Rad na sebi – kako započeti i koje su tehnike rada na sebi?

Rad-na-sebi

Iako većina ljudi svakodnevno teži za postignućima, napretkom i boljom verzijom sebe, nekima je motivacija za rad na sebi najveći problem u ostvarivanju napretka. Kao što je svaka osoba jedinstvena, tako je i sam proces rada na sebi jedinstven za svaku osobu te za nju predstavlja izazov s kojim se ponekad nije lako suočiti.

Međutim, korištenje poznatih i učinkovitih metoda ispunjavanja vlastitih ciljeva vam može pomoći u svim osobnim promjenama, kao što je postizanje samopouzdanja, gubitak tjelesne težine i sl. Najvažnije je odlučiti se na promjenu i ponašati se u skladu s tom promjenom. To je najvažnija stvar u postizanju željenih rezultata, a mnogima je to najveći napor koji nerijetko završi neuspjehom.

U nastavku članka saznajte kako poraditi na sebi te koje vam tehnike rada na sebi mogu biti korisne u tom procesu.

Motivacija-za-rad-na-sebi
Foto: Unsplash

Rad na sebi – kako započeti?

Da biste nešto promijenili u svojem životu, prvo morate odrediti što želite promijeniti. Napredak ne dolazi preko noći, a isto tako se ne može postići samo na globalnoj razini. To bi značilo da prvo morate odrediti kako globalni cilj (koji je u ovom slučaju “rad na sebi”) razložiti na manje, realne, ostvarive i racionalne ciljeve (npr. poboljšati odnose s drugim ljudima, ne kasniti na dogovore, početi vježbati, zdravije se hraniti, itd.).

Drugim riječima, morate znati pravilno postaviti osobne ciljeve jer bez njih nećete znati u kojem smjeru trebate ići kako biste ostvarili napredak u svojem životu.

Što su osobni ciljevi?

Osobni ciljevi su relativno stalni pokušaji osobe da u svom životu ostvari određene ciljeve ili skupine ciljeva. U ovom slučaju, riječ je o ciljevima koji traju duže vremena te ujedno postaju životni ciljevi, odnosno ciljevi kojima težimo postaju dio ličnosti. Oni su u skladu s našim razmišljanjima, vrijednostima i stavovima te nas potiču da stremimo prema nečemu širem i većem od nas samih.

Osobni ciljevi predstavljaju širu viziju budućnosti te integriraniju i potpuniju verziju nas samih. Ujedno utječu na poboljšanje našeg života, odnosa s drugim ljudima i okoline u kojoj se krećemo.

Sljedećih nekoliko savjeta vam može pomoći u postavljanju osobnih ciljeva:

  • uočite s kojim dijelovima života ste nezadovoljni i željeli biste ih promijeniti;
  • ciljevi koje postavljate trebaju biti konkretni, jasni, racionalni, ostvarivi, pozitivni, ali ujedno i izazovni;
  • nemojte postavljati ciljeve u kojima ne možete uživati ili se barem s njima identificirati;
  • ako uspijevate u ostvarivanju postavljenih ciljeva, ali i dalje niste sretni i zadovoljni, možda biste trebali promijeniti ciljeve;
  • nemojte se previše usmjeriti na sebe i vlastite probleme, već uzmite u obzir i potrebe drugih ljudi te zajednice u kojoj boravite;
  • ako se previše usmjeravate na ciljeve kao što su bogatstvo, materijalne stvari, dobar izgled, hedonizam ili društvena popularnost, vrlo vjerojatno ćete samo kratkoročno uživati u njihovom ostvarenju, stoga bi bilo dobro poraditi na ciljevima koji su na korist i vama, ali i drugima oko vas te utječu na dugotrajno zadovoljstvo i osjećaj sreće;
  • pokušajte svaki dan napraviti nešto što pridonosi ostvarenju postavljenih ciljeva.

Ako ste iz navedenih savjeta uspjeli shvatiti što bi mogli biti vaši osobni ciljevi, vrijeme je da ih postavite i donesete odluku da ćete početi raditi na njihovom ostvarenju. Na taj način ujedno započinje i vaš dugotrajni proces napretka i rada na sebi.

Kako-poraditi-na-sebi
Foto: Unsplash

Tehnike rada na sebi

Prije nego što saznate neke tehnike rada na sebi u ovom članku, znajte da postoji bezbroj tehnika i metoda pomoću kojih možete ostvariti vlastiti napredak. Možda vam niti jedna od ovih tehnika neće biti od pomoći, već ćete sami stvoriti način kako doći do željenog cilja na ispravan i produktivan način.

Sve tehnike koje vam donosimo su zapravo savjeti, odnosno načini promjene mišljenja i ponašanja na konkretno određen način. Možda vam neka od tehnika bude inspiracija ili put do ostvarenja određenog cilja te vam posluži kao motivacija za rad na sebi.

1. Prihvatite odgovornost za svoje ponašanje, misli i osjećaje!

Ni prošlost, ni sudbina, ni zvijezde, ni priroda – nitko nije kriv za ono što nije dobro u vašem životu. Mogu vam se dogoditi loše stvari na koje jednostavno niste mogli utjecati, ali one ne određuju vašu budućnost zato što se uvijek možete mijenjati i biti bolji.

Ako uvijek svaljujete odgovornost za svoja djela i osjećaje na nekog drugoga, onda bi to značilo da uopće ne možete raditi na sebi jer niste vi odgovorni što se osjećate i ponašate na određen način. Jer, puno je lakše prihvatiti činjenicu da je netko drugi odgovoran za naše poteškoće nego mi sami.

Drugim riječima – u redu je ako se osjećate loše ili ako ste pogriješili! Čovjek svakodnevno donosi odluke i mnoge od njih su ponekad pogrešne, ali iz svake možete naučiti neku lekciju i nastaviti hrabro dalje. No, znajte da ste vi ti koji radite promjenu. Ako ste se danas u pekari dvoumili između peciva sa sjemenkama i peciva bez sjemenki te ste na kraju odabrali pecivo sa sjemenkama i shvatili da ste ipak trebali uzeti pecivo bez sjemenki, drugi dan jednostavno uzmite pecivo bez sjemenki.

Prihvatite da ste pogriješili, ali i da drugi put možete postupiti drugačije. Primjer je vrlo pojednostavljen, ali odnosi se i na kompleksnije situacije. Drama oko svakog pogrešnog postupka, prebacivanje krivnje i odgovornosti na druge ljude te izbjegavanje suočavanja s problemima vam neće pomoći da napredujete.

Fokus
Foto: Unsplash

2. Uočite razliku između poželjnog i nepoželjnog ponašanja, misli i osjećaja!

Poznati Albert Einstein je jednom rekao: “Ne možemo riješiti probleme istim načinom razmišljanja kojim smo ih stvorili.” Ponekad nismo niti svjesni što radimo pogrešno, stoga bi bilo dobro da svakodnevno analizirate svoje postupke, misli i osjećaje.

Ako ste upravo dobili otkaz na poslu ili prekinuli dugogodišnju ljubavnu vezu, u redu je da se određeno vrijeme osjećate tužno, pasivno i deprimirano. No, ako to potraje mjesecima, vrlo vjerojatno postoje još neki svakodnevni uzroci takvom ponašanju pa bi bilo dobro da potražite pomoć.

Isto tako, ako prije javnog nastupa osjećate laganu tremu, to je u redu i vjerojatno će vam više pomoći nego odmoći u vašoj izvedbi. Međutim, ako vas taj strah blokira i svaki put završi neuspješno, vjerojatno biste trebali poraditi na nekim drugim stvarima (npr. ojačati samopouzdanje, bolje se pripremiti, analizirati misli koje vam se javljaju prije nastupa i provjeriti jesu li one uopće točne itd.).

Stoga, pokušajte svaku večer prije spavanja analizirati svoje postupke, misli i osjećaje koje ste doživjeli tijekom toga dana. Uočite što je bilo dobro, a s čime ipak niste zadovoljni. Pokušajte zapisati sve što je bilo dobro, ali i ono što želite promijeniti. Kada nakon nekoliko dana pregledate svoje bilješke, moći ćete vidjeti koja neželjena ponašanja, misli i osjećaji se ponavljaju te je li ono što (ne) radite kako biste ih promijenili zaista učinkovito ili je potrebno pronaći drugi način.

3. Prepoznajte i zabilježite svoje misli!

Automatske misli koje nam se javljaju u određenim situacijama obično u katastrofične i predstavljaju izvor anksioznosti. Ako prije javnog nastupa pomislite: “Sigurno ću pogriješiti!”, onda je takva misao disfunkcionalna i može zaista utjecati na negativan ishod vaše izvedbe. Nažalost, ljudi obično bježe od uznemiravajućih misli, a to znači i da izbjegavaju angažiranje u rješavanju problema.

U ovom slučaju je također korisno voditi bilješke, odnosno zapisivati automatske misli koje vam se javljaju tijekom cijelog dana. To ne znači da ćete cijeli dan morati provesti s bilježnicom u ruci, ali bilo bi dobro kada biste izdvojili par minuta svojega vremena svaki dan i zapisali što ste prvo pomislili prije određenih situacija. Prepoznavanje i analiziranje negativnih automatskih misli vam uvelike može pomoći u mijenjanju neželjenih osjećaja i ponašanja.

Zamislite samo kako bi vaš javni nastup izgledao kada biste prije njega sebe ohrabrivali i mislili pozitivno. Naravno, ne treba ni u pozitivnom mišljenju pretjerivati. Ako se uopće niste pripremili za razgovor za posao, misao da ćete sigurno dobiti posao jer ste najbolji kandidat u ovom slučaju nije nešto pomoću čega ćete se zaposliti. No, ako ste se pripremili i ako prije ulaska na razgovor sebe ohrabrite s nekoliko pozitivnih afirmacija, možete uvelike poboljšati svoju izvedbu, kao i dojam koji ćete ostaviti na poslodavca.

Prepoznavanje-misli
Foto: Unsplash

4. Logički analizirajte svoje misli!

Ako ste naučili prepoznavati i zapisivati automatske misli, važno je da ih naučite i pravilno interpretirati. Važno je znati prepoznati identificirati iskrivljene i disfunkcionalne misli te pronaći dokaze pomoću koji ćete moći ustanoviti jesu li one zaista točne ili ne. Preispitivanje dokaza je ključna stvar u racionalnom pristupu životu, a također vam pomaže da stvari ne gledate na lažno pozitivan način.

Kako biste mogli procijeniti istinitost svojih misli, pokušajte uočiti postoje li dokazi koji potvrđuju ili opovrgavaju tu misao te, ako je misao zaista točna, što možete učiniti da se suočite sa situacijom na najadekvatniji način. Svaka misao koja vam se javi u određenoj situaciji je samo jedna moguća interpretacija te situacije. Bilo bi dobro kada biste prije zaključivanja onog najgoreg stvari sagledali i iz druge perspektive.

Ako ste zaista sigurni da je određena automatska misao točna, a ujedno je i negativna, vrijeme je da krenete u rješavanje tog problema. Ako ne znate sami, potražite pomoć. Kognitivno-bihevioralna terapija je jako korisna u mijenjanju disfunkcionalnih načina razmišljanja i obrazaca ponašanja.

5. Prihvatite svoje slabosti i jačajte svoje snage!

Ne možete uvijek imati sve stvari pod kontrolom i ne možete biti savršeni jer – nitko nije savršen! Svi imamo određene mane i slabosti koje nam je ponekad teško prihvatiti, ali se s njima treba naučiti nositi. Upravo prihvaćanje vlastitih nedostataka ujedno otvara put jačanju vlastitih snaga. Kada shvatite da vam nešto zaista ne ide unatoč silnom trudu i naporu kojega ulažete, možda jednostavno trebate znati kako to pustiti i nastaviti u drugom smjeru.

Prema klasifikaciji ljudskih vrlina i snaga, postoji više vrsta ljudskih snaga i vrlina, a samo neke od njih su: umjerenost, pravednost, kreativnost, radoznalost, hrabrost, upornost, ljubaznost, velikodušnost, odvažnost, skromnost, humanost, mudrost, znanje itd.

U životu uvijek ima mjesta za poboljšanje i napredak, ali nećete ga pronaći ako ste cijelo vrijeme fokusirani samo na okrivljavanje sebe zbog onog što radite pogrešno ili ako ste cijelo vrijeme usredotočeni na prikrivanje (a ne prihvaćanje!) vlastitih slabosti.

6. Nemojte očekivati brze promjene!

Nemojte očekivati da će se značajne promjene dogoditi preko noći jer ne kaže se bez veze “strpljen-spašen!” Dajte sebi vremena i prihvatite rad na sebi kao cjeloživotni proces poboljšanja i napredovanja u svim segmentima života. Čovjek zaista uči dok je živ, a svaki novi dan je prilika za učenje nečeg novog, ali i za mijenjanje onog starog s čime možda nismo zadovoljni.

Svoje ponašanje možete mijenjati iz minute u minutu, ali samo ako ste spremni prihvatiti da ćete vjerojatno ponekad i pogriješiti. No, sve je to u redu dok se svakodnevno iznova odlučujete biti bolji i raditi na sebi. Sama činjenica da ste pročitali ovaj članak do kraja znači da želite raditi na sebi i da ste već napravili prvi korak. Ponekad zaista nije važno gdje ste, već u kojem smjeru idete.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Becker-Phelps, L. (2016). Want to Better Yourself? Start Here. Psychology Today.
  2. Rijavec M. i Miljković, D. (2001). Kako postati i ostati nesretan? Zagreb: IEP-D2.
  3. Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija. Zagreb: IEP-D2.

Ocijenite članak

4.75 / 5   32

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu