients. Blood, 1-11.

Einhäupl, K., Stam, J., Bousser, M., De Bruijn, S., Ferro, J., Martinelli, I. i Masuhr, F. (2010). EFNS guideline on the treatment of cerebral venous and sinus thrombosis in adult patients. European Journal of Neurology, 1229-1235.

Timp, J. F., Braekkan, S. K., Versteeg, H. H. i Cannegieter, S. C. (2013). Epidemiology of cancer-associated venous thrombosis. Blood, 1-41.

Saznajte više o proširenim venama u sljedećim tekstovima:

Vodič kroz najbolje čajeve:

Ocijenite članak

4.11 / 5   56

Foto: Photospin

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: tromboza, tromboza noge, tromboza simptomi, simptomi tromboze, tromboza noge simptomi, tromboza vena, venska tromboza, duboka venska tromboza, tromboza liječenje, tromb simptomi, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu