Kompostiranje u stanu – da, moguće je

3 komentara
2 min čitanja

Helena Duplić

eko kutak

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čini kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane), vrtni i zeleni otpad. Kompostirati možemo na hrpi u vrtu ili u posudi, na balkonu ili čak u stanu!

Zašto kompostirati?

Smanjujemo onečišćenje tla, vode i zraka.
Smanjujemo volumen otpada naše kante za smeće (39% otpada kućanstava čini biootpad).
Rasterećujemo sustav gospodarenja otpadom.
Proizvodimo kvalitetno prirodno gnojivo.
Poboljšavamo strukturu tla i plodnost zemlje.
Smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta.
Smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana.
Čuvamo okoliš.
Štedimo novac (besplatno organsko gnojivo).
Podižemo svijest bližnjih o važnosti recikliranja biootpada.

Gdje kompostirati?

Ako razmatrate kompostiranje u stanu, najidealnije mjesto je balkon. Mjesto kompostiranja ne zauzima velik prostor (dovoljan je prostor veličine kante). Ako nemate balkon, možete pronaći mjesto u kuhinji ili garaži. Kompostište možete napraviti sami ili ga kupiti u specijaliziranoj trgovini. Potičemo uradi sam tehniku!

Kako napraviti kompost?

Koraci kompostiranja u stanu:

Na posudi zapremnine 40 – 60l s poklopcem izbušimo rupe promjera 4 mm na razmacima od 5 – 10 cm u svim smjerovima.
Na dno posude stavimo cca 5 – 10 cm suhih grančica za drenažu (odvođenje vode) koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.
Zatim stavljamo tanki sloj kartona i cca 5 – 10 cm suhog lišća.
Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje koji djeluje kao prirodni aktivator jer sadrži mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje.
Zatim dodajemo organski (vlažni) otpad iz kuhinje koji istovremeno miješamo s ugljičnim (suhim) materijalom (slama, lišće, grančice, usitnjeni karton) u omjeru 2:1 (vlažno : suho).

Kako kompostirati u stanu: video

Svaka 2 – 4 dana sadržaj treba promiješati radi prozračivanja, a također treba paziti da ne bude prevlažno. Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit ćemo ako miješamo što više različitog i što više usitnjenog materijala (sve usitnjavati na veličinu palca).

Kada kompostirati?

Reciklirati biootpad možete čitave godine. Zimi treba obratiti pozornost na omjer suhog i vlažnog otpada. Tijekom jeseni dobro je sačuvati suho usitnjeno drvo, grančice i lišće koje ćete potom miješati s vlažnim ostacima iz kuhinje.

Što NE kompostirati?

Novinski papir i časopise u boji,
plastiku,
metal,
staklo,
lijekove,
vrećice iz usisavača za prašinu,
papirnate pelene,
pepeo od ugljena,
odjeću i obuću,
cigarete,
izmet pasa i mačaka,
kosti,
meso,
masnoće,
jela od mesa i ribe,
osjemenjeni korov,
bolesne biljke,
lišće oraha,
drvo koje je bilo bojano ili lakirano,
papirnati i stakleni otpad,
biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima,
tekući ostaci hrane,
mliječni proizvodi,
ulja i masti,
ambalaža,
guma,
opasni otpad.

Kompost – smrdi li?

Kod prevelike vlažnost dolazi do truljenja i neugodnog mirisa. Kod nedostatka vode, nasuprot, prestaje proces razgradnje, jer mikroorganizmi ne mogu “raditi” bez vode. Dakle, ako se pridržavamo omjera vlažnog i suhog otpada (2:1) te vodimo brigu o prozračivanju kompostane, neugodnih mirisa neće biti.

Štoviše, već nakon tridesetak dana, kompost bi trebao imati ugodan miris šumskog tla.